000015 |
Previous | 7 of 19 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
Kad god sc govori o knjize-vno- m (ili standardnom) jeziku i knjizivnojezickoj politici u Bosni i Hercegovini. uvijek valja imati na umu konstata-cij- u istaknutu jos u Zakljucci-m- a sarajevskog Simpozijuma o jezickoj toleranciji (1970): Knjizevnojezicka stvarnost u Socijalistickoj Republici Bo-sni i Hercegovini specificna je kao sto je specififan i njen drustveno-politic- ki polozaj — s obzirom na cinjenicu da u ovoj Republici zive pripadni-c- : vise nacija (Srbi, Hrvati. Muslimani) i s obzirom na to da se knjizevni jezik razvijao u posebnim uslovima — da se u njemu ogleda kako naSe a-utoh- tono bosanskohercegovad-k- o kulturno nasljede, tako i uticaji nacionalnih kultura na-ro- da srpskohrvatskog jezickog podrucja. Iz ove konstatacije proizaSla j(j jos jedna znafajna napome-n- a, data u dokumentu drus-tveno-politic- kih organizacija "Knjizevni jezik i knji2evno-jezick- a politika u BiH (1971): "U razmatranju knjizevnojezi-бк- е situacije u Bosni i Herce-govini moramo uvijek polaziti: 1. od lingvistifkih cinjenica L 2. od postojece druStveno--politick- e konstelacije i inte-re- sa svih naroda koji zajedni- - 'cki zive u ovoj Republici. Ta dva stava u isto su vri-je- me i kljuc za razumijevanje savremene standardnojezi6ke situacije u BiH i knjizevnitke politike koja se ovdje vodi. Stoga cemo i mi, u ovom krat-ko- m prikezu jezifikih prilika u Bosni i Hercegovini, poci up-ra- vo od lingvistickih finjenica, tj. od same stvarnosti i utvr-di- ti sta u torn pogledu jeste, a Sta nije u interesu naroda koji zajednicki zive na ovim pros-torim- a. AUTENTICAN JEZICKI IZRAZ U Bosni i Hercegovini upo-treblja- va se specifiCan tip sr-pskohrvatskog, odnosno hrvat-skosrpsko- g standardnog jezi-k- a. Bosansko-hercegovaf- ki i- - _=..- - rjrrw("4VtWfiM' January 12, 1977 "CCf CC PRIVREDA itllHIIIIIIIIIIIIflllllliHIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIHIIIItllll Drustveni Osnovnl pravci razvoja Dalmacije od 1976. do 1980. godlne su energetlka, proizvodnja i prerada alumlnlja, crna metalurgija, kemlj-sk- a industrija, metalna industrija, industrlja gradevnog materljala, pomorska privreda, poljoprivredno--prehrambe- ni kompleke I turistika privreda. To proizlazi iz drufitvenog plana Dalmacije za razdobljo do 1980. godlne koji je usvojen proslog tjedna, a odraz je zelja I mogucnosti privrede i radnih ljudi da se boljlm privredivanjem podlze standard radnih ljudi, povecava proizvodnja, produktivnost I zapos-lenos- t, te na taj паб!п stvaraju uvjeti za puni razvoj te reglje. Planom je predvideno da ulaga-nj- a u osnovna sredstva Industrlje u narednom razdoblju budu 18 mllijardl dinara, sto 6e uz ostalo omogubltl rast druetvenog proizvoda od 8,8 posto ргозјебпо godlSnje, porast zapos-lenos- tl od 3,5 posto I porast produktlvnoetl od 5,1 posto pros-jecn- o godlSnje. U oblastl energetlke planovi su op8e2nl, te 6e se za dovrfienje jekavski izgovor, na primjer. ne podudara se u svemu sa i-jek-avskim izgovorom u Hrvat-sk- oj ili Crnoj Gori (ovdje se uglavnom govori i pise: pre-no- s. prevod. prevoz. uticaj. zahv i si. prema pnjenos. pri- - jevod, prijevoz, utjecaj, zaljev — kako je u Hrvatskoj, ili ni-sa- m — prema crnogorskom nijesam itd.). Ovdje nema va-rijant- nih polarizacija rije6i i oblika. Neke rijeci i oblici, varijantn0 polarizirani u dru-gi- m sredinama, upotrebljava-j- u se u Bosni i Hercegovini kao pravi sinonim (istoznat-nice- ) — bezikakve varijantne obiljezenosti ili nacionalne po-dijeljen- osti. Fabrika i tvorni-c- a. gas i plin. kat