Novosti, July 12, 1947

              f
i f
dM m
STRANA 2
NOVOSTI
Publlshed every Tuesday Thursday and Saturday by the
Novosti Publishing Corapanv
In the Croatian Language
Autb-orize-d
as Second Class Mail
Izlozi svaki utorak četvrtak
Office Department Ottawa
Eegtetered in the Registry OIlice for the City of Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 45052 CP
ADRESA: 205 Adelaide
Telephone:
Tost
i subotu u hrvatskom jeziku
St W Toronto 1 Ontario
ADelaide 1G42
Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Obmana kanadske
javnosti
The Toronto Star" najveća kanadska dnevna novina na-šla
je za potrebno da uvodnički pobije lažnu izjavu ustaškog
izbjeglice dr Mladena Giunia i pisanje maćekovske štampe
u pogledu smrti Jakova Drobnića na parobrodu "Radnik"
"The Toronto Star" zajedno sa drugim gradjanskim no-vinama
donio je jedan dan prije izjavu Giunia da je Drobnič
"ubijen" na brodu i da bi kanadske vlasti trebale povesti
istragu Smatrajući takvu optužbu ozbiljnom uredništvo Stara
se postaralo da dodje u vezu sa kanadskim službenim pred-stavnicima
u mjestu gdje je Drobnič iskrcan sa parobroda i
pokopan nakon redovitog komisijskog pregleda U tim izjava-ma
kanadskog liječnika i službenog predstavnika policije se
kaže da je Drobnič "umro naravnom smrću" i da definitivno
nije bio u "nikakvoj borbi" prije svoje svrti koja je nastupila
uslijed zaduhe pomiješane sa srdačnim komplikacijama
Donašamo taj uvodnik u cijelosti onako kako je izašao
u "Toronto Star" od 9 jula ove godine da se naši čitaoci još
jednom uvjere o niskim lažima s kojima se kanadsld rnačekovci
služe u borbi protiv nove narodne Jugoslavije:
"DIED A NATURAL DEATH
A dispatch from Windsor this week contained a eharge
froffi a Dr Giunio-Zorki- n that Jacob Drcbnich a Canadian-Crocr- t
hod been "murdered" on a Yugoslav vessel leavlng
Montreal for refusing "to surrender his Canadian currency'
The ship's officials the eharge continued had demanded
the money "on orders from Yugoslav authorities "
But from Canadian police officials a totally different
aecount čame to The Star Constablo Letroux and Dr Raoul
Boulanger the eoroner at Rimouski whcre the man was
buricd both deelared death was duo to natural causes Tho
official death certificate signed by Dr Boulanger who
examincd Jakob Drobnich at the request of the ship's cap-tai- n
states his death was caused by "asthma cardial
arterioselerosis" or asthma induced by a heart condition
and hardening of tho arteries The files of the Council of
Canadian-Sout- h Slavs to which Mr Drobnich belonged
how he had worked in Canadian mmes for 20 years and
that in recent years he had been under a doctor's constant
care for heart ailment and asthma
Dr Giunio-Zorkin- 's "underground" reported that Drob-nich
had died from rough treatment on board ship But Con-stabl- e
Leutroux stated: "The man indentified as Jakob Drob-nich
had no mark6 on his face or his body He definitely
had not been in a fight" The constable said he vas called
to the SS Radnik by the captain of the ship who reported
the death of a passenger The ship returned to shore to sub-m- lt
the body for official examination It wa buried in Ri-mouski
instead of at s#a on the decMon of the Council of
Ccnadtan-Sout- h Slavs which undertook to pay ali ex
penee
The eharge has been made that Canadian Yugoslovs
bave been forced on "orders from Tito" to surrender their
money and return to their homeland As to this the Hon
Louis St Laurent stated in parliament in May that he had
found no evidence that improper methods have been used
in connection with the Yugoslav reconstruetion projeet The
group which left Canada last month of which Drobnich
WC3 a member had done so voluntarily Another group is
leaving Canada next month Individuals and families who
desired to return to Yugoslavia pooled their savings in a
fund to buy industrial and fara maehinerv to help recon-stru- cl
their botnetand They did not deplete the dominion'
currencv on the contrary they heJped to improve its export
trede"
Ovako "Toronto Star"
Mi bi ovome nadodali tek toliko da je već zadnje vrijeme
da se stane na kraj lažima koje razna ustaško-maćekovsk- a
štampa i posebni izaslanici Hitlerovog i Mussolinijevog pouz-danika
Mačeka šire protiv naše saveznice u ovoj zemlji
Naši iseljenici i njihove organizacije trebale bi takedjer
učiniti svoje i tražiti od vlasti da se iz Kanade protjera ustaški
izbjeglica Giunio jer njegova misija u Kanadi je da zavadja
i nastrojava naše iseljenike protiv nove narodno Jugoslavije
AMERIČKA POMOĆ TURSKOJ
ŽNAGf PRODIRANJE NA ISTOK
ŠTO JE TURSKA DOPRINJELA POBJEDI SAVEZNIKA?
