Nase Novine, September 15, 1982

              "1 I 1 1
Ovaj dopis, zbog duzine nismo mogli objaviti u jednom
izdanju "NN", te molimo nase zemljake i prijatelje u
Argentini da nam oproste zbog toga. Istovremeno zelimo
naglasiti da cemo sve materijale, za koje oni misle da su za
njih vazni i korisni, objavljivati sa ponosom i zadovoljstvom.
— Urednistvo
Taj je izgon prouzrokovao oStar prigovor
londonskih vlasti ирибеп Spanjolskoj. Dip-lomats- ka
napetost je primorala Spanjolsku
da vrati faktoriju Engleskoj u zamjenu tajnog
ugovora, ostvarenog 22. januara, koji je
postavljao kao uvjet da бе Engleska napusti-t- i
faktoriju tek nakon tri godine. To se zaista
desilo 22. rnaja 1774. OSTAJUCI S OVIM
ClNOM UNlSTENA SVAKA BUDUCA EN-GLESKA
PRETENZIJA.
Miller u svojoj "Povijesti kraljevanja Dura
III (George III)" u odnosu na ovaj ugovor
kaze: "Ministri bi bili postali potpuno
odgovorni kad bi oni bili uveli u rat svoje
drzave zbog takvog beznaiajnog prigovora
kao Sto je na primjer pridrzati prava na jednu
ili dvije jalove to6ke, tim viSe kad bi se rat
pojavio pod sretnim nebom i u nejednakim
krajevima... Mogucnost dalje jedne takve
prepirke je nestala tada kad je Engleska,
nakon tri godine, sasvim napustila usta-novu- ".
Tokom 43 godine stanovnici Malvina su
neprekidno bili pod upravljanjem Spanjol-ski- h
mandatara prema ovlasti guvernera ili
potkralja Buenos Airesa. Od 1774. do 1811.
upravljali su s otocima 19 5panjolskih
namjesnika ili guvernera. Od prvih po6etaka
naselje Puerto Soledad je imalo nekoliko
ku6a, stotinjak stanovnika i desetak hiljada
glava stoke. Na po6etku 19. stoljeca brojalo
je oko 600 stanovnika i to ve6ina Spanjolaca.
Argentinski suverenitet nad Malvinskim
otocima automatski se poceo izvrSavati
nakon pobjedniCke Revolucije 25. maja
1810. kada se Argentina oslobodila od
Spanjolske vlade i kad je, naravno, stekla sva
podrucja bivSeg Potkraljevstsva Rio de la
Plate (Virreinato del Rio de la Plata). Jedna
od prvih mjera koje je uzela vlada Prve Hunte
(Primera Junta) odnosila se na rjeSenje
molbe posljednjeg Spanjolskog guvernera
na otocima. kapetana Gerarda Bordasa
(Gerardo Bordas) za svoju dopunsku placu.
Taj su dokumenat potpisali 30. maja 1810.
Cornelio Saavedra i Huan Hose Paso (Juan
Jose Paso), predsjednik odnosno tajnik Prve
Hunte.
Prvih proljetnih dana 1818. godine doplo-vi- o
do otodnih obala argentinski brod za lov
na tuljane "Espiritu Santo" koji je, nakon
opskrbe u Puerto Soledad, nastavio svoju
plovidbu prema otoku Decepcion u Antark-tik- u.