i sprat, pa i pritisak i tlak (krvni pritisak. odnosno tlak), vazduh i zrak, organizovati i organizirati. e-limi- nisati i eliminirati i si. u BiH su svima jednako, ili go-to- vo jednako obicni. Ljudi ov-dje jednostavno i ne razmis-ljaj- u o tome kako ce nazvati nekakav kompleks proizvod-ni- h pogona — fabrika ili tvor-nic- a i nikomesene dize tlak ili pritisak kad cuje jednu ill drugu rijec. Ovdje se oblici rijeci, raste-rece- ni varijantne obiljezenos-ti, slobodno upotrebljavaju i kombinuju. Prema fabrika du-van- a, sto je karakteristidno za istoCnu varijantu, i tvornica duhana, kako je u zapadnoj varijanti, u BiH postoje ili mogu da postoje: fabrika du-van- a, tvornica duhana, ali i fabrika duhana i tvornica du-hana. Ovdje nijc neobicno ako sc kaze ili napise kako inozem ci dolaze iz inostranstva, kako penzioneri zive u mirovini, ili da masinisti rade na gradevin-ski- m strojevima, da mladu ge-nerac- iju odgajamo vaspitava-juc- i je u duhu bratstva i je-dins- tva itd. Rasterecene varijantnih ili nacionalnih obiljezja, neke si-noni- mne rijeti ovdje se zna-6enjs- ki diferenciraju. Danas, na primjer, rije6 sat u BiH znafci uglavnom 60 minuta, a бав 45 minuta (prema Skolski sat na zapadnom i skolski Cas na istotnom podru6ju). Tak0 ce nastavnik ili ucenik plan Dalmacije nekih zapocetih objokata uloiltl oko 5 mllijardl dinara. Do 1980. godlne u oblastl erne metalurgije predvideno je dovrse-nj-e druge faze Jadranske zeljezare cime bi se ostvarila proizvodnja od oko 130 tlsu6a tona cellka godisnje, a oCekuje se I povedanje prolzvodnje alumlnljuma I gllnlce kao I u brodogradnjl I drugim industrljama. S obzirom na vlSestruke predno-st- i Dalmacije, vaino mjesto u torn planu za iducih pet godlna predstavlja I snazan razvoj poljo-prlvred- e. Predvideno je stoga povecanje povrslna u drustvenom sektoru, uz otvaranje prehrambe-ni- h kapaciteta kao I nlz mjera koje ce osiguratl plasman proizvoda I unapredenje prolzvodnje. Tako se oCekuje ve6a proizvodnja svih poljoprlvrednlh dobara tog podruC-ja,.povecan- je skladlsnog I rash lad-no- g prostora, veca proizvodnja I prerada rlbe, duhana I clgareta kao I povecanje plantaza vo6a I povrca. U drustvenom planu ugostltelj-etv- o I turizam zauzlmaju znacajno mjesto kao jedan od vaznljlh pravaca razvoja. Uz nlz drugih mjera predvlda se Izgradnja nekoll-k- o novlh turleticklh objekata sa oko 16 tlsuca lezaja. U prlhva6enom druStvenom pla sasvim normalno reci: Moram u skolu u osam sati jer imam prva tri casa. Ovakve pojave i procesi ot-vo- rili su nove mogucnosti bo-gace- nja jezickog izraza u BiH. Znacenjsko razhkovanje osje-c- a se. ili se pocinjc osjecati. i u parovima utisak — dojam. pazljivo — pomno, dostupan — pristupacan itd. Mada se o-sje- caju i kao pravi sinonimi (neko ce reci utisak, a neko dojam, ili ce jedan isti Covjek katkad reci utisak, a katkad dojam), ipak se pocinje osje-cati razlika, pa je dojam — '.snazan utisak. nest0 Sto tak-n- e osjecanje. Sto ostavi dub-lje- g traga u covjekovim emo-cija- ma (s tim je u vezi i glagol dojmiti se: To ga se duboko dojmilo). Isto tako, pomno se shvata kao izuzetno pazljivo, dostupno je nesto u fizickom smislu. a pristupacno dobija apstraktnije znacenje (knjiga je npr. dostupna ako se do nje moze doci. ako se moze lako kupiti ili pozajmiti u knjizni-c- i a pristupacna je ako nam je napisana popularnim i jas-ni- m stilom. ako je mozemo ra-zumj- eti). Svi ovi primjeri pokazuju da je jezicki izraz u Bosni i Hercegovini siroko jedinstvo razlicitosti i da taj izraz nije nekakav poseban jezik u po-rede- nju sa standardnojeziCkim izrazom (i