000018 |
Previous | 10 of 19 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
AMERICKA POLITICKA SCENA sflH 1 Јкк 4jQ0 И HHl pr HOlI ИЈВ' NEW YORK (0Д stalnoff doplenlka Vje-snlk- a) — Ja ve6 eada prorlcem — re-kao je na konvencljl Bepubllkanske stran-k- e blvfil predBjedni&ki kandldat 1 vJeSiti se-nator Barry Goldwater — da ce budufinost s JImmyJem Carterom bltl jednaka proSlo-s- tl fito smo je preiivjell s Lyndonom John-sono- m. Tada je — prije vise od tri mjeseca — ta povifiena kritika Carterovih ideja, fito su republikance tako mnogo podsje6ale na Johnsonov bankrot s velikim druStvom 1 vanjskopolitifike katastrofe (kao fito je bila iluzija o vijetnamskoj pobjedi), bila ocijc-nje- na tek kao prillcno neukusna predizbor-n- a propaganda. Medutlm, u posljednje vrl-je- me kao da lma sve vise onih kojl barem djelomlCno vjeruju da Goldwater i nlje bio sasvim u krivu s torn vrlo zlobnom pro-gnozo- m. A ve6Ina tih ocjena zasnlva se na kritici Carterova kabineta. Od sedamnaestoro lju-- di u najfiirem sastavu vlade Jimmyja Car-te- ra cak su devetoro njih vec bill ministrl, pomo6nici ministara ill prvl savjetnici u vladama Johna Kennedyja i Lyndona John-son- a (cak i Nlxona i Forda). Ako se tome dodaju 1 dva kongresmena, u Washington dolaze ljudi kojl su vec odavno srasli s Washingtonom. Najvece je iznenadenje u Carterovu lzboru — kaiu araeriCki komen-tato- rl — Sto i nlje bllo vellklh iznenade-nj- a. Kabinet jucerasnjih ljudi Carter je vrlo mrfiavo ispunio svoje obe-can- je da ce na najvifiim mjestima biti mnogo vifie svjezih Ilea, zena i Clanova et-niC- kih 1 rasnih manjina. U njegovoj vla-- dl lma manje novodoslica negoli u vlada-ma Nixona i Kennedyja. Stoga liberalni komentator Anthony Lewis pise s mnogo ironije: O svakom se Carterovu covjeku rnoie re6l mnogo dobra, ali je kabinet kao cjellna previse konformlstifki sastavljen, previse star. previSe povezan s interesima establishmenta. Uz razumijevanje nekih? ra- snih i seksualnih realnosti, to je kabinet ju6era§njih ljudi. Vecina komentatora ipak nije tako ofitra, iako su svi pomalo zateceni. Stoga Chri-stian Science Monitor kaze vrlo pomirlji-v- o u svojem redakcijskom komentaru: Zu nove pristupe i ideje nisu nuina i nova lica. Tako fie o predsjedniku ovlsiti nova kreativnosti 1 nuzne inovacije. Taj list smatra da se Carter odlucio za iskusne radnike, a ne politicare, tehnokra-te- , a ne ideologe. A ta fllozofija novoga predsjednika da ni§ta ne moze odmljeniti iskustvom ponajprlje proizlazi Iz cinjenlce — kako kaiu mnogi — Sto sam Carter ne-m- a nikakva znanja u velikim vasington-skl- m poslovima, pogotovu'u vanjskopoIitiC-ki- m nedoumicama. Demokratska se stranka i inace- - ne odll-ku- je velikim diplomatskim uspjesima 1 broj-nl- m ljudima diplomatsklh odlika. I sam se Carter u predizbornoj kampanji nekoliko puta opekao neutemeljer 'm vanjskopolitiC-ki- m izjavama, a prigovarall su mu da pod-jedna- ko potkrada i konzervativnog Reagana kojega se odricao i promifiljenoga Kissinge-r- a kojega je