Kada su vlasti u Buenos Airesu saznale da
tudi brodovi prave nerazborit lov na tuljane i
ostale perajare, tada je Vrhovni upravitelj
(Director supremo) Ujedinjenih provincija
Rio de la Plate, Hose Rando (Jose Rondeau)
naredio odlazak fregate Erojne ("Heroina")
pod komandom mornariCkog pukovnika
Davida Jeweeta (David Dzuit) koji je prispio
na otoCnu obalu 20.oktobra 1820. Zatim, 6.
novembra 1820. uzeo je u posjed otoke u ime
vlade Buenos Airesa, podigao argentinsku
zastavu te svedano proslavio dogadaj s
podasnom paljbom. K tome je sazvao sve
zapovjednike brodova usidrenih u okolici pa
im je protuma6io slijedeci proglas: "Cast
mi je javiti da sam do5ao u ovu luku oviaSten
i po nalogu Vrhovne vlade Ujedinjenih
provincija Rio de la Plate da uzmem u posjed
ove otoke u ime zemlje kojoj oni pripadaju
po prirodnom zakonu. Pri ispunjavanju
povjerenog zadatka zello bih postupati
najvecom uljudnoScu i besprijekornoScu
prema svim prijateljskim zemljama. Jedan
od najglavnijih ciljeva moje duinosti je
sprljefiiti neumjereno uniStenje izvora zivot-ni- h
sredstava koji su veoma potrebni za
brodove Sto, uz put ili nuzno, dolaze do ovih
otoka". Svi inozemni predstavnici su poslu-Sa- li
nalog bez raspravljanja i medu njima je
bio engleski predstavnik.
Spanjolski list "El redactor" iz Kadisa
(Cadiz) u augustu 1821. najavio je: "Pukov-ni- k
Jeweet mornarice Ujedinjenih provincija
Rio de la Plate i zapovjednik fregate
"Heroine" posredstvom okruznice 9. novem-bra
1820. obayjeSduje da je uzeo u posjed
Malvinske otoke 6. novembra". Ni vlada
Velike Britanije ni vlada Sjedinjenih Americ-ki- h
Drzava nisu tada predlozile nlkakav
prigovor tome, te su na taj nacin priznale
argentinski suverenitet nad otocima.
Jeweeta je na otoCnoj vladi zamijenio
komandant Pablo Areguati kojega je, prije
j, и! 1
toga, Manuel Belgrano, tvorac argentinske
zastave, imenovao nacelnikom Mandisonija
u provinciji Korijentesa (Mandisovi, Corrien-tes- ).
U razdoblju 1824. i 1828. godine,
polusluzbeno su upravljali otocima Jorge
Pacheco (6. Horhe Рабеко) i Luis Vernet koji
su imali povlasticu na koriStenje otocnih
polja i koju im je dodijelio Juan R. Balcarce,
guverner Buenos Airesa. 10. juna 1829.
general Martin Rodriguez je postavio Verne-t- a
kao guvernera smjestivSi se na otocima
kao treci upravljac tek 30. augusta 1829.
Tada je sa svojom obitelji zaposjeo veliku
kamenu kucu izgradenu na jednoj uzvisini
blizu pristaniSta Puerto Soledad (ta kuca se
joS odrzava). Vernet je takoder smjestio po
okolici stotinjak gauca i urodenika iskusnih
u uzgajanju stoke te naseljenika i lovaca na
kitove vjeStih poljoprivredi odnosno ribolo-vu- ;
oni su bili Evropljani.
U augustu 1831. Vernet je uhitio tri
атепбка broda Sto su tada, bez dozvole,
ukrcavali tovar tuljanovih koza na jednom
mjestu sjeverozapadno od luke Puerto
Soledad. Nakon toga, Vernet je otputovao u
Buenos Aires s namjerom da obavijesti
vlasti i osudi zapovjednike uhapSenih brodo-va.
George W. Slacum, konzul SAD u
Buenos Airesu,, sluzbeno se potu2io zbog
poduzetih mjera protiv prodornih brodova te
je bezuvjetno negirao pravo Ujedinjenim
provincijama na upravljanje otocima. Kape-ta- n
Silas Duncan (б. Sailes Danken) zapov-jednik
ameriCkog bojnog broda "Lexingto-na- "
(plovio je pod francuskom zastavom)
iskrcao se 28 decembra 1831. u luku Puerto
Soledad gdje je zajedno sa svojim mornari-m- a
po6inio svakojaka nasilja, razorio naselje
i zarobio MateaBrizbeina (Mateo Brisbane) i
s njim joS Sest oficira argentinskog garnizo-na- ;
na brodu DeS (Dash) Englezi su odnijeli
sve tuljanove koze koje su tu naSli.