Moskva — Povodom vijesti o
planu američkog državnog tajnika
Georga Marshalla za "pomaganje
u rekonstrukciji Europe" sovjet-ska
Štampa je objavila nit intere-santnih
članaka o ciljevima i na-ravi
tog plana Jedan članak je
objavljen po Olgi Vasiljevi koja
za primjer uzima Tursku koja je
za vrijeme rata stojala na nepri-jateljskoj
strani i koja je uključe-na
u američki plan "ekonomskog
pomaganja" po Trumanovoj "dok-trini"
Po čemu Turska zaslužuje po-moć?
— pita Olga Vasiljeva Zar
Je Turska nastradala od Hitlerove
agresije i podnijela tolike žrtve u
ratu protiv fašističkih osvajača
kao druge zemlje?
Uzmimo Z3 primjer one zemlje
koje su se vlastitim snagama bori-le
protiv okupatora i uložile sve
što su imale za stvar pobjede Sa-vezničkih
sila nad fašističkom os
vinom "Poznato je — kaže Vasi
ljeva — da je naša junačka savez
nica Jugoslavija izgubila 1700000
svog stanovništva a njezini ma-terijalni
gubitci procijenjeni su na
9 milijardi i 100 milijuna dolara
Uzmimo Albaniju Poznato je da
je u toku anti-hitlerovsk- ih borbi
Albanija izgubila više od polovice
svojih oružanih naga te da je
30 pošlo njezinih gradova i sela
pretvoreno u pustoš i ruševine po
njemačko-talijanski- m fašističkim
hordama
"Uzvišena i junačka borba par
tizana Jugoslavije i Albanije do-prinijela
je neprocjenjivu korist
pobjedi savezničke stvari
"A Turska što je ona doprini-jela?
Gdje je ona bila u toku rata?
Pod lažnom neutralnošću Turski
se je ne samo koristila ratom
nego je i produljavala njemački
otpor Ona Je Njemačkoj pomagala
u Hitlerovom ratnom planu pro- tiv Sovjetskog Saveza Snabdje-val- a
je Njemačku sirovim ratnim
materijalom i hranom Njemačka i
Industrija je iz Turske primala
krom bakar pamuk vunu kožu
i drugo Revija "Economi3te
U'orient" koja izlazi u Istanbulu
je 1944 godine pisala: "Njemačka
prima 90 posto turskog izvoza"
"Suradnja izmedju Njemačke i
Turske za vrijeme rata se ni sada
ne pobija u Turskoj Dapače to
se u Turskoj uzima kao neki po
nos Lvo što piše novina "Ana- -
dolu" od 21 marča 194C godine:
"Kroz cijelo vrijeme rata manife- -
stirali smo svoje prijateljstvo pre-ma
Njemačkoj a to smo činili u
čau kad je njoj (Njemačkoj) to
najviše trebalo"
"Turska je — kaže dalje Vasi-ljeva
tajno dozvoljavala njema-čkim
i talijanskim brodovima da
prolaze kroz tijenac u Crno More
Kada Je to poslije 1944 godine
razgolićeno protestnim notama sa-vezničkih
sila uključiv I Sjedinje-ne
Države turska vlada je bila
prisiljena skinuti sa položaja svog
ministra vanjskih poslova Meno-mendjogl- ua
"Fronadjenim dokumentima u
njemačkim tajnim arhivama i ob--
Sofija — Ovdje je sa mjero-davnog
mjesta izdato saopćenje u
kome se kaže da se pored sve
češćih povreda bugarskog zračnog
prostora koje vrše avioni "nepo-znate"
narodnosti koji dolaze iz
Grčke tokom ovog mjeseca došlo
je do niza drugih incidenata na
bugarsko-grčko- j granici
2 juna grupa od 20 do 30 vojni-ka
otvorila je vatru sa grčkog teri-torija
na bugarsko stražarsko
mjesto blizu sela Sloveljev
Noću izmedju 11 i 12 juna otvo-rena
je vatra na bugarske st ra- tare blizu sela Cavdari Vojnici
iz straiare odgovorili su vatrom
Iste noći otvorena je vatra na bu-garske