varijantama) drugih socio-kulturn- ih sredina (odno-sno republika) na nasem jezic-ko- m podrucju. To nije ni ne- kakav jezicki bastard nastao ukrstanjem varijanata (kao da na ovim prostorima izvor-no- g jezickog izraza uopce nije bilo ili da ga nema). Pretezna upotreba oblika k0 ili sretan u kclektivnom, pa i u indivi-dualno- m izrazu goleme vecine Bosanaca i Hercegovaca nika-k- o ne znaci da se ti oblici ov-dje osjccaju, kao elcmenti is-t'oc- ne (ko) ili zapadne vrijed-nos- ti (sretan). Ovdje su to sasvim normalni domaci oblici, koji se samo podudaraju s obli-cim- a sto se upotrebljavaju u islofcnoj ili zapadnoj varijanti, a to ovdje, naravno, nikome no smeta. Cak i ono sto s va-rijantnih podrufija prodre u nu nedovoljno razvijena podrufija su od posebnog drustvenog Interesa radi skladnijeg razvoja cljele reglje, pa ce se opcinama Benkovac, Drnls, Imotskl, Lastovo i drugim posvetltl posebna paznja kako bl se Iskorlstile prlrodne mogucnosti tlh krajeva I smanjila nezaposlenost. NOV1 PLANTA2NI VINOGRADI U okolicl Рогеба, istarskog g radi 6a poznatog po hlstorijskim spomenicima I razvijenom turlzmu, nicu suvremene plantaze kvalitetne vinove loze. Vec iduce godlne bit 6e zasadeno blizu 70 hektara novlh plantaza, Clme ce se ukupne povr-§in- e pod groidem na torn podruiju povedatl na 450 hektara. Prema planu, do 1980. godlne bit ce zasadeno svake godlne po 50 hektara novlh plantainlh vlnogra-d- a, medu kojima I neke, za to podrucje sasvim nove sorte vinove loze. Tako ce se uz poznatu porec-k- u "malvazlju" uzgajati nova sorta bljelog vlna uvezena iz Francuske, sa svojstvima koja po mnogome podsjeca na to tradicionalno istarsko vino, ali daje mnogo bogatiju berbu. ушт&шкштшттшш?1ттт{шштат&тш bosanskohercegovafcki jezi6ki izraz, jer je ono prirodno otvo-re- n svim uticajima. ne smatra se nicim normalnim ili nepri-hvatljivi- m — naravno, ukoli-k- o se nasilno ne gura ili ne namece. Prema tome, standa-rds jezik u Bosni i Hercegovi-ni je prirodan i autentiCan je-zicki izraz sa svim druStvenim i kulturnim funkcijama koje standardni jezik ima u bilo kojoj drugoj socio-kulturn- oj sredini na nasem jezickom po-drut- ju. KO PRIMA — DOBIJA To sto se u BiH slobodno upotrebljavaju .sinonimne rije-ci ili dubletni oblici, slo se mnogo od tih rijeci, kao sto smo vidjeli, znacenjski dife-renciraju, nije nikakav nedo-stata- k. Nama se cini da je to cak i prednost. Stoga se pri-hvata- nje ve6 izdiferenciranih parova (npr. Cistota — cistoca, jeziCki i jezi6ni,znataj — zna-cenje i si. iz istocne, ili okus — ukus, odlagati — odgadati iz zapadne varijan'e) ovdje i svjesno podstite. Jei svi smo svjesni da svako za.varanje. pa i jezifiko (ukoliko j takvo zatvaranje uopce mcuce), vodi u siromastvo i da onj ko primi — uvijek dobija. U om se smislu mi u Bosni i Herce-govini uporno borimo i za pu-n- u slobodu individualnog izbo-r- a jezickih izrazajnih sredsta-v- a. Na Bosanskohrecegovac-ko- m saboru kulture mi smo jasno istakli da nam ne smeta to sto ce neko u nasoj sredini upotrebljavati u nekom gla-go- lu sufiks — isati ili irati. Mo-ze se reci i informisati i infor-mira- ti, i integrisati i integri-rat- i, i eliminisati i eliminirati, i u tome nema nikakva zla. Jedino i5to mi nikako ne mo-zemo dopustiti, to je da neko zloupotrebljava slobodu, da sufikse — isati i irati zabija medu nase narode, da nas tim sufiksima kao proscem jedne od drugih dijeli i ograduje. Jer, mi ovdje, na ovim prosto-rima, zivimo jedni s drugim. govorimo jednim jezikom, i jedni se od drugih nicim, pa ni sufiksima, ne mozemo ogradi-vat- i. Prof. Milan SIPKA ZavrSena pruga