napadao. Ovdje se Carter nal-vif- ie osjecao poput uCenika, a vecina nje-gov- ih savjetnika i u6Itelja vec je godlnama poznata kao demokratski State Depart-ment u sjenl, fito Je sada dobio prlllku da jofi Jedanput iskufia svoja vanjskopolitiCka Hi vojna stanovlfita. Ljudi se mijenjaju . . . Tako 6e fief State Departmenta bltl Cyrus Vance, Johnsonov diplomatski prego'vara6 1 Kennedyjev drugi covjek u Pentagonu, minister obrane postaje Harold Brown, blv-fil fief za istrazivanja Pentagona 1 minister vojnog zrakoplovstva u Kennedyjevo i John-sono- vo vrijeme, a minister financija Michael Blumenthal, ekonomlst i glavni ekonomski preffovarac Johna Kennedyja. To su tri mi-nistar- ska vanjskopolltlCka mjesta, a osta-l- a su Isto tako vaina, pogotovu mjesto sa-vjetnika za nacionalnu sigurnost, kojl je u SAD posljednjih dvadesetak godina u pra-vi- lu bio utjecajnija osoba i od minlstra vanjskih. poslova. Na taj je polozaj imenovan Carterov vanJskopolltiCki ucltelj Zblgnlew Brzezin-ski, direktor mocne trilateralne komislje 1 Cesti predsjedniftki savjetnik, fief CIA po-staje Theodore Sorensen, blvfil Kennedyjev savjetnik i pisac govora, a novi energctskl car sada je starl Nixonov i Fordov minis-ta- r, bivfii fief Agenclje za atomsku energlju i v.iXi Xnf ПТ4 t mlnlctnr nhrnno Јптрч ! Schlesinger. Tako su sva vanjskopolitlCka I mjesta zauzell ljudi iz blvfilh adminlstracija, I o laritnn 4i Iznimkn novi ambasador SAD d- rewujeuYJ.oi..eu,.nngl,mcimn.o.a.roj-d- imр-a- ,л- crnl 0ipmast—or kAank--ou -- Г -,-.- -.. kaie sam Young - razbiti dsvjesni ra-slz- am u State Departementu. Ali i earn Young vrlo Je poznati clan Kon-gres- a, pa se Cak i Cartcru izrazito naklo-njen- o urednifitvo New York Timesa zabri-nu- lo nad njegovim vanjskopolltickim fita-bo- m: Sva glavna lica u ovomo dijelu Car-- шк цш®к ш ж јг. лшт шл!г%$.мтшш Zbianiew Michael Brzezinskl Blumenthal (nacionalna (financije) sigurnost) terova kabineta — pifie taj list Andrew Young (UN) bill su sudionici u Kennedyjevu politickom .stroju u fazi hladnoga rata, te u Johnsonovoj ra-n- oj vijetnamskoj politici . . . Ljudi se mije-njaju, pa bl ih bilo pogrefino otpisatl zbog pogleda koje su' imali prije desetak godina, ali je izrazito vazno da ti ljudi kao jedna momCad napuste neke prijafinje dogme. Promjene, ali ne i zirrba Ta nckadafinja neugodna prtljaga novih Carterovih ljudi nevjeroj.atno je da Carter nije imenovao nijednog ranog kritiCara vl-jetnam-skog rata — cudi se komentator Le-wis) vuce se poput sjenc u svim nastuplma novoimenovanih najviSih sluibenika. Sto vr,i-jem- e viSe odmiCe, sve su vldljlviji pokufiaji da se raskrsti sa starim ill novim predra-sudam- a fito se vezu uz tako poznata imena. Brzezinski, npr., tvrdi da nlje protlv detan-t- a, lako Ce se stvari mljenjati, Sorensen obefiava da CIA vlfie nece nezakonlto dje-lova- ti, iako je nekada savjetovao propalu invaziju u Zaljevu svlnja, Brown tvrdi da americka snaga nece zaostati za sovjet-sko- m, poSto su ga .