granične straiare na dru-ga
dva mjesta Tokom jednog od
ovih napada bačene u dvije ručne
bombe koje su eksplodirale u bli
zini zaklona u kome su se nalazili
bugarski vojnici Poslije jednosat-no- g
puškaranja napadači su se po-vukli
na grčku teritoriju Bugar-sko
ministarstvo inostranih poslo-va
obavjestilo je Savezničku kon-trolnu
komisiju da poduzme mjere
kako bi se prestalo sa ovakvim
provokacijama koje se vrše sa gr-čke
strane
STANARINA ĆE POSKOČITI
ZA DESET POSTO
Toronto July 12 — Više od jed-ne
stotine stanara koji živu u ma-lim
"ratnim" gradskim kućicama
po Torontu plaćati će unaprijed
deset posto vife za svoju stanarinu
— odluka je gradskog kontrolnog
odbora u Torontu
NOVOSTI
javljenim po sovjetskom ministar-stvu
vanjskih poslova 1940 godine
i člancima koje su kroz P M pi
sali istaknuti turski političari odo-kri- to
je da je turska vlada pre-mijera
Inonu bila spremna stupili
sa Njemačkom u ratni savez kada
se očekivalo zauzeće Staljingradj
po njemačkim trupama U svakoii
pogledu Turska je za vrijeme rata
bila pouzdani oslonac Hitlerove
Njemačke Ona je bila špijunska
gnijezdo i poprište diverzionisti-čki- h
aktivnosti za Srednji Istok
Dalje Turska nije niti najma
nje stradala od vojnih operacija
Niti jedan neprijateljski vojnik
nije stao na njezin teritorij niti
jedna bomba ili granata nije eks-plodirala
na njezinom zemljištu
"Pa ipak prem su prošle dvije
godine od kada se svršio rat u
Europi i prem Turska nije nigdje
ugrožena od vanjskog napada ona
je mobilizirala i podržava u punoj
ratnoj spremi armiju od jednog
milijuna vojnika Njezin vojni po-troš- ak
iznos? oko CO posto infla-torsko- g
budžeta
"Vladajuća oligarhija je osiro
mašila zemlju ne samo tako veli-kim
ratnim budžetima nego i og-romnim
svotama koje su odredjene
za borbu protiv turskog naroda
Progresivne elemente se progoni i
zatvara Demokratskoj štampi i
partijama je zabranjeno slobodno
postojanje Vodstvo demokratskih
partija se osudjuje na dugogodiš-nje
zatvore Turska je pretvorena
u tipičnu policijsku državu gdje
se vlada drži na upravi pomoću
terora i brutalnog proganjanja
svih naprednih elemenata
"Znajući sve to svatko se u ču-du
pita: zašto Turskoj koja nije
ni najmanje stradala u ratu nego
je još davala svu moguću pomoć
Hitlcrovoj Njemačkoj treba finan-cijaln- a
pomoć iz Sjedinjenih Drža
va? Najbolji odgovor na to dava-j- u
sami Amerikanci medju njima
poznati politički komentator
Valter Lippman koji je pisao da
je Turska izabrana po Sjedinjenim
Državama zato što ona predsta-vlja
važan prolaz do Crnog Mora
"Senator Ilussel je otvoreno rr
kao da on nije zainteresiran u po
maganje demokracije u Grčkoj
Turskoj nego u pomaganje naoru- -
žavanja Turske protiv Sovjetskog
Saveza Govoreći pred američkim
odborom za vanjske poslove drža-vni
podtajnik Clavton je rekao da
se niti jedan dolar od onih 150
milijuna dolara koji su odredjpm
za Tursku neće potrošiti na gra-djans- ke
potrebe
"Posve je jasno — zaključuje
Va3iljevska da su Sjedinjene Dr-žave
odlučile pretvoriti Tursku u
ratnu bazu za pojačanje svog po
loža ja na Mediteranu za daljnju
ekspanziju Američka reakcija Je
zainteresirana u spriječavanju po
