Jedinstvo, April 04, 1961

              I
U centru paznje Gizenga: Necemo dozvoliti razbijanje Konga
na hiljadu separatnih drzavica
M jk
Posljednje vijesti: Izmedju Sjed. Drzava i Velike Britanije, s jedne
ttrane, i Sovjetskog Saveza, s druge, postignut je sporazum o prekidi
vatre u Laosu i da se odrzi medjunarodna konferencija. Ali neri-jesen- o
kako to postici. Na primjcr, dok dvije zapadne drzave traze ne-posre- dni
prekid vatre, SSSR je predlozio da se o tome sporazume dvije
zaracene strane u Laosu. Zapadne drzave nisu odusevljene ni sa sovjet-ski- m
prijedlogom da se konferencija odrzi u Kambodzi. — Iz Dzakarte
javljaju da je kineskj ministar vanjskih poslova Cen Ji, koji se tamo
nalazi na sIu2benom posjetu, upozorio SEATO protiv oruzane interven-cij- e
u Laosu.
Loos se nalazi u jugoistocnoj Aziji, na brdovitom sre-dif- ci
Indokineskog poluotoka Na sjeveru se s Ki-no- m,
na zapadu s Burmom i Tajlandom (uglavnom dui ve-li-b
rijeke Mekong), na jugu s Kambodzom, a na istoku s
Vijetnamom.
PovrSina mu je 236 800 kvadratmh kilometara (neSto
manje od Jugoslavije) Stanovnika ima oko 3,000.000 Veci-n- u
fine Laosani, po jeziku bhski Sijamcima, dok manjlnu
fine raStrkana primitivna plemena zajednieki nazvana Ha
ili Moi, kao i naaonalne manjine Kmeza, Vijetnamca, Kam-bodfan- a,
Burmanaca i drugih
Iako se stanovniitvo Laosa nalazi na raznim srupnjevi-m- a
ekonomskog, pohtickog i kultumog razvitka, Laos je uop-6- e
uzevSi privredno i kultumo najzaoetalija zemlja u jugo-Utoan- oj
Aziji — Sto se lako moie razumjeti, s obzirom nd
dugotrajno feudalno i kolomjalno ugnjetavanje i na cmje-nic- u
da je doskora rijeka Mekong bila jedina transportna
arlerija
StanovruStvo se najvecim dijelom bavi primitivnom zem-Ijoradnjo- m,
stocarstvom i lovom, a u naseljima — koja se
uglavnom nalaze u dolini Mekonga i njegovih pritoka —
trgovinom i zanatstvom U najvaznije proizvode laoeke pri-vro- do
spadaju riza, kukuruz, pamuk, indigo, duhan, secerna
trika, juzno voce Glavni Izvozni artikl je tikovo drvo, a po-red
njega, u manjoj mjeri, olovo, koeitar i neke druge rude
Prijestolnica Laosa )e Prabang, a adminlstrativ- -
nj centar se nalazi u Vijentijanu
Ova mala zemlja imala je malo mirnih dana u svojoj
riovoj historiji U decembru 1946 godine zahvacena je ra-lo- m
u Indokini (tadainjoj francuskoj koloniji, koja se sas-ioja- la
od Laoea, Kambodze i Vijetnama). U aprilu 1953
godine dollo je do prve ofenzive oslobodtlaSkih snaga Vi-etmi- na
na Laos, a 20. oktobra Irancuske lrupe zauzele su
Dien Bien Fu, kako bi tim snagama zatvorile put k Laoeu. U
februaru 1954 godine jedna vietminska divizija izvrSila je na-pa- d
na sjeverm Laos i ugrozila kraljevsku prijestolnicu Lu-ang
Prabang
U Berhnu su 18 februara 1954 godine "vehka cetvori-oa- "
— ministn vanjskih poslova SAD, SSSR, Britanije i Fran-cuik-e
— odlu&la da se u Zenevi sazove konferencija koja
bi imala zadatak da ponovno uspoetavi mir u Indokini Kon-ferencija
je zapocela radom 26. a pnsustvovalt su
joj predstavnici devet zemalja — Kambodze, Laoea, Ho Si
Minovog i Bao Dajevog Vijetnama, Kine, Francuske, Brita-nije,
SSSR i SAD. Za vrijeme zasjedanja u 2enevi francuski
poraz kod Dien Bien Fua vojno je dokrajcto indokineski rat.