Prema takvom izvrSenomkrSenju argentin-ski- h
prava, vlasti Buenos Airesa su nepos-redn- o
istjerale iz zemlje amerifikog konzula
Slacuma i otpravnika poslova Baylesa te, 8.
augusta 1832., Salju zalbu атепбкој vladi
gdje se optuzuje Duncana zbog gusarenja i
trazi se zadovoljStinu pocinjenog zlodjela i
nanesene Stete stanovnicima naselja Puerto
Soledad. Ta zalba je ostala bez odgovora.
Prije nego Sto je napustlo Buenos Aires,
konzul Bayles je javlo britanskom ministru
Foksu (Fox) da SAD necr niSta drugo
zahtijevati nego samo pravo na slobodno
ribarenje i da "ne bih opravdao Argentinu
kad bi podrzavala hordu gusara na Malvina-m- a
radi ometanja americkog trgovanja".
Buduci da je to povoljno koristilo britan-ski- m
namjerama, Engleska je zatim otpremi-l- a
dva bojna broda, "Clio" (6. Klaiou) i
"Tyne" (Tain), koji su odmah pod zapovjed-niStvo- m
Dzona Dzeimsa Onsloua (John
James Onslow) isplovili prema otccima. A
tu se nalaziSe argentinska brigantina "Sa-rand- i"
cijega kapetana, Hose Maria Pineda
(Jose Maria Pinedo), engleski zapovjednik je
prisilio da se preda; to se deaiio 2. januara
1 833. a iduceg dana je odstranjena argentin-ska
zastava i zatim protjerani svi otocni
stanovnici. Tako se izvrSila nasilna uzurpaci-j- a
koja je trajala punih 149 godina. Tada se
mladazemlja Argentina naSIa bespomocna i
bez obrane kako bi odoljela napadu snazne
zemlje Sto je Isilom prevladavala pravo.
Po izjavama americkog otpravnika poslova
Baylesa bez sumnje se moze zakljuditi da je
postojao potajni sporazum medu objema
anglosaksonskim drzavama za izvrSenje
postupaka koji su dali povoda britanskom
prisvojenju (usporedujuci postupke iz 19.
stoljeca sa sadaSnjim 1982. godine, jasno
je da njihova sukrivnja u vrSenju djela nije
sluftajna, vec histori5na).
Argentinski ministar Luis L. Dominges
(Dominguez) je 26. septembra 1884. ponovio
zalbu predstavnicima vlade SAD zbog Stete
Sto je zadala fregata "Lexington", od koje se
joS nije dobila nikakva zadovoljStlna. OndaS-nj- i
americki predsjednik Klivlend (Cleveland)
u svojoj poruci ameriikom Kongresu 2.
decembra 1885. zakljucio je raspravu sa
slijedecom besmislicom: "S obzirom na
opSirno opravdanje koje poprima Lexingto-nov- o
djelo te imajuci joS u vidu dobrovoljnu
zapuStenost otoka, prije i poslije njihove
zahtijevane okupacije, od strane argentin- -
skih naseljenika, americka vlada smatra da
je zalba sasvim bez stvarne podloge".
Kad je argentinski pisac Hose Ernandes
(Jose Hernandez) autor poznatog djela
"Martin Fierro", u vezi sa zlodjelom fregate
"Lexington", pisao 26. novembra u listu
"Rio de la Plata", on je u svom filanku
izjavio: "... zbog toga uhapSenja, kapetan
jednog americkog bojnog broda je naredio
razorenje napredne kolonije Soledad, pa je
baS taj postupak, koji se ne moze opravdati,
obodrio Englesku da prigrabi Malvine i da
tako izvrSi napad protiv teritorijalnog integri-tet- a
Republike Argentine".
