Nase Novine, April 19, 1978

              I
ш,
п&,
I
,
Ш£%Џ Ш1ППЕП1 (i.'l4"4;i).(. ..' '1#W A"i n up
'V ' if,1'
.4 fc ' ilife шш m Wmmmm ћПЉ №С
J ® Medunarodni skup o Vazoruza
nju: Od 27. februafa do 2. marta, u
Zenevi, u ра1абј Ujedlnjenlh nacija,
eminentni ро1Шбаг1, dobitnici No-belo- ve nagrade za rnlr i poznati
svjetski nauCnlcl vodit бе debatu i
usvojiti izvjesne preporuke o razo-ruzan- ju s clljem da se vlade, kao I
najSiri slojevi ljudi Sirom svijeta,
pred specijalno majsko zashedanje
Generalne skupStine UN o razoru-2anj- u
mobllisu u rjeSavanju bvog
najvainljeg problema боујебап-stv- a.
® Politick! zatvorenlci u Argen-tina
Prema sluzbenom заорбепји
argentlnske vlade, u Argentinl je
zatvoreno 3607 ljudi zbog politifikih
aktivnosti'ili miSljenja. Argentln-ske
izbjeglice medutim tvrde da se
u argentinskim zatvorima I vojnim
Ipgorima nalazi 20 do 40 hiljada
pollti6kih zatvorenika.
ФОјеса u zatvorima: U zatvori-ma
juznoafriCkih rasista trenutno
se nalazi vise od sedam stotina'
djece. Ovo je saop6io u Johanes-burg- u
Institut za rasne odnose..
Veiina zato6ene djece su crni ибе-ni- ci
koji su bojkotovali nastavu u
svojim Skolama zahtjevaju6i ukida-nj- e
rasne nejednakosti.
2rtve тибепја: Juznoafri6ki
minister "pravde" Kruger je izjavio
da je proSle godine u ju2no-afr!6-kl- m zatvorima "urrirlo" deset crna-c- a.
Medutirrr, zabranjeni "Кгббап-s- ki
institut" Juzne Af rike tvrdi da je
u zatvorima, aparthejda nestalo ne
10 nego 45 cmaca I da nisu umrll
nego pod leg I i torturi Krugerove
policije.
Napad na Angolu: Tan jug jav-Jj- a
iz Luande da su snage Juzne
Afrike I izdajnl6kog pokreta UNITA
IzvrSile novu agreslju na jugu NR
Angole. Omzani napadi izvrSeni su
u gradu Ouambo I u provinciji
Kunene. Kaie se da je bilo velikih
zrtava.
Sukob u Cadu: Na sjeveru Ca_-d-a
vodi se zestoka borba izmedu
ustanika I regularne vojske. Vlada
Cada optuzuje Libiju da pomaze
ustanike.
®StraJk gladu u crkvama: U gla- - '
vnom gradu Nikaragve nekoliko
desetina svecenika i vjemlka zapo-бе!- о
јенЈ crkvama Strajk gladu zbog
"represija diktature", nepostojanja
garantovanih sloboda i gazenja
prava 6ovjeka". Ovo je samo Јоб
jedan novi korak u jednomjese6nim
neredima kojl potresaju ovu cen-tralnoanieri- 6ku
zemlju u kojoj ve6
6etiri decenije diktatdrski ylada
famillja Spmoza.
$Represarije u Tunisu: Od 28.
januara do.sada, u Tunisu je osu-den- o
160 osoba zbog ибебба u
generalhbm'Strajku, koji je nasilno
razbljeri, kojonri prilikbm je pogl-nu- o
veljki broj strajkaSa (ta6an broj
se јоб nezna). - ..
@ Poziv spanjolskom kralju; Jav-Ij- a
se iz Madrida da je Spanjolskom
kralju Karlosu игибеп poziv da
posjetl Sovjetski Savez u toku bve
godine,
®SSSR kupuje атеНбки p§eni-,c- u:
U Washingtonu je saop6eno da
ja Sbvletskl Savez kuplo јоб 2,6'
milijiina tona ~атегјбке рбеп!се.
time su se ovogod!6nje sovjetske
kupovinezitau Sjed. Drzavama po-veca- le
na 9,4 milijuna tona.1
Ovaj dosotogodlfinjl etiopljskl
vojnik (sllkagore) stra2ariuz san-- ,
duke s oru2jem I natpisom faATO.
Te su sanduke etiopljskl vojnlci
zaplljenili od somalljskih na oga-densk- oj
frontl, i'6uvaju Ih kao do-ka- z da NATO pomaze Somaliju.