U odlucnoj borbi sudjelovali su i vojruci pokreta Patet Lao.
Konferencija p 2enevi uspjesno je zavrsena u julu 1954.
godine Polpisano je pnmirje, kojim je okoncano krovopro-lic- e
u Indokini Separatni ugovon o obustavi vatre sklop-Ije- ni
su s Vijetnamom, Laoeom 1 Kambodiom. Pnmirje je
predvidjalo prekid vatre u etapama, formiranje komisije za
kontrolu pnmirja (clanovi Indija, Kanada i Poleka) i prl-pre- me
za odrzavanje opcih izbora. Francueke trupe trebale
su da se povuku iz Indokine, cim to zatroie novoformirane
vlade novostvoremh zemalja na torn podrucju (dva Vijet-nama,
Laos i Kambodza).
Deklaracija, koju su 21 jula 1954 potpisah svi uces-ni- ci
zenevske konferencije osim SAD, uzela je na znanje
sporazume o prekidu neprijateljstva u Kambodfi, Laoeu i
Vijetnamu i lzrazila uvjerenje da ce njihovo lzvrfonje omo-guci- ti
trima drzavama da odigraju svoju ulogu u punoj ne-savisn- osti
i suveremtetu Deklaracija posebno registrira
vlade Laosa (shcnu obavezama Vijetnama i Kambo-dle- )
da ce svi njegovi driavljam moci ucestvovati u nacio-naln- oj
zajednici (to se odnosi na predstavnike pokreta Pa-tet
Lao) i da ona ne ce traliti izvana vojnu pomoc osim u
dlju obrane
Vlada Laosa u Zenevi se takodjer obavezala, da se ne
ce piidruziti sporazumu s drugim drzavama, ako ovaj uklju-cuj- e
obaveze za sudjelovanje u vojnom savezu koji nije u
suglasnoti s pnncipima Povelje UN Svih devet uSesnica
konferencije obavezalo se, da co poltovati suverenitet dr-zava
Indokine. njihovu nezavisnost, jedinstvo i teritorijalni
integitet i da do se uzdrzati od mijeSanja u njihova unu-trasn- ja
pitanja.
SLOVENSKI ODMEVI
ЈАбА 2VAN
ostaje
grani&
zemlje.
Luang
aprila,
oba-vez- u
(Nadaljevanje)
III
Mmilo je leto dm, odkar Marko ii vec spregovonl s svo-jir- a
ocetom. Na tistem mestu, kjer je prej stala skromna Pro-eno- va domacija, je bila zdaj na pol dodelana stavba, zava-Tovan- a.
z deskami, da ni mocil de£ surovih, neometanih sten
Mad odprtino, namenjeno za vrata, je lastavica prilepila svo-je
gnezdo m mirno, nemoteno v njem vzgajala svoj mladi
rod
Marko in Julka sta dobila zavetje pri Julkinih stafiih.
tarn sta si noc in dan belila glavo, kako bosta piodakx up-ni-ke in naUa novo posojilo, da bi si doaradikx tako lepo za-raislje- ni
dom In nekega dne je Marko zaupal svoji mladi Se
ni reiilno misel.
"V Kanado pojdern, lulkal"
lulka se je ustraiila Poznala je Marka in vedela, da bo
toril, kakor se je odlocil. Solze so ji pnvrele iz ofi in z drh-tefi- m
giasom je prosila.
"Ne hodi, Marko! Poprimi se rajii tukaj kakega dela!
