Nase Novine, March 09, 1977

              AMERICKA POLITICKA SCENA
sflH 1 Јкк 4jQ0 И HHl pr HOlI ИЈВ'
NEW YORK (0Д stalnoff doplenlka Vje-snlk- a)
— Ja ve6 eada prorlcem — re-kao
je na konvencljl Bepubllkanske stran-k- e
blvfil predBjedni&ki kandldat 1 vJeSiti se-nator
Barry Goldwater — da ce budufinost
s JImmyJem Carterom bltl jednaka proSlo-s- tl
fito smo je preiivjell s Lyndonom John-sono- m.
Tada je — prije vise od tri mjeseca — ta povifiena kritika Carterovih ideja, fito su
republikance tako mnogo podsje6ale na
Johnsonov bankrot s velikim druStvom 1
vanjskopolitifike katastrofe (kao fito je bila
iluzija o vijetnamskoj pobjedi), bila ocijc-nje- na tek kao prillcno neukusna predizbor-n- a
propaganda. Medutlm, u posljednje vrl-je- me kao da lma sve vise onih kojl barem
djelomlCno vjeruju da Goldwater i nlje bio
sasvim u krivu s torn vrlo zlobnom pro-gnozo- m.
A ve6Ina tih ocjena zasnlva se na kritici
Carterova kabineta. Od sedamnaestoro lju-- di u najfiirem sastavu vlade Jimmyja Car-te- ra cak su devetoro njih vec bill ministrl,
pomo6nici ministara ill prvl savjetnici u
vladama Johna Kennedyja i Lyndona John-son- a
(cak i Nlxona i Forda). Ako se tome
dodaju 1 dva kongresmena, u Washington
dolaze ljudi kojl su vec odavno srasli s
Washingtonom. Najvece je iznenadenje u
Carterovu lzboru — kaiu araeriCki komen-tato- rl
— Sto i nlje bllo vellklh iznenade-nj- a.
Kabinet jucerasnjih ljudi
Carter je vrlo mrfiavo ispunio svoje obe-can- je da ce na najvifiim mjestima biti
mnogo vifie svjezih Ilea, zena i Clanova et-niC- kih
1 rasnih manjina. U njegovoj vla-- dl lma manje novodoslica negoli u vlada-ma
Nixona i Kennedyja. Stoga liberalni
komentator Anthony Lewis pise s mnogo
ironije: O svakom se Carterovu covjeku
rnoie re6l mnogo dobra, ali je kabinet kao
cjellna previse konformlstifki sastavljen,
previse star. previSe povezan s interesima
establishmenta. Uz razumijevanje nekih? ra- snih i seksualnih realnosti, to je kabinet
ju6era§njih ljudi.
Vecina komentatora ipak nije tako ofitra,
iako su svi pomalo zateceni. Stoga Chri-stian
Science Monitor kaze vrlo pomirlji-v- o
u svojem redakcijskom komentaru: Zu
nove pristupe i ideje nisu nuina i nova
lica. Tako fie o predsjedniku ovlsiti nova
kreativnosti 1 nuzne inovacije.
Taj list smatra da se Carter odlucio za
iskusne radnike, a ne politicare, tehnokra-te- ,
a ne ideologe. A ta fllozofija novoga
predsjednika da ni§ta ne moze odmljeniti
iskustvom ponajprlje proizlazi Iz cinjenlce
— kako kaiu mnogi — Sto sam Carter ne-m- a nikakva znanja u velikim vasington-skl- m poslovima, pogotovu'u vanjskopoIitiC-ki- m nedoumicama.
Demokratska se stranka i inace- - ne odll-ku- je
velikim diplomatskim uspjesima 1 broj-nl- m ljudima diplomatsklh odlika. I sam se
Carter u predizbornoj kampanji nekoliko
puta opekao neutemeljer 'm vanjskopolitiC-ki- m
izjavama, a prigovarall su mu da pod-jedna- ko potkrada i konzervativnog Reagana
kojega se odricao i promifiljenoga Kissinge-r- a
kojega je napadao. Ovdje se Carter nal-vif- ie
osjecao poput uCenika, a vecina nje-gov- ih savjetnika i u6Itelja vec je godlnama
poznata kao demokratski State Depart-ment
u sjenl, fito Je sada dobio prlllku da
jofi Jedanput iskufia svoja vanjskopolitiCka
Hi vojna stanovlfita.