Сабак-Poie- ga Pustena je u saobracaj novolz-graden- a pruga od Poiege do Cafika, Clji se znacaj ne moze merit! relativno malom duilnom od 32 kilometre. Mesto Pozega je jedna od stanica na nedavno zavr-беп- ој pruzi Beograd-Ba- r, a veza за Industrijskim gradom Сабкот Is-tovrem- eno znncl spajanje Sirokog podruCja Istocnog dela Srbije, Ma-kedon- ije i Kosova sa jadranskom lukom Bar. Za tri godine u Beogradu бе se izgradlti novo mediclnsko zdanje, koje бе, u stvari. biti I najve6l zdravstveni centar u Jugoslaviji. Prva faza Izgradnje ovog kliniCkog centra u Jugoslaviji obuhvati6e 52.000 kvadratnih me-tar- a prostora, na kome 6e se izgra-dlti dljagnostl6ki centar sa pollkll-nlko- m I laboratorljom za funkclo-naln- a ispitlvanja, centar za urgen-tn- u medlclnu I staclonar za interne bolesti sa 400 postelja. Radovl na Izgradnji ovog кИп!бкод centra su робеИ. U naredne 6etlrl godlne bl6e to najveie gradlllSte mediclnsklh zdanja u Jugoslaviji. To 6e obogatitl kapacitete sadaSnjeg nedovoljnog broja bolnidkih poste-lja I отодибШ savremenu nastavu studentlma. Kompjuterski slstem za obradu bolesnlka u novom кИп1бкот ШШШ§Шт PRIJE55GODINA Rudariprj fa§isti6kim sudom Pula — Prije pedeset pet godlna, 3. decembra 1921, zavrSeno je u Puli maratonsko sudenje sudioni-cim- a i vodama Labinske republike. Pred faSistiiklm sudom na§lo se pedeset rudara (Hrvata, Talijana, Slovenaca) koji su sa jos dvije tisuce drugova punih trideset i tri dana drzali labinske rudnike u svo-ji- m rukama, uveli samoupravnu i proizvodili za svoj габип pod zasti-to- m "crvene straie" I pod okriljem crvene zastave sa srpom i бек!бет. Od protestnog zbora 2. marta 1921. u Labinu pa do krvavog su-ko- ba s vojskom 8. aprila, labinski rudari pruzili su prvi organizirani otpor nadolaze6em fasizmu. Bio je to dogadaj Sto je duboko uznemirio okupaclone vlasti, koje su poiom i za vrijeme sudenja svim silama pokuSale labinskim dogadajima datl iskljuiivo socijaino, umjesto роПИбко гпабепје. S tim ciljem, пгЖоп osmomjese6nog zatvora, svih pedeset rudara je oslobodeno (dvojlca su od maltretiranja umrla u zatvoru), ali su vec nekollko dana kasnlje uslijedlli progoni i nova hapsenja. Sudenje u Puli, koje je робе1о 16. novembra 1921. zbog velikog zanlrnanja nije odrzano u sudskoj zgradi, ve6 u velikoj dvorani tadaS-nj- e §kole "G. Giusto" (prije se zvala "Sv. Martin"), a danaSnjeg Оабкод doma I Osnovne Skole "Tone Perusko". U toj istoj zgradi osam godlna kasnlje na smrt je osuden poznatl istarski narodni borac Vla-dimir Gortan. I dok je sje6anje na sudenje Gortanu otrgnuto od zaborava postav-Ijeno- m 1953, o sudenju labinskim rudarima zasad nema spomena. UBeograduse gradinajvedi zdravstveni centar u zemlji najmoder-nije- g spomen-plo6o- m centru omogu6i6e lekarima nesme-ta- n rad u dijagnostici. Posebnu ротоб pored najsavremenije teh-nik- c lekari бе Imati i u studentlma medicine. Jer, zamiSljeno je da student! 6etvrte ili pete godine provode mesec dana u karantinu kliniCkog centra s bolesnikom I lekarom. Mladom lekaru pruz!6e se u novom klini6kom centru sve mogu6nosti da upozna savremenu dljagnostiku i vrhunsku kardiolo-glj- u. Valja napomenuti da se ovaj к11п!бк1 centar gradi po uzoru na Svedske кИп1бке centre. Nalme, grupa istaknutlh mediclnsklh stru-бпјак- а, profesora Medicinskog fakulteta u Beogradu I arhltekata obisla je nekollko modernlh medi-clnsklh centara u svetu. Posle detaljnog prou6avanja, grupa je odlufilla da centar treba da se Izgradl po ugledu na Svedske.
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, March 09, 1977 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1977-01-12 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000002 |
