Nase Novine, April 19, 1978

              w-- _ т— ~:r . -- . .л . "w,--- r. . j. 'итчрмчммшвимшвиимнрнтиипми iuu иииииииириирчшииич! l . шчтшштттттттттшш1вшттттшт1гтг& ч vila ' i av i .'U" „ a ' ' чј wimpr угељ iff!" i_uj"i ж_лџ mr" ишшшлм" л J '
. ш л vj . n јшлнј u"uli ' итлл il..,u„j_ шттнимли i д ЈЈлнптатазг™ ГЈг.иЈлчтчтмнмалжш
Т&,,т7?УГТ '"''11"' ""1'" '''" " lg?ii-(i'H- ' - гУ Угг' ™1т.та ..;;.и.-т-..„„.ч...- — ,.., мЈ.-ц,'-.т.,....- .,7„. fJ."-i-~-"fi;,'tr,,,j- .!'.'
' J .tit Т
ШШ] и
Rijec је о jezicnim pravima englesko-govore-ci- h Kanadana u Quebecu i francusko-govoreci- h u
ostalih devet provoncija.
Ovih dana u Montrealu su se sastalf premijeri
svih deset provincija i jednoglasno zakljucill da
"svako dijete francusko-govorec- e Hi englesko-go-vorec- e
manjine' ima pravo da se §koluje u svom
jeziku u osnovnim i srednjim skolama u svakoj
provinciji".
Primjena tog princlpa zavisi od vlade svake
provincije i nije sigurno kako ce to biti ucinjeno.
Sporazum se ipak smatra za vazan korak naprijed.
U toku posljednje godine dana mnogo se
vikalo na vladu provincije Quebec zbog proglase-nj-a
francuskog jedinim sluzbenim jezikom (ranije
su bill engleski i francuski); zakonom o tome bilo
je nesto ograniceno skolovanje djece englesko--govorec- e
manjine. Usprkos nedemokraticnosti te
odredbe, englesko-govorec- a manjina u Quebecu i
dalje uziva veca jezi6na prava nego rancusko-go-vorec- a
manjina u ostalim provincijama. Francus-ko-govore- 6e
manjine su dosad svugdje bile obes-pravljen- e.
Stanje nije mnogo poboljsano ni posllje usva-janj- a
federalnog zakona o dvojnosti jezika i kultu-r- e.
To je ovih dana izjavllo i udruzenje francusko--govorecl- h
Kanadana izvan Quebeca. Udruzenje je
opet energidno zatrazilo da se francusko-govore-6i- m Kanadanima izvan Quebeca osigura Skolova-nje
djece na francuskom jeziku. Moze se vjerpvati
da je istup udruzenja imao efekta na odluku pro-vlncljal- nih
premijera o pravu
Kanadana u Quebecu da svoju djecu Skoluju u
materinskom jeziku i francusko-govorecl- h Kana-dana
u ostalim dijelovima zemlje da svoju djecu
skoluje u francuskom jeziku.
Primjena principa o Skolovanju djece u
jddnom ill drugom jeziku ne postavlja'se jednakb u
svim provincijama, all trentitno se najviSe обекије
od provincije Ontario i to ne samo zbog brojda-nos- tl
francusko-govorec- e manjine u njoj, nego i
zbog vaznosti njezinog polozaja u kanadskoj kon-federac- lji.
(Nastavak sa st. 1)
Na ovom kontinentu pronasli smo novo
domovine. Ako smo ved napustili staru — iz bilo
kojih razloga — zasto ne ostavimo onima koji u
njoj I dalje zive da je sreduju i ureduju onako kako
sami zele. I tko nama ovdje, daleko od stare
domovine, daje pravo da zahtjevamo pvakve ili
onakve promjene. Ponajmanje — tko nam daje
pravo da te zahtjeve podupiremo oruzjem protiv
neduznih ljudi, ljudi koji su I sami do§li da u novoj
domovini stvore novi zivot. - '
Mozda je grijeh Sto staru domovlnu I dalje
vqlimo — grijeh bar u ocima onih koji su iz nje
pobjegli, nekl i krvavih ruku i kojima noma povrat-k- a
bez obzira na ikakve promjene u svijetu. Mozda
je nas grijeh u tome Sto uvjek mozemo otidl staroj
domovini u posjetu — a oni ne mogu jer ne smiju
zbog svega Sto su po6inili u svoje "јипабко vrije- -
Ш
ш®
ilAJУJШXUI 5
Published every Wednesday by
YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC.