Ljudi se mijenjaju . . .
Tako 6e fief State Departmenta bltl Cyrus
Vance, Johnsonov diplomatski prego'vara6 1
Kennedyjev drugi covjek u Pentagonu,
minister obrane postaje Harold Brown, blv-fil
fief za istrazivanja Pentagona 1 minister
vojnog zrakoplovstva u Kennedyjevo i John-sono- vo vrijeme, a minister financija Michael
Blumenthal, ekonomlst i glavni ekonomski
preffovarac Johna Kennedyja. To su tri mi-nistar- ska
vanjskopolltlCka mjesta, a osta-l- a
su Isto tako vaina, pogotovu mjesto sa-vjetnika
za nacionalnu sigurnost, kojl je u
SAD posljednjih dvadesetak godina u pra-vi- lu
bio utjecajnija osoba i od minlstra
vanjskih. poslova.
Na taj je polozaj imenovan Carterov
vanJskopolltiCki ucltelj Zblgnlew Brzezin-ski,
direktor mocne trilateralne komislje
1 Cesti predsjedniftki savjetnik, fief CIA po-staje
Theodore Sorensen, blvfil Kennedyjev
savjetnik i pisac govora, a novi energctskl
car sada je starl Nixonov i Fordov minis-ta- r,
bivfii fief Agenclje za atomsku energlju
i v.iXi Xnf ПТ4 t mlnlctnr nhrnno Јптрч
! Schlesinger. Tako su sva vanjskopolitlCka
I mjesta zauzell ljudi iz blvfilh adminlstracija,
I o laritnn 4i Iznimkn novi ambasador SAD
d- rewujeuYJ.oi..eu,.nngl,mcimn.o.a.roj-d- imр-a- ,л- crnl 0ipmast—or kAank--ou -- Г -,-.-
-.. kaie sam Young - razbiti dsvjesni ra-slz- am
u State Departementu.
Ali i earn Young vrlo Je poznati clan Kon-gres- a,
pa se Cak i Cartcru izrazito naklo-njen- o
urednifitvo New York Timesa zabri-nu- lo nad njegovim vanjskopolltickim fita-bo- m:
Sva glavna lica u ovomo dijelu Car--
шк цш®к ш ж јг. лшт шл!г%$.мтшш Zbianiew
Michael Brzezinskl
Blumenthal (nacionalna
(financije) sigurnost)
terova kabineta — pifie taj list
Andrew Young (UN)
bill su
sudionici u Kennedyjevu politickom .stroju
u fazi hladnoga rata, te u Johnsonovoj ra-n- oj vijetnamskoj politici . . . Ljudi se mije-njaju,
pa bl ih bilo pogrefino otpisatl zbog
pogleda koje su' imali prije desetak godina,
ali je izrazito vazno da ti ljudi kao jedna
momCad napuste neke prijafinje dogme.
Promjene, ali ne i zirrba
Ta nckadafinja neugodna prtljaga novih
Carterovih ljudi nevjeroj.atno je da Carter
nije imenovao nijednog ranog kritiCara vl-jetnam-skog
rata — cudi se komentator Le-wis)
vuce se poput sjenc u svim nastuplma
novoimenovanih najviSih sluibenika. Sto vr,i-jem- e
viSe odmiCe, sve su vldljlviji pokufiaji
da se raskrsti sa starim ill novim predra-sudam- a
fito se vezu uz tako poznata imena.