Description
Title | 000015 |
OCR text | Kad god sc govori o knjize-vno- m (ili standardnom) jeziku i knjizivnojezickoj politici u Bosni i Hercegovini. uvijek valja imati na umu konstata-cij- u istaknutu jos u Zakljucci-m- a sarajevskog Simpozijuma o jezickoj toleranciji (1970): Knjizevnojezicka stvarnost u Socijalistickoj Republici Bo-sni i Hercegovini specificna je kao sto je specififan i njen drustveno-politic- ki polozaj — s obzirom na cinjenicu da u ovoj Republici zive pripadni-c- : vise nacija (Srbi, Hrvati. Muslimani) i s obzirom na to da se knjizevni jezik razvijao u posebnim uslovima — da se u njemu ogleda kako naSe a-utoh- tono bosanskohercegovad-k- o kulturno nasljede, tako i uticaji nacionalnih kultura na-ro- da srpskohrvatskog jezickog podrucja. Iz ove konstatacije proizaSla j(j jos jedna znafajna napome-n- a, data u dokumentu drus-tveno-politic- kih organizacija "Knjizevni jezik i knji2evno-jezick- a politika u BiH (1971): "U razmatranju knjizevnojezi-бк- е situacije u Bosni i Herce-govini moramo uvijek polaziti: 1. od lingvistifkih cinjenica L 2. od postojece druStveno--politick- e konstelacije i inte-re- sa svih naroda koji zajedni- - 'cki zive u ovoj Republici. Ta dva stava u isto su vri-je- me i kljuc za razumijevanje savremene standardnojezi6ke situacije u BiH i knjizevnitke politike koja se ovdje vodi. Stoga cemo i mi, u ovom krat-ko- m prikezu jezifikih prilika u Bosni i Hercegovini, poci up-ra- vo od lingvistickih finjenica, tj. od same stvarnosti i utvr-di- ti sta u torn pogledu jeste, a Sta nije u interesu naroda koji zajednicki zive na ovim pros-torim- a. AUTENTICAN JEZICKI IZRAZ U Bosni i Hercegovini upo-treblja- va se specifiCan tip sr-pskohrvatskog, odnosno hrvat-skosrpsko- g standardnog jezi-k- a. Bosansko-hercegovaf- ki i- - _=..- - rjrrw("4VtWfiM' January 12, 1977 "CCf CC PRIVREDA itllHIIIIIIIIIIIIflllllliHIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIHIIIItllll Drustveni Osnovnl pravci razvoja Dalmacije od 1976. do 1980. godlne su energetlka, proizvodnja i prerada alumlnlja, crna metalurgija, kemlj-sk- a industrija, metalna industrija, industrlja gradevnog materljala, pomorska privreda, poljoprivredno--prehrambe- ni kompleke I turistika privreda. To proizlazi iz drufitvenog plana Dalmacije za razdobljo do 1980. godlne koji je usvojen proslog tjedna, a odraz je zelja I mogucnosti privrede i radnih ljudi da se boljlm privredivanjem podlze standard radnih ljudi, povecava proizvodnja, produktivnost I zapos-lenos- t, te na taj паб!п stvaraju uvjeti za puni razvoj te reglje. Planom je predvideno da ulaga-nj- a u osnovna sredstva Industrlje u narednom razdoblju budu 18 mllijardl dinara, sto 6e uz ostalo omogubltl rast druetvenog proizvoda od 8,8 posto ргозјебпо godlSnje, porast zapos-lenos- tl od 3,5 posto I porast produktlvnoetl od 5,1 posto pros-jecn- o godlSnje. U oblastl energetlke planovi su op8e2nl, te 6e se za dovrfienje jekavski izgovor, na primjer. ne podudara se u svemu sa i-jek-avskim izgovorom u Hrvat-sk- oj ili Crnoj Gori (ovdje se uglavnom govori i pise: pre-no- s. prevod. prevoz. uticaj. zahv i si. prema pnjenos. pri- - jevod, prijevoz, utjecaj, zaljev — kako je u Hrvatskoj, ili ni-sa- m — prema crnogorskom nijesam itd.). Ovdje nema va-rijant- nih polarizacija rije6i i oblika. Neke rijeci i oblici, varijantn0 polarizirani u dru-gi- m sredinama, upotrebljava-j- u se u Bosni i Hercegovini kao pravi sinonim (istoznat-nice- ) — bezikakve varijantne obiljezenosti ili nacionalne