10 St. Mary Street, Room 505,
Mailing addross: Box 522, Station F,
Toronto. Ontario — M4Y 2L
Telephone: 9B1-B01- B, Area .Code 41 6
Urodnlk — Edllor ч
Anton Koatolac
Rodekcljekl odbor — Editorial Board
Anton KoetolatfTKatarlnaKostlo, Ing. Rartko
8korlc, Vladislav Gacl6-PoS- a, Stjepan Mloslo
Tehnlfiko obllkowanjo — Technical assembly
Graphic Lino, Toronto
Second Clase Mall Registration No. 0378
I; шии
englesko-govoreci- h
Ontarijskoj vladi je nedavno bilo predlozeno
da proglasi francuski sluzbenim jezikom, pored
engeskog, u Ontariu. jer ako ona ne prihvaca
dvojezicnost, kako moze da se protivi odluci vlade
Quebeca o proglasivanju francuskoa iedinim
sluzbenim jezikom u toj provinciji? Zasto bi
Quebec bio jedina provincija sa dva sluzbena
jezika? Ali usprkos logic! tih argumenata, vlada je
odbila da proglasi i francuski sluzbenim jezikom u
Ontariu.
Odbacujuci prijedlog o dva sluzbena jezika,
vlada je obedala zadovoljiti Francuze u Ontariu
nizom mjera. Medutim, u upravo objavljenom pro-gram- u
novog zakonodavstva u Ontariu nalazi se
samo prijedlog o dvojezi6nim znakovima u pred-jelim- a
gdje Francuzi 6ine velinu stanovnistva ill
znatan dio.
Pitanje nacionalnih odnosa postalo je jedno
od najvaznijih. Do toga je do§lo zato sto Fran-cuzi
smatraju da su zapostavljeni, da ne uziva-j- u ista prava kao englesko-govore- ci Kanada-n- i.
Dapade,' mnogi od njlh smatraju da su u opas-nos- ti da nestanu kao narod. Gore spomenuto
udruzenje francusko-govoredl- h Kanadana u svo-jojjzja- vi ide tako daleko da optuzuje federalnu
vladu I vlade svih devet provincija u kojima su
englesko-govore- ci Kanadani u vedinl, da vode
politiku asimllacije.
Situacija je ozblljna. Radi se o sudbonosnim
pitanjlma. Mozda francusko-govore- di Kanadani
previse traze (to se sigurno moze red za one koji
hole da Quebec proglase nezavisnlm), all je istlna
i to da domlnantna englesko-govored- a vedlna
(mozda bi trebalo reci: anglo-saksonsk- a) malo
daje, sporo krede sa svojih starih pozioija. I zato
se situacija stalno pogorSava. Zato se moramo
energ!6nije zalagati za ona rje§enja koja 6e doves-t- i
do toga da se svi Kanadani, bez obzira na nacio-naln- u
pripadnost osjedaju ravnopravnlm i da zaje-dn!6- ki
rade za boljitak svoje zemlje.
"PODVIZl HEROJA"
me". Mozda je nas grijeh u tome Sto se ne moze-mo
sloziti sa nikakvom zlo6lna6kom politikom,
bez obzira kakvim se plastom pokriva.
- DoSli smo u novu domovlnu, a sa sobom
mnogi od nas nisu ponijeli niSta Sto nas zbllzava.
Ponijeli su samo ono Sto nas razdvaja, dijeli na
stotine frakcija I frakcijlca, grupa i grupica. I svl
mislimo da smo veliki i jaki — vecl I јаб! od
drugih. Kakva zabluda!
Bandita I nasilnika je najmanje. No, oni su
najglasniji i "najubjedljiviji". Njihov se glas (Ili
glas njihovog oruzja) najdalje бије. Po zlu, istlna.
A mi oblcno Sutimo. I ako Jm neSto odgovorimo to
se naj6eS6e svodi na — "pa nlsmo baS svl mi
takvi". Nije II ve6 red da prestanemo da budemo
tiha yedina I da od vlasti zahtjevamo — ako niSta
drugo — a ono bar zaStitu naSih prava. Ml ne tra-zim- o
tuda, ali ne smijemo zaboraviti naSa.
Pretplata: $15.00godlflnjo, pojodlnl prlmjerak 40 cent),
avionska podta (prekomorske 2omljo) $40.00 godlfinjo,
rodovnom poStom (u kuvorti) $25.00 godlfinjo.
Novcano doznako samo cekom I poStanakom (III
bankovnom) doznaclcom (Money Order) na Ime llota
("NaSe novlno") Ili Izdavada (Yugoslav Canadian
Publishers Inc.)
Subscription: $15.00 per year, single copy 40 cents,
Air Mail (Ovorsoao) $40.00 per year, by First Class Mall
325,00 per yoar.