(prilicno neopravdano) napadali kao goluba, a Schlesinger se od-jedn- om otkriva kao ljubitelj ugljena, iako je kao fief komislje za atomsku energlju za-gova- rao samp nuklearne centrale, kojlh se sada bojl Jimmy Carter . . . I tako se Carterov vanjskopoliti6kl tlm branl i od lijevih 1 od desnlh kritika, bilo da su novljega ill starljega datuma, pa je, sve vldljivije okupHanje oko novog amerlc-ko- g polltickog sredifita, koje obecava pro-mjen- e,- all ne i Xurbu. U naCelu, to bi tre-ba- la bltl politlka sporazumljevanja sa So-vjetsk- lm Savezom fito ce uvaiiti veclnu kri-tika da je Washington bio previSe popus-tlji- v, to 6e biti polltika jofi evrfifiih veza sa Zapadnom Evropom i Japanom I nastavak polaganog prlbllzavanja Pekingu, ali 1 po-litlka novoga prlstupa atrecem svijetu 1 Ib-toS- noJ Evropl, politika globalnlh odgovora kojl ce ujedinjavati diplomatski, vojnl 1 e-kono- mskl pristup, all 1 politlka moralnih n- acei'a ,rvanceinslfe0 vceacrtesarstaojperezsnao sotvvrjedtiskldma eAmmigerrlaknatimneac)e, .proplsiv.,.,. kakvu vr8tu viade mogu imati pojedlni narodi. January 1977 Pred sastanak s odabranim minis-trim- a svoga budu-ce- g kabineta, Ja-mes Carter otl- - 5ao je u ribolov 12, Earl kako se razabire na slid lijevo — s do-bri- m rezultatom. Na snimkama dolje su Carterovl kljucni suradnici i njihovi resori И ' Шш Н l 'MMvnxv IIE James Schlesinger (energija) To bl, dakle, trebale biti neke osnovne postavke, fito ce ujedinjavati tako razlifcite ljude kao fito su Jimmy Car'r i Zbigniew Brzezinskl, jer Je teze zamisi.ci dva udalje-nij- a svijeta od svijeta bivfiega farmera i in-ZenJ- era i svijeta sveufcilifinoga profesora ko-jl u svojoj blografijl biljeXi bezbroj vainih radova, diplomatsko djetlnjstvo (otac Brze-zinsk- og bio je ooljskl konzul u Kanadi) i brak s kderkom bivfiega cehoslovaCkog predsjednika Benefia. Sto je to frilateralna grupa? UCenik je tako nadmafiio ufiitelja, ali ni profesorl nlsu nezadovoljni. Brzezinski, Van-ce, Blumental, Brown — svi su oni 61anovi nove mocne grupe fito je u americkqm poli-tifko- m iivotu odmljenila i Istisla stari isto-6- ni establishment. Tu Sirokiu skiuplnu od ne-koliko stotina ljudi, vefiinom profesora, eko-nomi- sta i pravnika, атеПШ novinari zovu zajednlca, a njihov Je osnovni cilj da pre-tez- no javnlm djelovanjem (predavanja, knji-g- e, dasoplsi) usmjere vanjsku politlku Ame-rik- e. U svojim razlifiitim oblicima taj se no-vi establishment najofitrilje uobliCio u tzv. trl-latcral- noj grupl, kojom Je predsjedavao Br-zezinski: ta тобпа gruoa intelektualaca i novCara iz Evrope, SAD i Japana Sell na -- trostrukom zapadnom zajedniStvu ponovo o-Ja- 6ati poljuljane pozlclje kapitalistieklh di-vo- va i zapadrfog tipa demokraclje. U svojim prvim traienjima Carter ne po-kaz- uje mnogo novoga, te se gotovo svi nje-go- vl vanjskopolitiCkl istupi svode na najave susreta s Leonidom Breznjevom i nastavka pregovora o ogranicenju stratefikog naoruia-n1- a, fito tek ponekad profiiruje najavom ne-odred- enih srednJoistoCnih inicijatlva i poiuri-vanje- m