po-dijeljen- osti. Fabrika i tvorni-c- a. gas i plin. kat i sprat, pa i pritisak i tlak (krvni pritisak. odnosno tlak), vazduh i zrak, organizovati i organizirati. e-limi- nisati i eliminirati i si. u BiH su svima jednako, ili go-to- vo jednako obicni. Ljudi ov-dje jednostavno i ne razmis-ljaj- u o tome kako ce nazvati nekakav kompleks proizvod-ni- h pogona — fabrika ili tvor-nic- a i nikomesene dize tlak ili pritisak kad cuje jednu ill drugu rijec. Ovdje se oblici rijeci, raste-rece- ni varijantne obiljezenos-ti, slobodno upotrebljavaju i kombinuju. Prema fabrika du-van- a, sto je karakteristidno za istoCnu varijantu, i tvornica duhana, kako je u zapadnoj varijanti, u BiH postoje ili mogu da postoje: fabrika du-van- a, tvornica duhana, ali i fabrika duhana i tvornica du-hana. Ovdje nijc neobicno ako sc kaze ili napise kako inozem ci dolaze iz inostranstva, kako penzioneri zive u mirovini, ili da masinisti rade na gradevin-ski- m strojevima, da mladu ge-nerac- iju odgajamo vaspitava-juc- i je u duhu bratstva i je-dins- tva itd. Rasterecene varijantnih ili nacionalnih obiljezja, neke si-noni- mne rijeti ovdje se zna-6enjs- ki diferenciraju. Danas, na primjer, rije6 sat u BiH znafci uglavnom 60 minuta, a бав 45 minuta (prema Skolski sat na zapadnom i skolski Cas na istotnom podru6ju). Tak0 ce nastavnik ili ucenik plan Dalmacije nekih zapocetih objokata uloiltl oko 5 mllijardl dinara. Do 1980. godlne u oblastl erne metalurgije predvideno je dovrse-nj-e druge faze Jadranske zeljezare cime bi se ostvarila proizvodnja od oko 130 tlsu6a tona cellka godisnje, a oCekuje se I povedanje prolzvodnje alumlnljuma I gllnlce kao I u brodogradnjl I drugim industrljama. S obzirom na vlSestruke predno-st- i Dalmacije, vaino mjesto u torn planu za iducih pet godlna predstavlja I snazan razvoj poljo-prlvred- e. Predvideno je stoga povecanje povrslna u drustvenom sektoru, uz otvaranje prehrambe-ni- h kapaciteta kao I nlz mjera koje ce osiguratl plasman proizvoda I unapredenje prolzvodnje. Tako se oCekuje ve6a proizvodnja svih poljoprlvrednlh dobara tog podruC-ja,.povecan- je skladlsnog I rash lad-no- g prostora, veca proizvodnja I prerada rlbe, duhana I clgareta kao I povecanje plantaza vo6a I povrca. U drustvenom planu ugostltelj-etv- o I turizam zauzlmaju znacajno mjesto kao jedan od vaznljlh pravaca razvoja. Uz nlz drugih mjera predvlda se Izgradnja nekoll-k- o novlh turleticklh objekata sa oko 16 tlsuca lezaja. U prlhva6enom druStvenom pla sasvim normalno reci: Moram u skolu u osam sati jer imam prva tri casa. Ovakve pojave i procesi ot-vo- rili su nove mogucnosti bo-gace- nja jezickog izraza u BiH. Znacenjsko razhkovanje osje-c- a se. ili se pocinjc osjecati. i u parovima utisak — dojam. pazljivo — pomno, dostupan — pristupacan itd. Mada se o-sje- caju i kao pravi sinonimi (neko ce reci utisak, a neko dojam, ili ce jedan isti Covjek katkad reci utisak, a katkad dojam), ipak se pocinje osje-cati razlika, pa je dojam — '.snazan utisak. nest0 Sto tak-n- e osjecanje. Sto ostavi dub-lje- g traga u covjekovim emo-cija- ma (s tim je u vezi i glagol dojmiti se: To ga se duboko dojmilo). Isto tako, pomno se shvata kao izuzetno pazljivo, dostupno je nesto u fizickom smislu. a pristupacno dobija apstraktnije znacenje (knjiga je npr. dostupna ako se do nje moze doci. ako se moze lako kupiti ili pozajmiti u knjizni-c- i a pristupacna je ako nam je napisana popularnim i jas-ni- m stilom. ako je mozemo ra-zumj- eti). Svi ovi primjeri pokazuju da je jezicki izraz u Bosni i Hercegovini siroko jedinstvo razlicitosti i da taj izraz nije nekakav poseban jezik