Domingo Faustino Sarmiento, plemenit
argentinski predsjednik u razdoblju 1869. i
1874. godine i takozvan "ucitelj Amerike",
ovako se izrazio: "Posljedice neobicnog
ponaSanja jednog атепбкод otpravnika Sto
se рабао u vodenju poslova pretpostavlje-no-g
prava Engleske na posjedovanje otoka,
dale su povoda da Engleska prisvoji otoke
pod izlikom prethodnog zaposjednuca a u
tome je i prividno sudioniStvo SAD".
Manuel Moreno, opunomocenik u Londo-n- u
Ujedinjenih provincija Rio de la Plate,
predao je 17. juna 1833. prvu sluzbenu notu
radi zalbe i prosvjeda; u toj noti Moreno je
naveo dva historijska razloga: prvi, kad je
Francuska 1767. vratila arhipelag Spanjol-skoj
i tako izrazito priznala da su otoci
Spanjolska svojina i posjed, a drugi, kad je
Engleska preSuceno napustila luku Egmont
1774. godine prema ugovoru koji je bio
sklopljen tri godine prije. Engleski je
kancelar u torn povodu odgovorio na zalbu
ne obazirajuci se na historijske razloge, no
StaviSe je cinifiki potvrdio da Argentina
bijaSe sasvim napustila arhipelag.
Ambasador Moreno je predao 24. decem-bra
1834. joS jednu drugu notu u kojoj
povijesno tumaci otkrica arhipelaga i pobija-ju- 6i
tako sve argumentacije o engleskoj
prednosti. Trecu zalbu je izdao 18. decembra
1841. a nju je slijedilo joS i pismo 19.
f ebruara 1 842. na koje je napokon odgovorio
engleski kancelar Aberdeen (б. Eberdin),no
uskracujuci Argentini sva prava na otoke.
Kad je Manuel Moreno replicirao 10. marta
1842. na engleski odgovor, on je ponovo iz-n- io
sva ranija potrazivanja te obnavljajuci
prigovor je ratificirao "svu pravovaljanost
koju budu imale naSe potraznje i sada i kad
god bilo".
tiniiiiiiiiiiiiiiiiiniiiiiiiinniiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiinniiiiim
W@t@ran$M iiwre
AmwM'ki л fttTJini koji mi swdjclo-v;il- i
u ti'kim boi'liama u Yijetnaimi
tek Mida osjei'ajii psilioloke poslje-dice.
utvrdila je osmoiiodiMija .nan-stven- a
.studija Veteranske uprave i
Centra a politicka istra.ivanja u
NeAv Vorlcu. Studija je pokazalada ti
vetcrani тподо eesre jxisin a alko-holo- m
i drojrom педо vetei'ani koji
nisu sudjelovali u teskim liorhama.
Od ukupno 134И ispitanika. bijelci
se eesee odajn alkoholu a ernci i
hiapanoamcrikanei drogi. Svi zajed-no
su x.rtve dugotrajnog stresa koji
se oeituje vrtoglavieom. tjeskolmm.
glavoboljom. teskoeama sa zelueem i
pameenjem. de])resijom i morania.
Krali djecu
Na Tajvanu je otkrivena grupa
otmicara koji su vec du.e vrijeme
krali novorodenead i preprodavali ill
za 5000 dolara. Bebe su ])rodavane
u SAD, Evropi. Austral iji i Tajlandu.
Policija fiumnja da su oni ukrali i
preprodali oko 200 beba. Grupa
otmicai-- a otkrivena je poslije niza
misterioznih nestanaka djeee na Taj-vanu.
Samo su eetiri djeteta vra-('ei- m
roditeljima.