dogovora o Panamskom kanalu. No, sve to ne znaci da ie starl ljudi vftdlti staru politiku, Jer sve ovisi o konaCnlm potezima Jimmyja Cartera kojl u amerlCkom polu-feudaln- om elstemu lma pravo sve odluClti sam. On se zasad oslonio na poznate i mocne osobe, ali to ipak ne mora znafilti da ce prl-st- atl i na njlhove stare pogrefike. DRAZEN VUKOV COLIC USA—SSSR НШШМШПНШНМММН! Breznjev kaze da trebaSto prije zaklju6iti sporazum o strateskom oruzju Moskva (Tanjug) — Gene-ral- ni sekretar Centralnog ko-mit- eta KPSS Leonid Brez-njev smatra da je u daljem razvoju sovjetsko-ameri6ki- h odnosa najvaznije da se 5to prije zavrsi rad na izradi spo-razu-ma izmedu tih dviju ze-ma- lja o ogranifiavanju stra-tesk- og naoruzanja, na osno-v-u dogovora koji je o tome postignut na najviSem nivou u Vladivostok 1974. godine. Breznjev je to izjavio u novo-godisnje- m intervjuu ameriC-ko-m politi6kom komentato-r- u Kingzberyju — Smithu. Upudujuci gradanima Sje-dinje- nih Drzava srda6ne no-vogodi- Snje pozdrave, Leonid Breznjev je rekao da Sjed. Drzave i SSSR mogu mnogo da pridonesu "stvari mira i uzajamno korisne suradnje". Prema njegovom misljenju, potpisivanje sporazuma o ogranifiavanju nuklearnog o-ru- zja bilo bi znacajan korak na putu efikasnog obustav-Ijanj- a trke u naoruzanju i iz-bjegav- anju nuklearnog rata. S druge strane — kako je istakao Breznjev — otezanje sa zakljucivanjem sporazu-ma, u uvjetima kad se nas-tavl- ja razradivanje joS straS-niji- h vidova i sistema oruzja, bremenitoje novim prijetnja-m- a miru, medunarodnoj sta-bilno- sti i sigurnosti. Istakav-s- i da, sudeci prema izjavama novoizabranog predsjednika Jimmyja Cartera, aktualnost tog pitanja shvaca i amerifi-k-a strana, Breznjev je izrazio nadu da to "obecava skori uspjeh". Breznjev se u kratkom in-tervjuu posebno osvrnuo i na stav "nekih krugova na Za-pa- du — i u Sjed. Drzavama i drugim zemljama NATO-a- " — koji se — po njegovim ri-je6- ima — ponaSaju kao da se posljednjih godina nista nijedogodilo niti izmijenilo i kao da se svijet i dalje nalazi u stanju "hladnog rata". Pre-ciziraju- 6i da je rijec o krugo-vim- a koj!~'.!raspiruju jednu za drugom bu6nu kampanju o toboznjim pojacanim sovjet-ski- m prijetnjama", Breznjev je rekao da Sovjetski Savez "nikom ne prijeti niti se priprema da biic koga napa-dne- ". On je istakao da bi, "umjesto zastraSivanja izmi-Sljeni- m prijetnjama", treba-l- o konstruktivno razmatrati probleme i mogucnosti i ne opravdavati nastavljanje trke u naoruzanju tvrdnjama kako ogranicavanje "predstavlja rizik za nacionalnu sigur-nost" LIBERALI GUBE Prema anketl Gallup-ovo- g Poll-- a, za liberate bl danas glasalo samo 33 glasaCa (na Izborima su dobili 43 posto), konzervativce 47 posto (na izborima su doblil 35 posto), nove demokrate 16 posto (isto koliko na izborima). Liberalna kola su krenula u sup-rotno- m pravcu nakon zavodenja kontrole nadnica i cljena.
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, March 09, 1977 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1977-01-12 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000002 |