u po-rede- nju sa standardnojeziCkim izrazom (i varijantama) drugih socio-kulturn- ih sredina (odno-sno republika) na nasem jezic-ko- m podrucju. To nije ni ne- kakav jezicki bastard nastao ukrstanjem varijanata (kao da na ovim prostorima izvor-no- g jezickog izraza uopce nije bilo ili da ga nema). Pretezna upotreba oblika k0 ili sretan u kclektivnom, pa i u indivi-dualno- m izrazu goleme vecine Bosanaca i Hercegovaca nika-k- o ne znaci da se ti oblici ov-dje osjccaju, kao elcmenti is-t'oc- ne (ko) ili zapadne vrijed-nos- ti (sretan). Ovdje su to sasvim normalni domaci oblici, koji se samo podudaraju s obli-cim- a sto se upotrebljavaju u islofcnoj ili zapadnoj varijanti, a to ovdje, naravno, nikome no smeta. Cak i ono sto s va-rijantnih podrufija prodre u nu nedovoljno razvijena podrufija su od posebnog drustvenog Interesa radi skladnijeg razvoja cljele reglje, pa ce se opcinama Benkovac, Drnls, Imotskl, Lastovo i drugim posvetltl posebna paznja kako bl se Iskorlstile prlrodne mogucnosti tlh krajeva I smanjila nezaposlenost. NOV1 PLANTA2NI VINOGRADI U okolicl Рогеба, istarskog g radi 6a poznatog po hlstorijskim spomenicima I razvijenom turlzmu, nicu suvremene plantaze kvalitetne vinove loze. Vec iduce godlne bit 6e zasadeno blizu 70 hektara novlh plantaza, Clme ce se ukupne povr-§in- e pod groidem na torn podruiju povedatl na 450 hektara. Prema planu, do 1980. godlne bit ce zasadeno svake godlne po 50 hektara novlh plantainlh vlnogra-d- a, medu kojima I neke, za to podrucje sasvim nove sorte vinove loze. Tako ce se uz poznatu porec-k- u "malvazlju" uzgajati nova sorta bljelog vlna uvezena iz Francuske, sa svojstvima koja po mnogome podsjeca na to tradicionalno istarsko vino, ali daje mnogo bogatiju berbu. ушт&шкштшттшш?1ттт{шштат&тш bosanskohercegovafcki jezi6ki izraz, jer je ono prirodno otvo-re- n svim uticajima. ne smatra se nicim normalnim ili nepri-hvatljivi- m — naravno, ukoli-k- o se nasilno ne gura ili ne namece. Prema tome, standa-rds jezik u Bosni i Hercegovi-ni je prirodan i autentiCan je-zicki izraz sa svim druStvenim i kulturnim funkcijama koje standardni jezik ima u bilo kojoj drugoj socio-kulturn- oj sredini na nasem jezickom po-drut- ju. KO PRIMA — DOBIJA To sto se u BiH slobodno upotrebljavaju .sinonimne rije-ci ili dubletni oblici, slo se mnogo od tih rijeci, kao sto smo vidjeli, znacenjski dife-renciraju, nije nikakav nedo-stata- k. Nama se cini da je to cak i prednost. Stoga se pri-hvata- nje ve6 izdiferenciranih parova (npr. Cistota — cistoca, jeziCki i jezi6ni,znataj — zna-cenje i si. iz istocne, ili okus — ukus, odlagati — odgadati iz zapadne varijan'e) ovdje i svjesno podstite. Jei svi smo svjesni da svako za.varanje. pa i jezifiko (ukoliko j takvo zatvaranje uopce mcuce), vodi u siromastvo i da onj ko primi — uvijek dobija. U om se smislu mi u Bosni i Herce-govini uporno borimo i za pu-n- u slobodu individualnog izbo-r- a jezickih izrazajnih sredsta-v- a. Na Bosanskohrecegovac-ko- m saboru kulture mi smo jasno istakli da nam ne smeta to sto ce neko u nasoj sredini upotrebljavati u nekom gla-go- lu sufiks — isati ili irati. Mo-ze se reci i informisati i infor-mira- ti, i integrisati i integri-rat- i, i eliminisati i eliminirati, i u tome nema nikakva zla. Jedino i5to mi nikako ne mo-zemo dopustiti, to je da neko zloupotrebljava slobodu, da sufikse — isati i irati zabija medu nase narode, da nas tim sufiksima kao proscem jedne od drugih dijeli i ograduje. Jer, mi ovdje, na ovim prosto-rima, zivimo jedni s drugim. govorimo jednim jezikom, i jedni se od drugih nicim, pa ni sufiksima, ne mozemo