Kako bom iivela soma brez tebe? Umrla bom. Marko, ce
jpoKMl"
"Doma ne bom iskod sasluika, lulkal Ljudje mi Is itak
prhreecijo, da sem se zadoiiU. pa vendor! mmava hise. O-gottu- iali
so me. Pri lesu, pri opekL pri dsktveih. V Kanodi
bam v par letih toliko sasluiil da name vsaj prodeno ne bo,
na kor so upniki vknjiftni. Pametna bodi! Drugaai si ne vera
i, je vsuajal Morko.
o
Na osnovu zakljudaka zenevske konferencije, trupe oslo-bodila6- ke
armije Patet Lao pregrupirane su u dvije sjever-n- e
provinaje (Fong Sah i Sam Neua), a bilo je predvidjeno
da se one tokom vremena ukljuce u laosku kraljevsku ar-mij- u, dok su politidki rukovodioo pokreta trebali da se uk-ljuce
u politiclri 2ivot zemlje. Ti aranimani bill su posljedica
ucesca trupa Patet Laoa u borbama za oslobodjenje zem-lje,
narocito u historijskom okrsaju kod Dien Bien Fua, ciji
se garnizon predao nakon uzaludnog otpora i prohjevanja
krvi.
Za Kambodiu ienevska konferencija zna£ila je jedin-stvo
i mir Za Vijetnam — podjelu i primirje U Laosu su
medjutim nastavljene borbe izmedju kraljevskih snaga i
pokreta Patet Lao. PoSto su rsegovori, vodjeni 1955 godine
u Rangunu, prekmuti, odrzani su izbori samo u onom dijelu
2emlje koji se nalazio pod kontrolom kraljevskih trupa. Pre-gov- on
su nastavljeni 1956 godine, kad je zakljuceno da tru-pe
Patet Laoa treba da budu konacno integrirane u kra-ljevsku
armiju, a dotad llegalna stranka Neo Lao Haksat u
politicki 2ivot zemlje
Odluceno je takodjer, da se u dvije provincije pod kon-trolom
pokreta Patet Lao odrze dopunski izbori i da se for-mi- ra centralna koaliciona vlada, koja ce garantirati vodje-nj- e
neutralne vanjske politike. Pregovori su medjutim po-novno
prekmuti i nastavljeni godmu dana kasnije, kad je
— u oktobru 1957. godine — konacno potpisan spora-zum
U vladu laoskog prcmijera Suvane Fume usao je tada
vodja pokreta Patet Lao, njegov polubrat princ Sufanavog,
koji je na dopunskim izborima svoj ministarski polozaj pot-vrd- io
i velikim brojem glasova.
Takav razvoj nije bio po volji desnicarskim elementima
i njihovim stranim gospodarima. Zapadne misije u Vijetnamu
su otvoreno ustale protiv uvodjenja Patet Lao u vladu Sjed
Drzave su lzjavile da ce obustavit financijsku pomoc Odrza-n- o
je zasjedanje SEATO pakta posveceno situaciji u Laosu
24 aprila 1957 godine, Sjed Drzave, Bntanija l Francuska
uputile su laoskoj vladi notu kojom nude pomod — pod
uelovom da vlada "odbije komunisticki pntisak" i odustane
od formiranja koalicije s Patet Laom Suvana Fuma je us-prk- os
tome podnio parlamentu prijedlog rezolucije o dos-ljedno- m
stvaranju vijentijanskog sporazuma, ali mu je iz-glas- ano nepovjerenje, te je 30. aprila podnio ostavku.
Desnicarske vlade koje su zatim uspoetavljene morale
su opet ustupiti mjesto Suvana Fumi. Oenovne programske
tacke nove vlade bile su stvaranje vlade nacionalnog je-dins- tva
l nastavljanje neutralistidke vanjske politike. Skup-Stin- a
je 2 novembra usvojila plan o kooptlranju dvojice
predstavnika novobrazovane stranke Neo Lao Haksat (do-movin- ski
front) u vladu Princ Sufanuvong je 19 novembra
usao u vladu kao ministar za plan, obnovu i izgradnju gra-dov- a
Medjutim, u ljetu 1958. godine formirana je nova pro-zapad- na vlada, koja je izbacila predstavnike pokreta Neo
Lao Haksat i povratila se starim metodama nepoetovanja
ienevskih odluka
U augustu 1960 padobranski kapetan Kong Li lzvrSio
je udar, koji je iiao za tim da se vratl na vkxst vladu koja
ce poitovati te sporazume. Narodna skupitina ponovo je
izglasala povjerenje premijeru Fumi.