Brzezinski, npr., tvrdi da nlje protlv detan-t- a,
lako Ce se stvari mljenjati, Sorensen
obefiava da CIA vlfie nece nezakonlto dje-lova- ti, iako je nekada savjetovao propalu
invaziju u Zaljevu svlnja, Brown tvrdi da
americka snaga nece zaostati za sovjet-sko- m,
poSto su ga .(prilicno neopravdano)
napadali kao goluba, a Schlesinger se od-jedn- om otkriva kao ljubitelj ugljena, iako
je kao fief komislje za atomsku energlju za-gova- rao
samp nuklearne centrale, kojlh se
sada bojl Jimmy Carter . . . I tako se Carterov vanjskopoliti6kl tlm
branl i od lijevih 1 od desnlh kritika, bilo
da su novljega ill starljega datuma, pa je,
sve vldljivije okupHanje oko novog amerlc-ko- g
polltickog sredifita, koje obecava pro-mjen- e,-
all ne i Xurbu. U naCelu, to bi tre-ba- la bltl politlka sporazumljevanja sa So-vjetsk- lm
Savezom fito ce uvaiiti veclnu kri-tika
da je Washington bio previSe popus-tlji- v,
to 6e biti polltika jofi evrfifiih veza sa
Zapadnom Evropom i Japanom I nastavak
polaganog prlbllzavanja Pekingu, ali 1 po-litlka
novoga prlstupa atrecem svijetu 1 Ib-toS- noJ
Evropl, politika globalnlh odgovora
kojl ce ujedinjavati diplomatski, vojnl 1 e-kono- mskl pristup, all 1 politlka moralnih
n- acei'a ,rvanceinslfe0 vceacrtesarstaojperezsnao sotvvrjedtiskldma eAmmigerrlaknatimneac)e, .proplsiv.,.,. kakvu vr8tu viade
mogu imati pojedlni narodi.
January 1977
Pred sastanak s
odabranim minis-trim- a
svoga budu-ce- g
kabineta, Ja-mes
Carter otl- -
5ao je u ribolov
12,
Earl
kako se razabire na
slid lijevo — s do-bri- m
rezultatom. Na
snimkama dolje su
Carterovl kljucni
suradnici i njihovi
resori
И ' Шш Н l 'MMvnxv IIE
James Schlesinger (energija)
To bl, dakle, trebale biti neke osnovne
postavke, fito ce ujedinjavati tako razlifcite
ljude kao fito su Jimmy Car'r i Zbigniew
Brzezinskl, jer Je teze zamisi.ci dva udalje-nij- a
svijeta od svijeta bivfiega farmera i in-ZenJ- era
i svijeta sveufcilifinoga profesora ko-jl
u svojoj blografijl biljeXi bezbroj vainih
radova, diplomatsko djetlnjstvo (otac Brze-zinsk- og
bio je ooljskl konzul u Kanadi) i
brak s kderkom bivfiega cehoslovaCkog
predsjednika Benefia.
Sto je to frilateralna grupa?
UCenik je tako nadmafiio ufiitelja, ali ni
profesorl nlsu nezadovoljni. Brzezinski, Van-ce,
Blumental, Brown — svi su oni 61anovi
nove mocne grupe fito je u americkqm poli-tifko- m
iivotu odmljenila i Istisla stari isto-6- ni
establishment. Tu Sirokiu skiuplnu od ne-koliko
stotina ljudi, vefiinom profesora, eko-nomi- sta
i pravnika, атеПШ novinari zovu
zajednlca, a njihov Je osnovni cilj da pre-tez- no
javnlm djelovanjem (predavanja, knji-g- e,
dasoplsi) usmjere vanjsku politlku Ame-rik- e.
U svojim razlifiitim oblicima taj se no-vi
establishment najofitrilje uobliCio u tzv. trl-latcral- noj
grupl, kojom Je predsjedavao Br-zezinski:
ta тобпа gruoa intelektualaca i
novCara iz Evrope, SAD i Japana Sell na
-- trostrukom zapadnom zajedniStvu ponovo o-Ja- 6ati
poljuljane pozlclje kapitalistieklh di-vo- va
i zapadrfog tipa demokraclje.
U svojim prvim traienjima Carter ne po-kaz- uje
mnogo novoga, te se gotovo svi nje-go- vl
vanjskopolitiCkl istupi svode na najave
susreta s Leonidom Breznjevom i nastavka
pregovora o ogranicenju stratefikog naoruia-n1- a,
fito tek ponekad profiiruje najavom ne-odred- enih
srednJoistoCnih inicijatlva i poiuri-vanje- m
dogovora o Panamskom kanalu. No,
sve to ne znaci da ie starl ljudi vftdlti staru
politiku, Jer sve ovisi o konaCnlm potezima
Jimmyja Cartera kojl u amerlCkom polu-feudaln- om
elstemu lma pravo sve odluClti
sam.