Description
Title | 000018 |
OCR text | AMERICKA POLITICKA SCENA sflH 1 Јкк 4jQ0 И HHl pr HOlI ИЈВ' NEW YORK (0Д stalnoff doplenlka Vje-snlk- a) — Ja ve6 eada prorlcem — re-kao je na konvencljl Bepubllkanske stran-k- e blvfil predBjedni&ki kandldat 1 vJeSiti se-nator Barry Goldwater — da ce budufinost s JImmyJem Carterom bltl jednaka proSlo-s- tl fito smo je preiivjell s Lyndonom John-sono- m. Tada je — prije vise od tri mjeseca — ta povifiena kritika Carterovih ideja, fito su republikance tako mnogo podsje6ale na Johnsonov bankrot s velikim druStvom 1 vanjskopolitifike katastrofe (kao fito je bila iluzija o vijetnamskoj pobjedi), bila ocijc-nje- na tek kao prillcno neukusna predizbor-n- a propaganda. Medutlm, u posljednje vrl-je- me kao da lma sve vise onih kojl barem djelomlCno vjeruju da Goldwater i nlje bio sasvim u krivu s torn vrlo zlobnom pro-gnozo- m. A ve6Ina tih ocjena zasnlva se na kritici Carterova kabineta. Od sedamnaestoro lju-- di u najfiirem sastavu vlade Jimmyja Car-te- ra cak su devetoro njih vec bill ministrl, pomo6nici ministara ill prvl savjetnici u vladama Johna Kennedyja i Lyndona John-son- a (cak i Nlxona i Forda). Ako se tome dodaju 1 dva kongresmena, u Washington dolaze ljudi kojl su vec odavno srasli s Washingtonom. Najvece je iznenadenje u Carterovu lzboru — kaiu araeriCki komen-tato- rl — Sto i nlje bllo vellklh iznenade-nj- a. Kabinet jucerasnjih ljudi Carter je vrlo mrfiavo ispunio svoje obe-can- je da ce na najvifiim mjestima biti mnogo vifie svjezih Ilea, zena i Clanova et-niC- kih 1 rasnih manjina. U njegovoj vla-- dl lma manje novodoslica negoli u vlada-ma Nixona i Kennedyja. Stoga liberalni komentator Anthony Lewis pise s mnogo ironije: O svakom se Carterovu covjeku rnoie re6l mnogo dobra, ali je kabinet kao cjellna previse konformlstifki sastavljen, previse star. previSe povezan s interesima establishmenta. Uz razumijevanje nekih? ra- snih i seksualnih realnosti, to je kabinet ju6era§njih ljudi. Vecina komentatora ipak nije tako ofitra, iako su svi pomalo zateceni. Stoga Chri-stian Science Monitor kaze vrlo pomirlji-v- o u svojem redakcijskom komentaru: Zu nove pristupe i ideje nisu nuina i nova lica. Tako fie o predsjedniku ovlsiti nova kreativnosti 1 nuzne inovacije. Taj list smatra da se Carter odlucio za iskusne radnike, a ne politicare, tehnokra-te- , a ne ideologe. A ta fllozofija novoga predsjednika da ni§ta ne moze odmljeniti iskustvom ponajprlje proizlazi Iz cinjenlce — kako kaiu mnogi — Sto sam Carter ne-m- a nikakva znanja u velikim vasington-skl- m poslovima, pogotovu'u vanjskopoIitiC-ki- m nedoumicama. Demokratska se stranka i inace- - ne odll-ku- je velikim diplomatskim uspjesima 1 broj-nl- m ljudima diplomatsklh odlika. I sam se Carter u predizbornoj kampanji nekoliko puta opekao neutemeljer 'm vanjskopolitiC-ki- m izjavama, a prigovarall su mu da pod-jedna- ko potkrada i konzervativnog Reagana kojega se