rasta upliva demokratskih i naro
dno oslobodilačkih pokreta medju
narodima Europe i Azije a ameri-čka
"pomoć" Grčkoj i Turskoj
predstavlja one poznate riječ
"Drang nach Osten"
Engleski novinar o
Jugoslaviji
Beograd — Engleski novinar
Tempest koji je nedavno boravio
u Jugoslaviji napisao je specijalni
članak za Zagrebački list "Vijes-nik- "
organ Narodnog fronta Hr-vatske
o svojim utiscima iz Jugo-slavije
Pišući o radu na autostradi
Zagreb-Neogra- d Tempest kale iz-medju
ostalog:
"Vidio sam hiljade radnika lju-di
i žena na putu koji daju dva
do tri sata svog nedeljnog odmora
kao doprinos za obnovu svoje ze-mlje
Oko 10 posto stanovništva
Zagreba sto predstavlja od prilike
30000 ljudi došli su na put da rade
dobrovoljno Ovo nije usamljeni
slučaj na koji sam naišao samo u
Zagrebu Ovo se dogadja u cijeloj
Jugoslaviji Dok sam posmatrao
hiljade oduševljenih radnika u Za-grebu
Splitu i drugim mjestima
Jugoslavije osjećao sam ponos i
vjeru u čovječanstvo
Ottavva July 12 — Federalni
poslanik David Croll predložio je
jučer u parlamentu da lada us-postavi
posebno odjeljenje za emi-graciju
u Ottavvi Govoreći da ka-nadska
vlada ne ulaže dosta na-pora
za novu emigraciju Croll ka-že
da će sa uspostavom jednog
ovakvog odjeljenja biti lakše vladi
i pojedinim ministarstvima pristu-piti
ovom "važnom" planu
AVIJONI "NEPOZNATE" NARODNOSTI PRE-UETA- JU
BUGARSKI TERITORIJ
JUGOSLJL
Narodna skupština Federativ
ne Narodne Republike Jugosla-vije
usvojila je 29 aprila plan
prve petogodišnjice kao zakon
1947 godina je prva a 1931 je
zaključna godina toga plana
Suvišno je dokazivati da je
ovaj plan i njegovo ostvarenje
jedan od najkrupnijih dogadjaja
u historiji naših naroda Usva-janje
i ostvarivanje ovoga plana
je živi dokaz da su narodi Ju-goslavije
zaista u svom histo-rijskom
razvoju izvršili skok
"iz carstva mraka u carstvo slo-bod- e" da su postali stvarni
tvorci svoje sudbine da više
nisu kao "slamka medju vjet-rovima
d3 više nisu slijepo pot-činje- ni
stihijskoj zakonomjerno-sti
razvitka već da su u moguć-nosti
planski graditi i razvijati
svoju zemlju svoju budućnost
onako kako to odgovara intere-sima
samoga naroda
Pobjeda Narodno-oslobodila-čk- og
pokreta a pod rukovod-stvom
Komunističke partije ka-ko
u ratu tako i u obnovi za
protekle dvije godine stvorila je
mogućnost planske privrede
Sada se ta mogućnost pretvara
u stvarnost jer je plansko vo-djen- je
privrede naša objektivna
nužnost
Naime narodi Jugoslavije su
prečistili ne samo sa starom
državnom upravom i mjesto nje
izgradili svoju narodnu vlast
nego su uglavnom prečistili i sa
starim to jest kapitalističkim
eksploatatorskim načinom pro-izvodnje
Osnovna sredstva za
Omladinska brigada
proizvodnju su postala općena-rodna
odnosno državna svojina
Stvoren je državni sektor pri-vrede
koji je u svojoj suštini
socijalistički
Ukidanjem kapitalističke pri-vrede
i uvodjenjem socijalisti-čke
ukinuta je i prevlast onih
zakona po kojima se privreda
spontano razvila A ukoliko po-jedini
od tih zakona ostaju i da-lje
na snazi njihovo djelovanje
je korjenito drukčije jer je nji-hova
sadrlina drukčija Oni mo-gu
da djeluju jedino kao orudj!