SAD su odmah poslije Kong Lijevog udara saopcile da
ne priznaju novu vladu, a pocetkom oktobra uputile su
emisara u Vijentijan da od Suvane Fume zahtijeva obus-tav- u
svih daljnjih kontakata sa Patet Lao Tajland je u me-djuvrem- enu
proveo blokadu granice prema Laosu, a tcn-land- ski
premijer marsal Sarit Tanarat saopcio je da 6e —
ako ustreba — intervenirati u Laosu i bez podrfke SEATO
pakta protiv "komunistidke opasnosti".
General Novasan je poslije sa princom Bun Umom
fonnirao novu prozapadnu vladu, koja je, uz omericku po-moc,
povela gradjanski rat.
Poslije pada Vijentijana lojalne trupe pod komandom
kapetana Li su se povezale sa jedinioama Patet Lao i Za-jedno
vode borbu za slobodu svoje 2emlje. Ameriiki impe-njalis- ti
su odlucni da ih sprijece i prijete orutanom inter-vencijo- m da bi postigli svoj cilj.
Izseljenec Marko
Ocetu pnvosci vesedo' Morda se bo dal vendarle o-meh- cati
Trpek nasmeh je spreletel Markove ustnice
' Moj oce je trd, lulka1 Njegova ljubezen je hladen ra-cu-n
zato ne bom poskusal' Nocem da bi mi ocital, da sem
te Vzel brez dote!
Julka je bolestno zacutila, da je nekoliko tega o&tanja
tudi v Markovih besedah. In spomnila se je, kako ji je bil ne-k- oc
dejal njen oce- -
"Julka, opusti misel na Smolnikarjevega Marka! Tam je
bogarija, pri nas pa revicina. Devet vox je in rasen skrom-neg- a
pohiitva ne boi imela nicesar za doto. Se za to se
bom moral zadolfiti."
Cevljar Opetnik, Julkin oce, se je bil ie pred vojno na-sel- il
v Zarebri s svojo druiino. Od neke stare vdove je kupil
bajto z dvema njivama Vdova si je bila izgovorila v bajti
kot do smrti in tako se je gnetlo v pohJevnem domku enajst
prebivalcev
Opetmkova druiina je itela ie tedcrj deset flanov. Pod-ne- vi
in ponoft je sedel Opetnik na svojem cevljarskem stol-c- u ins trdun deiom slufil borni kruhek desetim lacnim 2e-lodce- m.
Njegova fena, preprosta iivilja, je pozno v noc li-va- kx
penlo ter racunala, kohko bosta z mozem utrfila na
ejmih, kamor sta odnasakr vsak svoje blago naprodaj
Med vojno se je podjetna Opetnica ukvarjala tudi s
prekupcevanjem iivil. S tefkim nahtbtnikom ie romaki iz
kraja v kraj. Doma je naioiila izgotovljenih srajc, predpas
nikov, jopic. robcev in nogavic, vracaia pa se je z masiom.
Stanleyville. (Tanjugr) —
i'otpum red l mir su glavni
elementi opce situacije u Is-to6n- oj provinciji, koji ujed-nogovo- re
o krupnoj politi6-k- oj stabilizaciji pozicija cen-tral- ne kongoanske vlade sa
sjediStem u Stanleyvilleu. I-zloz-ena
vanrednom pritiskn
zapadnih intervencionista i
njihovih placenika iz Leo-poldville- a, legalna konpoan-sk- a vlada uspjela je u rela-tivn- o kratkom periodu da or-paniz- ira normalni privred-n- i
i politicki zivot na cijelom
teritoriju Istocne provincije.
— Mi necemo dozvoliti da
so Kongo razbiie na hiljadu
separatnih drzavica, rekao
je premijer Gizenga, pod-vlace- ci odlucnost Kongoana-c- a da suzbiju imperijalistic-k-u intervenciju.
U razgovoru s dopisnikom
Tanjuga premijer Gizenga
je detaljno objasnio poglode
svoje vlade na ovaj problem.