odricao i promifiljenoga Kissinge-r- a kojega je napadao. Ovdje se Carter nal-vif- ie osjecao poput uCenika, a vecina nje-gov- ih savjetnika i u6Itelja vec je godlnama poznata kao demokratski State Depart-ment u sjenl, fito Je sada dobio prlllku da jofi Jedanput iskufia svoja vanjskopolitiCka Hi vojna stanovlfita. Ljudi se mijenjaju . . . Tako 6e fief State Departmenta bltl Cyrus Vance, Johnsonov diplomatski prego'vara6 1 Kennedyjev drugi covjek u Pentagonu, minister obrane postaje Harold Brown, blv-fil fief za istrazivanja Pentagona 1 minister vojnog zrakoplovstva u Kennedyjevo i John-sono- vo vrijeme, a minister financija Michael Blumenthal, ekonomlst i glavni ekonomski preffovarac Johna Kennedyja. To su tri mi-nistar- ska vanjskopolltlCka mjesta, a osta-l- a su Isto tako vaina, pogotovu mjesto sa-vjetnika za nacionalnu sigurnost, kojl je u SAD posljednjih dvadesetak godina u pra-vi- lu bio utjecajnija osoba i od minlstra vanjskih. poslova. Na taj je polozaj imenovan Carterov vanJskopolltiCki ucltelj Zblgnlew Brzezin-ski, direktor mocne trilateralne komislje 1 Cesti predsjedniftki savjetnik, fief CIA po-staje Theodore Sorensen, blvfil Kennedyjev savjetnik i pisac govora, a novi energctskl car sada je starl Nixonov i Fordov minis-ta- r, bivfii fief Agenclje za atomsku energlju i v.iXi Xnf ПТ4 t mlnlctnr nhrnno Јптрч ! Schlesinger. Tako su sva vanjskopolitlCka I mjesta zauzell ljudi iz blvfilh adminlstracija, I o laritnn 4i Iznimkn novi ambasador SAD d- rewujeuYJ.oi..eu,.nngl,mcimn.o.a.roj-d- imр-a- ,л- crnl 0ipmast—or kAank--ou -- Г -,-.- -.. kaie sam Young - razbiti dsvjesni ra-slz- am u State Departementu. Ali i earn Young vrlo Je poznati clan Kon-gres- a, pa se Cak i Cartcru izrazito naklo-njen- o urednifitvo New York Timesa zabri-nu- lo nad njegovim vanjskopolltickim fita-bo- m: Sva glavna lica u ovomo dijelu Car-- шк цш®к ш ж јг. лшт шл!г%$.мтшш Zbianiew Michael Brzezinskl Blumenthal (nacionalna (financije) sigurnost) terova kabineta — pifie taj list Andrew Young (UN) bill su sudionici u Kennedyjevu politickom .stroju u fazi hladnoga rata, te u Johnsonovoj ra-n- oj vijetnamskoj politici . . . Ljudi se mije-njaju, pa bl ih bilo pogrefino otpisatl zbog pogleda koje su' imali prije desetak godina, ali je izrazito vazno da ti ljudi kao jedna momCad napuste neke prijafinje dogme. Promjene, ali ne i zirrba Ta nckadafinja neugodna prtljaga novih Carterovih ljudi nevjeroj.atno je da Carter nije imenovao nijednog ranog kritiCara vl-jetnam-skog rata — cudi se komentator Le-wis) vuce se poput sjenc u svim nastuplma novoimenovanih najviSih sluibenika. Sto vr,i-jem- e viSe odmiCe, sve su vldljlviji pokufiaji da se raskrsti sa starim ill novim predra-sudam- a fito se vezu uz tako poznata imena. Brzezinski, npr., tvrdi da nlje protlv detan-t- a, lako Ce se stvari mljenjati, Sorensen obefiava da CIA vlfie nece nezakonlto dje-lova- ti, iako je nekada savjetovao propalu invaziju u Zaljevu svlnja, Brown tvrdi da americka snaga nece zaostati za sovjet-sko- m, poSto su ga .