Advertising ratos on roquest.
Money should bo sent by chequo or Money Order
In nama of "Naso novlno" or Yugoslav Canadian
Publishers.
Potpisanl claricl sadrzo mlsljenje njihovlh autora.
Rukopisl bo no vracaju.
"Naso novlno" su nasljodnlk, u Kanadl: "Jedlnatva",
"Novostl", "Srpskog Glasnlka", "Edlnoetl", "Slobodne
Mlsll" I "Borbo.", u SJod. Dr2avama:'"Narodnog
Glasnika" i.llstova koji su mu prothodlll,'
w
,.--
v1 March, 1978'
Ш1ШРШ0
I TO JE PROGReS
ИВИ
Predejednlk TrgovaCke komore u mjestu
Llvermore, Kallfbrriija, gdje se pravi neu-trona- ko
oruf je, odbacuje krltiku tog stra§-no- g
oruija: "Progres se ne moie zausta- -
vlt..."
RAZLIKA
Sve u dvlje re6enice"rekao je Simon Pe-res,
politi6ar u Tel Avlvu. Kad su ga pltali
kako bl definlrao sadaSnje stanje stvarl i
pregovora — Ili "nepregovora" — Izmedii
Izraela I Eglpta, §ef Izraelske opozicije — s
kojim je u Austrlji razgovarao I eglpatski
predsjednik Anvar Sadat — rekao je:
"Za razliku od nekog hollvudskog fllma,
ml вто hepl-en- ti Imall na po6etku. Sada
pofiinje film".
PITANJEE QDGOVORA '
BlvSl predsjednik zapadnoberlinskog so-nata
Hajnrlh Alberc govorl o-tala- su teroris-tl6kl- h
akata u Zapadnoj Njemackoj:
"Nije li to пабе drufitvo koje proizvodi
takve ubojlce?"
SVI TAKO NEMISLE
Branedl odluku svoje vlade da pjati otmi-Carl- ma
aviona da bl bill spaSeni zlvoti tala-c- a,
japanskl premljer Takeo Fukuda rekao
le:
"Jedan ljudski zivot tefi vISe nego cijela
Zenljlna kugla".
PISCI I PUBLIKA- -
Talljanski knjizevnlk Alberto Moravia
plfie:
"Ljudi danas обекији od plsaca onoSto
su nekad ofiekivall od svedenlh Ilea. Traze
duhovnl I moralnl putokaz, jednu od najve-cl- h
potreba naSeg modernog svljeta".
SNALA2ENJE KOLONIJAUSTA
Na sastanku predstavnika 21 afrlfike dr-za- ve
u Trlpoliju, libijski predsjednik Gadafl
je rekao da snage s drugih kontinenata po-kuSav- aju
ponovo uvestl kolonijalizam u
Afrlci:
"Postojl moguenpst da se kolonlJalistlC-k- e
snage vrate u_Afrlku kroz prozor, poSto
su otISIe kroz vrata".
FREEDOM
What's freedom for Carter or Rockefeller
may not be what a Venezuelan peasant
working In a Rockefeller plantation regards
as freedom. Or asvAbraham Lincoln said
when arguing against slavery:
"With sorne the world liberty may mean
for each man to do as he pleases with him-self
and the product of his labor; while
with others the same word may mean to do'
as they please with other men, and the}
product of their labor... The shepherd dri-ves
the wolf from the sheep's throat for
which the sheep thanks the shepherd as a
liberator, while the wolf denounces him...
as the destroyer of liberty..."
Iseljeni6ka nedeija Matice
iseljenikaSrbije
U Mattel iseljenlka Srbije se vet uveliko priprema tradicionalna
priredba — ISELJENICKA NEDELJA 1978.
OvogodiSnja, XXIV po redu Iseljeni6ka nedeija, odf2a6e se,kao i
sve dosadaSnje, u dane julsklh ustanidkih praznika: 4. jula — Dana
borca i 7. jula — Dana ustanka naroda I narodnostl Srbije. Ovog puta
priredba 6e imati i specijalno obelezje: ona 6e biti povezana sa obele-iavanje- m
100-godi§nji- ce oslobodenja ju2nlh Krajeva Srbije od Turaka.
Upravo Iz tih razloga Iseljenidka nedeija 6e i ove godine zapo6eti u.
пабет glavnom gi'adO Beogradu, all 6e se centralna proslava odrzati
na jugu Srbije. D6ma6lnl ce, osim Beograda, blti; Ni§, Leskovac, Vra-nj- e,
Pirot I Prokuplje. "Zavlfiaj"
;3г.1- -.
, 7'
m'Ј
шiDH
№