Optuzbe zapadnih sila i nji-hovih
placenika u Leopold-ville- u
i Elisabethvilleu, da
ie nasa vlada prokomunisti-5ka- ,
primijetio jo Gizenga,
predstavliaiu u stvari poku- -
saj impcrijalizma da razbi-j- e
jedinstvo patriotskih sna-ga.
Kongoanska vlada ust- -
vari noma uopce namiere da
se opredjeljuje za bilo koji
blok u svijetu. Naprotiv, mi
2elimo iskrenu suradniu sa
svim narodima i zemljama
svijeta.
Premijer Gizenga deman-tira- o
jo takodjer neto2ne in-forraa-cije
o gladi u IstoSnoj
provinciji. U cijelom ovom
kraju hrano ustvari ima do-st- a,
a povremene te§koce ro-zult- at
su slabih saobracainih
voza i transporta, zbog blo-kad- e
koia so u odnosu na
Stanlevvillo provodi iz Leo-poldvill- ea
i Elisabethvillea
Prema provjemim podacima
i Istocna provincija vec sada
je u stanju da pristupi i va-njsko-trgovin- skoj razmjeni.
Ima dovoljno zaliha kavc,
rize i gume, a oksport iz
Konga, o kome ce uskoro po-ce- ti pregovori s nekim azijs-ki- m
i africkim drzavama.
zavisi jedino od mogucnosti
svladavanja transportnih te-skoc- a. izazvanih neprijate-liski- m stavom inten'encioni-st- a
u Kongu.
PraktiSno, sve to§koco re-zult- at
su n a s t o i a n j a
mobutuovaca da izolira-j- u
i blokadom komunikaciia
izglodne stanovnistvo Isto5-n- e
provincij'o. Neuspjeh u
tim pokusaiima predstavlja.
kako so ovdje istiSo, dokaz
vise u prilog procjenama o
politi6koi stabilizaciji legal-n- e
vlade Gizenge i cinjenico
da se nikakvo trajno rjeso-nj- e
za Kongo ne moze trazi-t- i
bez ucesca i suglasnosti to
vlade
Jacanje nienog ugleda, o-fikas- nostj djelovanja i Poli-tiCk- o
toznjo legalne vlade za
обиапје jedinstva Konga
utjecale su пл ovo brzo sre-dj'ivan- ie
prilika u svakodne-vno- m zivotu. Ono Sto je ov
dje u Stanleyvilleu izlo2eno
vojnoj i ekonomskoj blokadi
mobutuovaca i poplavi de-zinforma- cija iz zapadnih iz-vo- ra jos jucer je izgledalo
nemoguce, a danas postepe-n- o postaje realnost: pokre-c- u
se novi listovi, u5vrscuje
se vojna sigurnost teritorija
pod kontrolom . centralno
vlade. razmatraju se mogu
cnosti uspostavljanja trgovi-nski- h
veza s inozemstvom i
donose se zakonske uredbe u
cilju јабапја nacionalnog
jedinstva Konga.
— Naravno mi jo§ uvijek
imamo velikih te§koca, izia-vi- o je predsjednik legalne
vlade Antoan Gizenga u ra-zgovoru
s dopisnikom Ta-niug- a, koji mu je postavio
niz pitanja o unutraSnjem
razvoj u u Kongu i mogucno-stim- a
za politijko rjeScnjc
sadaSnje krize. Medjutim.
primijetio je Gizenga. glav-n- o
teskoce na putu rjesenja
kongoanske krize mogu se
rijesiti, ali samo uz surad-niu,
pristanak i suglasnost
centralne legalne vlade. Prc- -
muer iiizenga ukazao ie s
tim u vezi da riesenje treba
prije svega traiiti na politi-Jko- m planu, kako bi se izb-jcg- lo daljnje prolijevanjo
kongoansko krvi. Prirodno
јабапјо snaga nacionalne ar-mi- ie
pod komandom gepera-l- a
Lundule ostaie i daljo jo-d- no od glavnih briga centra-In- p vlade.
Prema rijeSima Gizenge,
saziv parlamonta. Thovnog
zakonodavnoff tijela Konga,
bio bi jedan od prikladnih
puteva za politiJko rieenie
sadaSnje situacije u Kongu.