Dokaza lmar navodno, joS: kenij-sk- o
ratno zrakoplovstvo prlsllllo
je eglpatskl "Boeing" natovaren
oruzjem za Somaliju da sletl u Ke-nij- l: noaio e — атег1бко oruije,
tvrdl se, Sto bl bio dokaz da "A---merlka- ncl
naoru2avaju Somaliju
preko tre6lh drzava, svojih prija-telfa"- ...
ess PiSe: Goran Timur
1.ЈВШШ!. i't ШШЗГ&Љ%ШШ£ШшШШ№№№ШШ№.У' Ши&Шжш Тп гп¥ПИг nrfnTTiii "Т7¥ттпПТТ1тТтг гтДИтТТДМИИПГппииГ! rri I '-- ' — иивпи Minf №- -
ШШШтШШшШФШШШжШ ш.
' IPШк nil li Р п I ш mfffM ш"'- -
1" СЈкСТРтаДшВВгШд ЧШлШјЈ&Р иЈШИ јУЉ&
УШЖШШШЖЗНКЈШМШјШ&
Mnoge јоб i danas г!јеб Afrika ирибије na
pomisao beskrajne pustinje, neprohodnih ргаби-m- a;
gdje svevrvl od divljih zvijeri, zaostalih сгпаб-ki- h
plemena a Cestl I ljudoidera. No, to je sasvim
родгебпа predodf ba, jer oslm pustinja, ргабита i
divljih zvjeri (kao uostalom i na drugim kontinen-tima- )
u Africi iz dana u dan ni6u neboderi, udobni
hoteli, moderne prometnice i modern! gradski
centri sa Slrokim ulicama i drugim arhitetskim-zdanjima- .
Pbsebrio je razvijen ггабп! promet koji
radoznale tiiriste preyozl u svim pravcima. S druge
strane; danas imamo Afrl.kanaca koji su postal!
vrhunsk! zriaristvehici, Iije6nici, inienjeri, profe-so- rl
I stru6rijaci drugih vrsfa. --
'
(
- Тобпо je da ve6i d!o Afrlke јоб i danas iivi u
bijedl 5to je, ostalo kao posljedica kolonijalnog
gospodar,enja; Iz-Evrop-e,,,;
,ли f .: . v ot
Prirodna bogatstva i jeftina ( u poCetku i bes-platn- a) radria snaga prlvlafiili su bijele gospodare
na "crni" kontinent. Cak se i na ljudima pravio
"business" prodavajudi Ih kao robove za rad na
velikim plantazama атег!бкод juga. Najvebi kolo-nijal- ni gospodari bill su: Engleska, Francuska,
Belgija, Portugal, Njemaeka i Nizozemska. Goto-v- o
cijela Afrika blla je kolonijalni posjed. Koloni-jal- n!
jaram je napukao 1847. g. kada je osnovana
prva сгпабка republika Liberija (libertas lat. г!јеб
znaCi sloboda). Danas su, zaslugom oslobodila6-ki- h
pokreta, gotovo sve nekadaбnje kolonije pos-tal- e
slobodne drzave. Ipak — rana uzrokovana sis-temo- m
kolonijalne vlasti ostala je najugu afrifikog
kontinenta, u Rodezij! i JunoafriCkoj Republic!.
Tu vlada vellka rasna diskriminacija б!ј! je vrhunac
dostignut tokom ргоб1е godine. Јоб 1963. g. jedan
od voda oslobodlla6kog pokreta u Africi, dr.
Hastin Banda rekao je stranim novinarima: "U
6itavoj je povijesti bilo tako da su oni koji su na
vlasti tvrdili kako su samo oni sposobni viadati.
Ako бекато da nam oni sami jednog dana ka2u:
Evo sada ste napokon postal! sposobni da sami
preuzmetevlast! — sigurno jedato nikad пебето
do6ekati..Zato ih moramo na to prlsiliti".
AFRlCKI jug
lako su tokom ргобЈе godine poduzete kon-kretnl- je
mjere protiv raslsti6ke politike na jugu
Afrike, trebat бе јоб mnogo toga udiniti da se
идиб! ; diskriminacija i vlast preda сгпабјкој ve6ini.
Kako danas stvari stoje, Sef rodezijskog rasistii-ko- g reiima Ian Smith I ju2noafri6kog, John
. Vorsterизрјебпо se odupiru prltisclma svjetskog
javhbg. mijenja, zahtjevima сгпабке ye6ine I samo-uvjeren- b"
nastayljaju I usavr6avaju rasist!6ke
metode vladavlrie, Njihov bdgovor na embargo o
prodaji ordja I Ifcericl o izradi ;naoru2anja —
donesen po Vije6u sigurnosti OUN-- a (Qrganizaci-j- e
Ujedinjenjh nacija) ,ргоб!од studenog (novem-bra- ), kao i na neke druge ekonomske mjere, sve je
drasticniji: ubijaju se стабке yode i batinaju svi
oni "пероз1ибпГ medu kojima i na stotine 6kolske
djece.
U Rodezljl oko 270 tlsu6a bljelih naseljenlka diii uzde zemlje od oko 6 milijuna Afrlkanaca.