(prilicno neopravdano) napadali kao goluba, a Schlesinger se od-jedn- om otkriva kao ljubitelj ugljena, iako je kao fief komislje za atomsku energlju za-gova- rao samp nuklearne centrale, kojlh se sada bojl Jimmy Carter . . . I tako se Carterov vanjskopoliti6kl tlm branl i od lijevih 1 od desnlh kritika, bilo da su novljega ill starljega datuma, pa je, sve vldljivije okupHanje oko novog amerlc-ko- g polltickog sredifita, koje obecava pro-mjen- e,- all ne i Xurbu. U naCelu, to bi tre-ba- la bltl politlka sporazumljevanja sa So-vjetsk- lm Savezom fito ce uvaiiti veclnu kri-tika da je Washington bio previSe popus-tlji- v, to 6e biti polltika jofi evrfifiih veza sa Zapadnom Evropom i Japanom I nastavak polaganog prlbllzavanja Pekingu, ali 1 po-litlka novoga prlstupa atrecem svijetu 1 Ib-toS- noJ Evropl, politika globalnlh odgovora kojl ce ujedinjavati diplomatski, vojnl 1 e-kono- mskl pristup, all 1 politlka moralnih n- acei'a ,rvanceinslfe0 vceacrtesarstaojperezsnao sotvvrjedtiskldma eAmmigerrlaknatimneac)e, .proplsiv.,.,. kakvu vr8tu viade mogu imati pojedlni narodi. January 1977 Pred sastanak s odabranim minis-trim- a svoga budu-ce- g kabineta, Ja-mes Carter otl- - 5ao je u ribolov 12, Earl kako se razabire na slid lijevo — s do-bri- m rezultatom. Na snimkama dolje su Carterovl kljucni suradnici i njihovi resori И ' Шш Н l 'MMvnxv IIE James Schlesinger (energija) To bl, dakle, trebale biti neke osnovne postavke, fito ce ujedinjavati tako razlifcite ljude kao fito su Jimmy Car'r i Zbigniew Brzezinskl, jer Je teze zamisi.ci dva udalje-nij- a svijeta od svijeta bivfiega farmera i in-ZenJ- era i svijeta sveufcilifinoga profesora ko-jl u svojoj blografijl biljeXi bezbroj vainih radova, diplomatsko djetlnjstvo (otac Brze-zinsk- og bio je ooljskl konzul u Kanadi) i brak s kderkom bivfiega cehoslovaCkog predsjednika Benefia. Sto je to frilateralna grupa? UCenik je tako nadmafiio ufiitelja, ali ni profesorl nlsu nezadovoljni. Brzezinski, Van-ce, Blumental, Brown — svi su oni 61anovi nove mocne grupe fito je u americkqm poli-tifko- m iivotu odmljenila i Istisla stari isto-6- ni establishment. Tu Sirokiu skiuplnu od ne-koliko stotina ljudi, vefiinom profesora, eko-nomi- sta i pravnika, атеПШ novinari zovu zajednlca, a njihov Je osnovni cilj da pre-tez- no javnlm djelovanjem (predavanja, knji-g- e, dasoplsi) usmjere vanjsku politlku Ame-rik- e. U svojim razlifiitim oblicima taj se no-vi establishment najofitrilje uobliCio u tzv. trl-latcral- noj grupl, kojom Je predsjedavao Br-zezinski: ta тобпа gruoa intelektualaca i novCara iz Evrope, SAD i Japana Sell na -- trostrukom zapadnom zajedniStvu ponovo o-Ja- 6ati poljuljane pozlclje kapitalistieklh di-vo- va i zapadrfog tipa demokraclje. U svojim prvim traienjima Carter ne po-kaz- uje mnogo novoga, te se gotovo svi nje-go- vl vanjskopolitiCkl istupi svode na najave susreta s Leonidom Breznjevom i nastavka pregovora o ogranicenju stratefikog naoruia-n1- a, fito tek ponekad profiiruje najavom