Zasjedanje parlamenta trc-ba- lo
bi da so odrzi u Kongu.
na nacionalnom teritoriju ili
na nckom neutralnom mies-t- u. evcntualno pod za'Stitom
snaga UN.
Za pel Rodina miliiardu
dolara za industrijali- -
zaciju Kuhc
Havana. — Kubanski mi-nistar
industriio major Er-nesto
Gevara iziavio jo da ce
Kuba u toku slijedecih pet
godina uloziti milijardu do-lara
za industriializaciiu.
"Od toga, dodao je Gevara.
GOO milh'una dolara predsta-vljaj- u krediti koje su Kubi
dale socijalisticke zemlje i
na tcmeliu koiih ce se uvesti
masinska oprema za tesku i
laku industriiu".
Prema njegovim riiecima,
oprema za ovo imlustrijc do-c- i
ce iz SSSR i CehoslovaSko.
Kiba ce ovo godine dovrsiti
blizu 30 manjih preradjiva-cki- h
tvomica. a od iduco go-dine
industriializacija ce so
obavliati na tomelju cctvo-rogodisni- eg plana privred-no- g
razvoja koji so sada pri-prem- a.
Cchoslovacka kumijc
kanadsku pscnicu
(ehoslovacka io kupila
100.000 tona penice, vrije-dno- st
$8,000.000
jajci, moko, slanino, prekajenim mesom Nabrana sEivila je
odnasal Opetnik v mesto, kjer je bilo v tistih hudih casih za
take гесН dovolj odjemalcev NajrajSi je zamenjaval 2tvila za
usnje, ki ga je bilo teiko dobiti
Tiste case je Opetnik postavil zraven bajte ie hlev in ne-kega
dne je v njem zamukala krava Leto pozneje je dal po-prav- iti
se hifo Pod dvignjeno streho je uredil dve sobici,
kajti doraicajocim otrokom je postajala pretesno v hiii A
dalje Opetnik ni prisel.
Z otroki so rastla tudi njegova leta. 2ena se mu je v vojnih
letih mocno postarala in zacela vedno pogosteje pobolevati.
Prva leta po vojni se mu je zacela druiina razhajati na vse
strani. NajstarejSi sin Andrej se je sel ucht trgovine nekam
na Gorenjsko, hfi Polonca je Jla sluiit k neki mestni drufini,
Pavla in Minka pa kmalu za njo. Sledil jim je Stefan, ki ga
je vzel ugleden mizarski mojster v uk
Julka je bila po starosti sesta med brati in sestrami Bila:
je livahno, prikupno dekle, temnih las in nefne polti Nekaj
gosposkega je bilo na njej Zato ni cuda, da se ie do uses
zagledal vanjo zali Smolnikarjev Marko Julki je bilo kotnaj
sedemnajst let, ko je po Zarebri zavrsalo, da bosta Smoln-ikarjev
sin in cevljarjeva hci vabila v svate
Tudi lulkino sree je gorelo za Marka Njena mati je prva
opazila, kako je postala Julka resna, zamisljena in moiceca.
Opetnica je hceri iz dna materinskega srea privoidila, da
bo postala mlada goepodinja pri najbogatejsem kmetu v
vasi Zraven pa se je bala, da bo stari Smokar hudo vzrojil,
ko bo vzedel, da se njegov sin ieni pri revnem bajtarskem
dekletu.
Pa ni vzrojil "Kakor si boi postlal, tako boi spal'", je
bilo vse, kar je rekel sinu Ko pa so Ili delat pisma, je Zare-b- er
osupnila, da stari Smokar ne daje grunta iz rok, ampak
da odpravlja najstarejsega sina s Prosenovo domochjo, ki
jo je kupil na javni dra&i
Ljudje pa- - Kri Prosenovih se drfi te zemlje! Ne bo srecel
Odeduitvo starega lisjaka Smokarja vpije po mascevanju'
Vsega tega se je spomnila Julka V glavi so se ji podile
teike misli Zla slutnja je vedno tesneje oklepakr njeno sree
Marko je bil dobrega, mehkega srea Neino je ljubil svojo
mlado zeno. A po ocetu je podedoval trmo. Julka je spotnala,
da ne bo spremenil svojega nacrta. Os se je odlocil, da podje
v Konado, bo sel.