Donesen zakon o podjeli zemlje —'1930. g., Izgla-sa- n
isklju6lvb sa strane bljelih predstavnika, podi-jell- o je zemlju na "стабке rezervate" I "evropske
domene", Taj- - je zakon stvorlo temelj raslsti6kog sistema i obiljezlo po6etak aparthejda. U ve6im
centri ma (gradovima) obojeril (coloured) mogu
Пт ОТГУ : :
A
'' ' :.'!.u., a ?.z
fil
;,!&лш шитвц5"-- ј u.
'ZjxaZ:..
t ;
re.nh
'" ur
rat w im mtm 'Љ
OK—?.II — "Г, ...№' Ml I IIIMI 11 I izrzrT'K. — 14 . . u. --&:
'mmmm
-- av-fi- i";'v. м1Ш
Ф Ф
fivjeti samo u predgradjma, зтјеб1епјт desetak
kilometara od centra grada. U poljoprlvredi prosje-бп- а
тјевебпа primanjaza crnog radnika iznose 10
rodezijskih dolara, a za bijelog 230 dolara. Hi u
industriji, crni radnik mjese6no zaraduje 40 dolara
a Evropljanin 315.
Bijelci su u Rodezljl okupljeni u dvijestran-ke- :
Nacionalna rodezijska stranka i Rodezijski
front. Ova posljednja je danas na vlasti a na nje-no- m
kormilu se nalazi I. Smith. Taj fanatik i rasist
do§ao je na vlast 1964. g. naslijedivSi premijera
Fielda. Tokom nekoliko posljednjih godina formi-ran- e
su joS neke manje stranke, kao ppkuSaj da
sprije6e "prodaju" Rodezije Afrikancima. Jedna
od njih, za svoj sluzbeni amblem nosi kukasti kriz
(Rodesia White People's Party).
(Napomena urednika: Od kad je gornje napi-san- o,
Ian Smith se "sporazumfo" sa trojicom
"umjerenih" voda rodezijskih cmaca o formiranju
vlade crnacke vedine, ali kljudne pozicije u drzav-no- m
aparafu f dalje ostaju u rukama bijelaca.
Bijelci bi imali i pravo veta u parlamentu. Vode
oslobodilackog pokreta, kojl vec vise od pet godi-na
vodi oruzanu borbu za oslobodenje, ne prizna-j- u
"sporazum" "umjerenih" sa Smithom i kazu da
se borba nastavlja.)
U Juznoj Africi zivi 4,3 milijuna bijelaca I 21
milijun cmaca. Vlast je organlzirana pribli±no na
isti na6in kao i kod njihovog sjevernog susjeda.
Na crncima je da rade i slu§aju, a u slobodno vrije-m-e
da se Sto viSe udalje i na miru бекаји poziv
gospodara. Rasna diskriminacija vufcesvoje korje-n- e
iz godine 1924. kada je na izborima pobjedila
Laburistidka stranka, a za predsjednika vlade pos-tavlj- en
general J. Hertzog. Zakonom iz 1926. g.
domorodci gube pravo bavitl se kvalificiranim pos-lovim- a.
Od tadasu se stranaCke vlasti smjenjivale;
najprije 1934dolazi do stapanjavodeih stranaka u
Ujedinjenu Juznoafri6ku stranku, da bi ponovno
bile osnovane: Nacionalistifika i Dominionska
stranka. Ali bezobzira na smjene strana6kih vlasti
I idejnih voda, politika rasne diskriminacije i
gazenja osnovnih ljudskih prava domorodaca i
dalje je sprovodena tako da je 1958. g. dostigla
najve£u kulminaciju. Tada je zabranjen rad
domorodatke stranke AfriSki narodni kongres (ta
je stranka osnovana јоб 1912. godine) I doneSen
zakon o Bantustanima (prihvaen 1959.), tj. zakon
o prinudnom preseljavanju domoroda6kog stanov-ni§tv- a
u posebne rezervate u najneplodnijim kraje-vim-a
zemlje. lako Afrlkanci predstavljaju znatnu
vebinu staпovniбtva odredeno im je svega 12%
teritorija zemlje. Iz tih rezervata mogu izlaziti
samo sa prppusnicom koje im bijelci daju samo u
svrhu dblaienja na rad u tvornice ili rudnike, i to
na jeftiri — polurobski fad. Dp sada su osnovana
dva rezervata I to: Transkej 1962, ! Zulu land 1964.
Na бе1и svakog rezervata nalazi se domoroda6ki
poglavlca, namjesnik vladajudeg rezima koji se
nalazi pod strogim nadzorom vlade. Ti rezervati
nemogu utjecati na vlast ili bilo kakove druge pro-mje- ne
u zemlji.
1961. godine Ju2noafri6ki savez je istuplo iz
dommonwelta i proglasjo se republikom. To je
u6injeno na osnovi osude od strane svjetskog
javnog mnijenja i svih 6lanlca Commonwelta, te
posluzio kao razlog istupanja iz saveza. John B.
Vorster nalazi se na бе1и te zemlje od 1966. g. u
svojstvu ministra-predsjednik- a.
(Nastavit ce se)
,