u rukama države u svrhu jača-nja
i razvitka socijalističke pri-vrede
Medjutim nije nikada
postojao niti će postojati ni je-dan
način proizvodnje koji bi se
razvijao bez odredjene — spe-cifično
svoje — zakonomjerno-sti
I stvaranjem socijalističke
privrede ukida se stihiska za-zakonomjer- nost
kapitalističko
načina proizvodnje ali se ne u-ki- da
svaka zakonomjernost Na
mjesto stihiskih zakona razvit-ka
kapitalizma koji djeluju mi-mo
volje ljudi i nad ljudima
dolaze novi zakoni razvitka pri-vrede
razvitka proizvodnje gdje
planu pripada prvo mjesto
U kapitalističkom načinu pro-izvodnje
planska privrtda je
uopće nemoguća Ona je nemo-guća
sve dok postoji privatno
vlasništvo na osnovna sredstva
za proizvodnju Medjutim u so-cijalističkom
načinu proizvodnje
planska privreda je ne samo mo-guća
nego i neizbježna Socija-listička
privreda ne moie ni po-stojati
bez planskog rukovod je-nja
Dok je za kapitalističku pri-vredu
plan nemoguć dotle je za
socijalističku moguć i neizbje-žan
A u planu se odražava i
prednost socijalističkog načinu
proizvodnje nad kapitalističkim
To se najjače i? pol java u neiz-bježnim
krizama hiper-produk-ci- je
u kapitalizmu koje se pe-riodično
i zakonomjerno pojav-ljuju
rušeći ne samo masu pro-izvedenih
vrijednosti već i sa-mih
proizvodnih snaga U soci-jalističkom
načinu proizvodnje
baš blagodarrći planskoj privre-di
takve krize ne postoje
Točno je da kod na postoje
tri sektora privrede Točno je
da nas općenarodni sektor koji
je u su-tin- i socijalistički ne obu-hvać- a
cjelokupnu privredu
Znači li to da je nemoguće pla-niranje
cjelokupne privrede u
danim uslovima i okolnostima?
Ne znači Stvar je prije svega
u tome što naš državni sektor
obuhvaća komandne pozicije cje-lokupne
privrede kao što su in-dustrija
transport rudna bo-gatstva
šume itd To je odlu-čujući
činilac u mogućnosti pla-niranja
cjelokupne privrede
FNRJ
Izmedju tri sektora gdje ru-kovodeće
mjesto već sada pri-pada
općenarodnom državnom
sektoru postoji uzajamnost i
suradnja a ne antagonizam
Razvoj državnog sektora vodi
napretku i boljem životu trud-benika
kako u zadružnom tako
i u privatno-radno- m sektoru
Znači po svojoj prirodi to nisu
antagonistički sektori već sek-tori
suradnje i uzajamnog po-maganja
u razvoju Sve ovo go-vori
kako o mogućnosti tako i
o objektivnoj potrebi planiranja
cjelokupne privrede u našoj dr-žavi
I
U zakonu o prvom petogodiš-njem
planu izneseni su osnovni
zadaci naime izneseno je ono
što treb3 postići kroz ostvare-nje
samoga plana:
1 Likvidirati privrednu i teh-ničku
zaostalost naše države
2 Učvrstiti ekonomsku i od-branbe- nu
snagu zemlje
3 Učvrstiti i dalje razviti so- -
Julijskc Krajine nabija zemlju na
cijalistički sektor narodne pri-vrede
i odnose proizvodnje koji
iz njega proističu
Povećati opće blagostanje
trudbenika sva tri privredna
sektora
Nije teško razumjeti da po-stoji
nerazdvojna veza izmedju
navedenih zadataka koje je naš
narod počeo da ostvaruje i koje
će ostvariti u roku od pet godi-na
Nemoguće je na primjer
učvrstiti ekonomsku i obranbe-n- u
snagu naše države bez ukla-njanja
privredne i tehničke za-ostalosti
koju smo naslijedili od
stare Jugoslavije isto kao što
je bez toga nemoguće povećati
opće blagostanje radnog naroda
ZnaĆi svako od spomenutih os-novnih
zadataka je sastavni dio
općeg cilja
A ključ postignuća toga cilja
je elektrifikacija i industrijali-zacija
države To Je ona osnova
na kojoj će se i likvidirati pri-vredna
zaostalost i pojačati pri-vredna
i odbranbena moć države
i dalje razvijati socijalistički
sektor privrede i povećavati
opće blagostanje radnog naro-da
Marks je pisao da je kapita-lizam
stvorio sebi ravnu mate-rijalnu
i tehničku osnovu tek s
prelazom od manufakture na
mašinsku industriju Kapitali-stičkom
načinu proizvodnje nije
odgovarala ručna zaostala pro-izvodnja