July 21, 1982, NASE NOVINE --7
Medutim, Velika Britanija je s Aberdeeno-vi- m
sluzbenim odgovorom zakljuiila ras-pravlja- nje
pa nikad viSe nije hjela zapofieti
pregovore. Usprkos svemu tome, argentin-ska
baklja prava nad Islas Malvinas stalno je
buktjela i uvecavala se dugo vremena dok se
nije ponovo otvorila rasprava. A to se desilo
14. decembra 1960. kad su Ujedinjeni narodi
(UN), rjeSavajuci problem kolonijalizma,
stvorili zakljudak te iznijeli Rezoluciju 1514
(XV) 5iji Sesti paragraf glasi: "Svaki pokuSaj
usmjeren na prekrSaj nacionalne sloge ili
teritorijalnog integriteta bilo koje zemlje,
suprotstavlja se svrhama i пабеМта Povelje
Ujedinjenih naroda". Zatim je Generalna
skupStina na zasjedanju UN 1965. godine
predlozila i razradila Rezoluciju 2065 (XX)
koja je pri glasanju bila odobrena apsolut-no- m
veiinom glasova. Rezoilucija 2065,
medu ostalim odlukama, poziva drzavne
vlade i Argentine i Udruzenog kraljevstva
radi pregovaranja. Usporeni pregovori su se
razvijali tokom punih 19 godina ali se табе
pokazalo da su svi napori bili beskorisni
zbog engleskog upornog nijekanja.
2. aprila 1982. argentinska nacija je
odlu6no udinila kraj uzurpaciji koja je trajala
stoljede i po. Neosporivo je da Argentina,
koja se strpila dugih 149 godina, nije imala
drugi izbor nego samo da preosvoji otoke na
onaj isti nafiin kao Sto su joj oteti.
Dakle, Islas Malvinas pripadaju Argentini
na temelju:
Geografskog prava: zato Sto ih kontinen-taln- o
more spaja s kopnom.
Historijskog prava: zato Sto su pripadali
Potkraljevstvu Rio de la Plate, Argentina ih
je primila u nasljedstvo kad je proglasila
svoju nezavisnost i nastala samostalna
drzava.
Jurididkog prava: zato Sto ih je naselila i
vladala s njima od samog njenog postanka
kao nezavisna drzava.
Mi, Jugoslaveni i naSi potomci takoder i
svi ostali 6lanovi, koji sa6injavamo ovu
brojnu porodicu Slovenskog Jugoslaven-sko- g
Uzajamnog DruStva "Triglav" usrdno
pristajemo uz preosvojenje Malvinskih oto-ka:
to je бтјетса koja je ибтПа kraj jednoj
nepravednoj i nesuvremenoj koloniji Sto je
silom bila umetnuta.
Buenos Aires
Republica Argentina
Maj 1982.
¥il@ m тшштш
re
Kako se pretpostavlja. u Kini
zivi nesto vise od niilijardu sta-novnika.
Tocan podatak pni.it t'e
najnoviji po])is koji se treba oba-vit- i
u srpuju ove godine. I medu-vremen- u.
dostupni su podaei popisa
iz 1!)G4. godine kada je u Kini .ivjelo
723 milijuna osoba. Prema prvom
opcem j)Opisu stanovnistva. u Kini
je 1053. godine zivio (iol milijun
stanovnika.
estao otok kornjaca
Tanzanijsko otoeje Mazivi u In-dijsko- m
oeeanu. poznatokaonajve-t'- e
mjesto lazmno.avanja divovskih
niorskih kornjaca u istocnoj Africi.
nestalo je pod vodom i eini se
zauvijek je izbrisano s geografske
kai'te. sao])i'ili su }redstavniei Hi-barsk-og
instituta Tanzanije. Proees
postepenog nestajanja otoeja zapa-ze- n
je jos prije dvije godine. a sta-novnici
mjesta Pangani na susjednoj
obali ka.u da vee dulje vrijeme nisu
primijetili aktivnost kornjaca teskih
vise od tism'u kilogj'ama na pjesea-ni- m
obalama nekadasnjeg otoeja.