In Marko je res Sel.
(DaJ$epfihodrc}
STRANA 3
Kongoanske ruke
hVJEDOcANSTVA 7Л KOJK
si: m: молк keci da su
I'KISTHANA
Poznati americki publi-cist
John Gunther u svojoj
knjizi "Inside Africa", pi-su- ci o Kongu i belgijskom
kolonijalizmu, iznosi i o-v- o:
"Kaucuk i slonova kost,
to su bila dva najvaznija
produkta Konga. Postali
jseu bmeolngoijpsoklaomvladdrazaveim, aplaa
apsolutno pravo na te pro-duk- te u citavom Kongu.
Agenti belgijskog kralja
Leopolda zahtijevali su u-yij- ek vise ve kaucuka
i slonove kosti od afric-ki- h domorodaca, a ako
oni nisu bili u stanju da
donesu trazene kolicine,
strijeljali su ih ili sakatili.
Kompetentne vlasti tvrde
da je stanovnistvo Konga
iznosilo oko 1900. godine
20 miliiuna, a sada iznosi
12 milijuna. Najstrasnija
je stvar bilo sakacenje.
Ako neki africki mladic
nije zadovoljavao svoje
gospodare, rezali su mu
jednu ruku, jednu nogu, a
ponekad i dvije. Sacuvane
su fotografiie tih sakace-nj- a. Da bi dokazali svoju
gorliivost, nadzornici su
gazdama donosili kosare
ljudskih ruku. Preferirala
se uvijek desna ruka ..."
ta"U okdnjAizni g"eAlafriDcael aBsopceat,
koja je izisla nedavno u
Italiji, citiran je jedan je-zi- vi dokument. To ie izva-da- k
iz izvjestaja Josepha
Clarka, koji je boravio u
Kongu 1895. godine, a
glasi;
"Guma je u ovom okru-g- u stajala stotine ljudskih
zivota. Uzasne scene, ko-jim- a
sam prisustvovao kao
nemocan svjedok, bile su
takve da sam poelio umri-jet- i. Belgijski su vojnici
divljaci, kanibali, instrui-ran- i
da se sluze i puskom.
Gledajte ih kad se vraca-j- u iz neke svoje ekspedici-j- e
po kongoanskim sell-m- a! Na krmi broda je stup
s koiega vise ruke sesnae-storic- e masakriranih uro-dienik- a. Sesnaestorico rat-nik- a, pomislit cete. Ali nije
tako. Zar ne vidite da su
to ruke djecaka i dievoj-cica- !
Vidio sam ih ja sto
ovo pisem. Vidio sam ih,
kad su te ruke sjekli ..."
John Gunther j Amcri-kana- c. Joseph Clark je
cak i katolicki misionar.
No moze se sumnjati u ovo
njihovo svjedocanstvo.
Socijalizacija
poljoprivrcdc
it Runumjskoj
U numunjskoj jo dosad
socijalizirano 82 posto obra-div- o zemlje; pod drZnvnom
upravom nalazi se 29 posto,
kolcktivna gazdinstva 48 po- sto, a 6 posto ii rukama se-lja6- kih dru?tava.
Razna mjcrila
Voliki njomacki bankar i
intiman priiatelj zapadno-njemacko- g kancelara Ade-naue- ra Robert Pferdmenges
iziavio jo jednom prilikom:
"Kada vidim kako mnogi po-litif- ari postupaju s novcem
ne mogu da so snadjem od
zaprepascenia Kao poslov-n- i
liudi oni bi davno vec ba-nkroti- rali ili bi so nalazili iza
katanca i resetaka".
Da Ii je mojjuce?
Generalni sekretar UN
Dag Hammarskjold je
predlozen' za kandidata
za Nobelovu mirovnu nag-rad- u.
Prcdlagaci kazu da
je tu nagradu zasluzio u
Kongu!
To je zaista pravi skan-da- l,
ali ne treba zaboraviti
da su imperijalisticki kru-go- vi
zahvalni Hammarsk-jold- u.
I ne treba se izne
naditi ako ju dobije — na
grade dijele Svedi, a on je
5ved.