On doseže svoj puni
razvoj tek poslije industrijskog
prevrata koji se razvio prvo u
Engleskoj krajem XVIII vijeka
Ako je kapitalizam dobio svoju
adekvatnu materijalnu i tehni-čku
osnovu tek s prelazom na
mašinsku proizvodnju Jasno je
da socijalistički mnogo savrše-niji
način proizvodnje mnogo
progresivniji od kapitalističkog
dobiva svoju adekvatnu materi-jalnu
i tehničku osnovu tek sa
postavljanjem privrede na te-melje
industrije koja je snab-djevena
najsavršenijom tehni-kom
današnjice industrije za-jedno
s elektrifikacijom
NaS prvi petogodišnji plan je
gigantski korak naprijed u pro-širenoj
reprodukciji (proizvod-nja
na proširenoj osnovi) To
Subota 12 jula 1947
PUTU
EKONOMSKOG PREPORODA
se vidi iz sume od 278 milijardi
i '500 milijuna dinara koja će
biti investirana u narodnu pri-vredu
tokom petogodišnjeg pla-na
Od te sume 120 milijardi će
biti investirano u industriju što
ilustrira karakter plana kao
plana elektrifikacije i industri-jalizacije
države
Proizvodnja električne ener-gije
biti će povećana 45 mili-jardi
kvvh u 1951 godini tj za
blizu 4 puta prema 1939 godini
To znači da će se povisiti proiz-vodnja
električne energije po
stanovniku od 71 kvvh u 1939 g
na 272 kvvh u 1951 godini
U toku petogodišnjeg plana
podignuti će se industrijski po- tencijal izgradnjom novih fab-rika
i sprovodjenjem tehničke
rekonstrukcije i modernizacije
postojećih fabrika To će dove-sti
kako do povećanja proizvod-nje
postojećih poduzeća tako i
do proizvodnje novih industrij-skih
artikala koji se ranije nisu
proizvodili u našoj zemlji Me-dju
te proizvode spadaju slije-deći:
kamioni traktori teške
lokomotive teške gradjevinske
mašine dizalice vodne turbine
veliki parni kotlovi teške i sred-nje
alatne mašine teške i sred-nje
električne mašine transfor-matori
bicikli mašine poljopri-vredne
mašine viših tipova e-lektr- ični
kablovi koks bessavne
cijevi montažne kuće radio pri-jemnici
plastične mase umjetni
kaučuk umjetna vlakna nova
azotna djubriva itd
Cjelokupna industrijska pro- -
pruzi samac-Sarajev- o
izvodnja će se popeti do 120 mi-lijardi
dinara ili f4 posto cjelo-kupne
proizvodnje privrede dok
je 1939 godine udio industrij-ske
proizvodnje bio svega 43 po-sto
U planu se posvećuje naro-čita
pažnja poduzećima grupe
A tj poduzećima koja proizvode
sredstva za proizvodnju I tu se
posvećuje specijalna pažnja cr-noj
metalurgiji i mašinskoj in-dustriji
Ako je industrija uopće
materijalna osnova cjelokupne
savremene privrede to je crna
matelurgija i mašinska indu-strija
osnova svega toga Jedna
zemlja može imati visoki udio
industrijske proizvodnje u općoj
svojoj proizvodnji ali ako nema
svoju crnu metalurgiju i mašin-sku
industriju ona ipak nije
privredno nezavisna i privredno
jaka zemlja
Naša crna metalurgija će biti
razvijena tako da će biti u sta-nju
da zadovolji potrebe indu-strijalizacije
kako kvantitativno
tako i kvalitativno Proizvodnja
željezne rude biti će povećana
do 15 milijuna tona godišnje
Do 1951 godine proizvodnja si-rovog
gvoidja će biti povećana
na 560000 tona sirovog čelika
na 760000 s tim da kapacitet
na kraju 1951 godine dostigne
730000 tona sirovog gvoidja i
1000000 tona sirovog čelika
Stara Jugoslavija bila je ze-mlja
sa zaostalom industrijom
Tako se na primjer 1939 godi-ne
na jednog stanovnika proiz-vodilo
16 kilograma čelika go-dišnje
Ispunjenjem petogodiš-njeg
plana povećati će se pro
izvodnja čelika više nego tro
struko to je po 48 kilograma
na jednog stanovnika godilnje
U cjelokupnoj proizvodnji in
dustrije proizvodna grupa A
1939 godine sačinjavala Je Sve-ga
43 posto a 1951 godine ona
će se popeti da 57 posto
Iz svega ovoga slijede dva za-ključka:
1 u proizvodnji cijele privre-de
veći dio će otpadati na pro-izvodnju
industrije
2 u proizvodnji industrije veći
dio će otpadati na industriju
grupe A
(Prenos na str 4)