ne-odred- enih srednJoistoCnih inicijatlva i poiuri-vanje- m dogovora o Panamskom kanalu. No, sve to ne znaci da ie starl ljudi vftdlti staru politiku, Jer sve ovisi o konaCnlm potezima Jimmyja Cartera kojl u amerlCkom polu-feudaln- om elstemu lma pravo sve odluClti sam. On se zasad oslonio na poznate i mocne osobe, ali to ipak ne mora znafilti da ce prl-st- atl i na njlhove stare pogrefike. DRAZEN VUKOV COLIC USA—SSSR НШШМШПНШНМММН! Breznjev kaze da trebaSto prije zaklju6iti sporazum o strateskom oruzju Moskva (Tanjug) — Gene-ral- ni sekretar Centralnog ko-mit- eta KPSS Leonid Brez-njev smatra da je u daljem razvoju sovjetsko-ameri6ki- h odnosa najvaznije da se 5to prije zavrsi rad na izradi spo-razu-ma izmedu tih dviju ze-ma- lja o ogranifiavanju stra-tesk- og naoruzanja, na osno-v-u dogovora koji je o tome postignut na najviSem nivou u Vladivostok 1974. godine. Breznjev je to izjavio u novo-godisnje- m intervjuu ameriC-ko-m politi6kom komentato-r- u Kingzberyju — Smithu. Upudujuci gradanima Sje-dinje- nih Drzava srda6ne no-vogodi- Snje pozdrave, Leonid Breznjev je rekao da Sjed. Drzave i SSSR mogu mnogo da pridonesu "stvari mira i uzajamno korisne suradnje". Prema njegovom misljenju, potpisivanje sporazuma o ogranifiavanju nuklearnog o-ru- zja bilo bi znacajan korak na putu efikasnog obustav-Ijanj- a trke u naoruzanju i iz-bjegav- anju nuklearnog rata. S druge strane — kako je istakao Breznjev — otezanje sa zakljucivanjem sporazu-ma, u uvjetima kad se nas-tavl- ja razradivanje joS straS-niji- h vidova i sistema oruzja, bremenitoje novim prijetnja-m- a miru, medunarodnoj sta-bilno- sti i sigurnosti. Istakav-s- i da, sudeci prema izjavama novoizabranog predsjednika Jimmyja Cartera, aktualnost tog pitanja shvaca i amerifi-k-a strana, Breznjev je izrazio nadu da to "obecava skori uspjeh". Breznjev se u kratkom in-tervjuu posebno osvrnuo i na stav "nekih krugova na Za-pa- du — i u Sjed. Drzavama i drugim zemljama NATO-a- " — koji se — po njegovim ri-je6- ima — ponaSaju kao da se posljednjih godina nista nijedogodilo niti izmijenilo i kao da se svijet i dalje nalazi u stanju "hladnog rata". Pre-ciziraju- 6i da je rijec o krugo-vim- a koj!~'.!raspiruju jednu za drugom bu6nu kampanju o toboznjim pojacanim sovjet-ski- m prijetnjama", Breznjev je rekao da Sovjetski Savez "nikom ne prijeti niti se priprema da biic koga napa-dne- ". On je istakao da bi, "umjesto zastraSivanja izmi-Sljeni- m prijetnjama", treba-l- o konstruktivno razmatrati probleme i mogucnosti i ne opravdavati nastavljanje trke u naoruzanju tvrdnjama kako ogranicavanje "predstavlja rizik za nacionalnu sigur-nost" LIBERALI GUBE Prema anketl Gallup-ovo- g Poll-- a, za liberate bl danas glasalo samo 33 glasaCa (na Izborima su dobili 43 posto), konzervativce 47 posto (na izborima su doblil 35 posto), nove demokrate 16 posto (isto koliko na izborima). Liberalna kola su krenula u sup-rotno- m pravcu nakon zavodenja kontrole nadnica i cljena. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000018