ogradi-vat- i. Prof. Milan SIPKA ZavrSena pruga Сабак-Poie- ga Pustena je u saobracaj novolz-graden- a pruga od Poiege do Cafika, Clji se znacaj ne moze merit! relativno malom duilnom od 32 kilometre. Mesto Pozega je jedna od stanica na nedavno zavr-беп- ој pruzi Beograd-Ba- r, a veza за Industrijskim gradom Сабкот Is-tovrem- eno znncl spajanje Sirokog podruCja Istocnog dela Srbije, Ma-kedon- ije i Kosova sa jadranskom lukom Bar. Za tri godine u Beogradu бе se izgradlti novo mediclnsko zdanje, koje бе, u stvari. biti I najve6l zdravstveni centar u Jugoslaviji. Prva faza Izgradnje ovog kliniCkog centra u Jugoslaviji obuhvati6e 52.000 kvadratnih me-tar- a prostora, na kome 6e se izgra-dlti dljagnostl6ki centar sa pollkll-nlko- m I laboratorljom za funkclo-naln- a ispitlvanja, centar za urgen-tn- u medlclnu I staclonar za interne bolesti sa 400 postelja. Radovl na Izgradnji ovog кИп!бкод centra su робеИ. U naredne 6etlrl godlne bl6e to najveie gradlllSte mediclnsklh zdanja u Jugoslaviji. To 6e obogatitl kapacitete sadaSnjeg nedovoljnog broja bolnidkih poste-lja I отодибШ savremenu nastavu studentlma. Kompjuterski slstem za obradu bolesnlka u novom кИп1бкот ШШШ§Шт PRIJE55GODINA Rudariprj fa§isti6kim sudom Pula — Prije pedeset pet godlna, 3. decembra 1921, zavrSeno je u Puli maratonsko sudenje sudioni-cim- a i vodama Labinske republike. Pred faSistiiklm sudom na§lo se pedeset rudara (Hrvata, Talijana, Slovenaca) koji su sa jos dvije tisuce drugova punih trideset i tri dana drzali labinske rudnike u svo-ji- m rukama, uveli samoupravnu i proizvodili za svoj габип pod zasti-to- m "crvene straie" I pod okriljem crvene zastave sa srpom i бек!бет. Od protestnog zbora 2. marta 1921. u Labinu pa do krvavog su-ko- ba s vojskom 8. aprila, labinski rudari pruzili su prvi organizirani otpor nadolaze6em fasizmu. Bio je to dogadaj Sto je duboko uznemirio okupaclone vlasti, koje su poiom i za vrijeme sudenja svim silama pokuSale labinskim dogadajima datl iskljuiivo socijaino, umjesto роПИбко гпабепје. S tim ciljem, пгЖоп osmomjese6nog zatvora, svih pedeset rudara je oslobodeno (dvojlca su od maltretiranja umrla u zatvoru), ali su vec nekollko dana kasnlje uslijedlli progoni i nova hapsenja. Sudenje u Puli, koje je робе1о 16. novembra 1921. zbog velikog zanlrnanja nije odrzano u sudskoj zgradi, ve6 u velikoj dvorani tadaS-nj- e §kole "G. Giusto" (prije se zvala "Sv. Martin"), a danaSnjeg Оабкод doma I Osnovne Skole "Tone Perusko". U toj istoj zgradi osam godlna kasnlje na smrt je osuden poznatl istarski narodni borac Vla-dimir Gortan. I dok je sje6anje na sudenje Gortanu otrgnuto od zaborava postav-Ijeno- m 1953, o sudenju labinskim rudarima zasad nema spomena. UBeograduse gradinajvedi zdravstveni centar u zemlji najmoder-nije- g spomen-plo6o- m centru omogu6i6e lekarima nesme-ta- n rad u dijagnostici. Posebnu ротоб pored najsavremenije teh-nik- c lekari бе Imati i u studentlma medicine. Jer, zamiSljeno je da student! 6etvrte ili pete godine provode mesec dana u karantinu kliniCkog centra s bolesnikom I lekarom. Mladom lekaru pruz!6e se u novom klini6kom centru sve mogu6nosti da upozna savremenu dljagnostiku i vrhunsku kardiolo-glj- u. Valja napomenuti da se ovaj к11п!бк1 centar gradi po uzoru na Svedske кИп1бке centre. Nalme, grupa istaknutlh mediclnsklh stru-бпјак- а, profesora Medicinskog fakulteta u Beogradu I arhltekata obisla je nekollko modernlh medi-clnsklh centara u svetu. Posle detaljnog prou6avanja, grupa je odlufilla da centar treba da se Izgradl po ugledu na Svedske. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000015