On se zasad oslonio na poznate i mocne
osobe, ali to ipak ne mora znafilti da ce prl-st- atl
i na njlhove stare pogrefike.
DRAZEN VUKOV COLIC
USA—SSSR
НШШМШПНШНМММН!
Breznjev kaze
da trebaSto
prije zaklju6iti
sporazum o
strateskom
oruzju
Moskva (Tanjug) — Gene-ral- ni
sekretar Centralnog ko-mit- eta
KPSS Leonid Brez-njev
smatra da je u daljem
razvoju sovjetsko-ameri6ki- h
odnosa najvaznije da se 5to
prije zavrsi rad na izradi spo-razu-ma
izmedu tih dviju ze-ma- lja
o ogranifiavanju stra-tesk- og
naoruzanja, na osno-v-u
dogovora koji je o tome
postignut na najviSem nivou
u Vladivostok 1974. godine.
Breznjev je to izjavio u novo-godisnje- m
intervjuu ameriC-ko-m
politi6kom komentato-r- u
Kingzberyju — Smithu.
Upudujuci gradanima Sje-dinje- nih
Drzava srda6ne no-vogodi- Snje
pozdrave, Leonid
Breznjev je rekao da Sjed.
Drzave i SSSR mogu mnogo
da pridonesu "stvari mira i
uzajamno korisne suradnje".
Prema njegovom misljenju,
potpisivanje sporazuma o
ogranifiavanju nuklearnog o-ru- zja
bilo bi znacajan korak
na putu efikasnog obustav-Ijanj- a
trke u naoruzanju i iz-bjegav- anju
nuklearnog rata.
S druge strane — kako je
istakao Breznjev — otezanje
sa zakljucivanjem sporazu-ma,
u uvjetima kad se nas-tavl- ja
razradivanje joS straS-niji- h
vidova i sistema oruzja,
bremenitoje novim prijetnja-m- a
miru, medunarodnoj sta-bilno- sti
i sigurnosti. Istakav-s- i
da, sudeci prema izjavama
novoizabranog predsjednika
Jimmyja Cartera, aktualnost
tog pitanja shvaca i amerifi-k-a
strana, Breznjev je izrazio
nadu da to "obecava skori
uspjeh".
Breznjev se u kratkom in-tervjuu
posebno osvrnuo i na
stav "nekih krugova na Za-pa- du
— i u Sjed. Drzavama i
drugim zemljama NATO-a- "
— koji se — po njegovim ri-je6- ima
— ponaSaju kao da
se posljednjih godina nista
nijedogodilo niti izmijenilo i
kao da se svijet i dalje nalazi
u stanju "hladnog rata". Pre-ciziraju- 6i da je rijec o krugo-vim- a
koj!~'.!raspiruju jednu za
drugom bu6nu kampanju o
toboznjim pojacanim sovjet-ski- m
prijetnjama", Breznjev
je rekao da Sovjetski Savez
"nikom ne prijeti niti se
priprema da biic koga napa-dne- ".
On je istakao da bi,
"umjesto zastraSivanja izmi-Sljeni- m
prijetnjama", treba-l- o
konstruktivno razmatrati
probleme i mogucnosti i ne
opravdavati nastavljanje trke
u naoruzanju tvrdnjama kako
ogranicavanje "predstavlja
rizik za nacionalnu sigur-nost"
LIBERALI GUBE
Prema anketl Gallup-ovo- g Poll-- a,
za liberate bl danas glasalo samo
33 glasaCa (na Izborima su dobili
43 posto), konzervativce 47 posto
(na izborima su doblil 35 posto),
nove demokrate 16 posto (isto
koliko na izborima).
Liberalna kola su krenula u sup-rotno- m
pravcu nakon zavodenja
kontrole nadnica i cljena.