Nase Novine, September 15, 1982

              2-- NASE NOVINE, July 21, 1982.
O. Ij ж
Dvanaesti kongres SKJ usvojio je danas
Rezoluciju o zadacima Saveza komunista
Jugoslavije u ostvartvanju politike ekonomske
stabilizacije. U uvodu se kaze da se nagomilani
problemi mogu eflkasno rjeSavati stalnom i
odludnom akcijom radnidke klase i radnih ljudi,
Saveza komunista i svih socijalistidkih subjektivnih
snaga, a zatim se u osam todaka iznose zadaci na
ovom planu, uz pruzanje podrske kursu pozltivnih
promjena sadrzanih u Polaznim osnovama o
stabilizaciji.,
Tekst Rezolucije glasi:
JACANJE samoupravuanja
1. Dvanaesti kongres SKJ istide da se ciljevi i
zadaci politike ekonomske stabilizacije mogu
ostvariti jedino neposrednom akcijom radnidke
klase, svakog radnika u udruzenom radu, svake
samoupravne organizacije i zajednice, citavog
drustva i svih organiziranih socijalistidkih snaga, sa
Savezom komunista u prvim redovima.
Ostvarivanje politike ekonomske stabilizacije je
u nerazdvojtvoj vezi s razvojem socijalistidkih
samoupravnih druStveno-ekonomski- h odnosa.
Prednosti socijalistickog samoupravljanja, sprem-nos- t
i sposobnost radnidke klase i radnih ljudi, svih
naroda i narodnosti, dostignuti nivo razvoja
proizvodnih snaga i mogudnosti njihovog veceg
koriStenja predstavljaju osnovne cinioce za
saviadavanje teSkoda u kojima se nalazimo.
Moramo mobilizirati sve materijalne i ljudske
potencijale 2a uspjeSno ostvarivanje ovog krupnog
ekonomskog i druStvenog pothvata.
Osnovni kurs pozltivnih promjena sadrzan je u
Polaznim osnovama dugorodnog programa
ekonomske stabilizacije.
OVLADAVANJE
UKUPN1M DOHOTKOM
2. Kongres ukazuje da je osnovni i trajni pravac
borbe za ekonomsku stabilizaciju jacanje stvarne
ekonomske i druStvene modi i odgovornosti
radnika u udruzenom radu. Mjerama ekonomske
politike i drugim drustvenim odlukama, koje de se
temeljiti nadosljednom ostvarivanju socijalistickog
samoupravljanja, organizirane socijalistidke snage
moraju se izboriti za bitne promjene u stjecanju,
rasporedivanju i raspodjeli druStvenog proizvoda
kako bi udruzeni rad stvarno ovladao ukupnim
dohotkom i svim odnosima u drustvenoj, a
posebno u proSirenoj reprodukciji. U torn cilju
treba najodlucnije poticati samoupravno udruzi-vanj- e
rada i sredstava na osnovama zajednidkog
prihoda, zajednidkog dohotka i slobodne razmjene
rada, samoupravnog planiranja i efikasnog
djelovanja jedinstvenog jugoslavenskog trziSta.
Realiziranju tih zadataka treba podrediti sve
mjere ekonomske i razvoj ne politike, planove
organizacija udruzenog rada i druStvene planove,
kao i mehanizme privrednog sistema. U torn cilju
treba osigurati jacanje materijalne osnove
udruzenog rada, uvazavanje ekonomskih zakoni-tos- ti robne proizvodnje u uvjetima socijalistickog
samoupravljanja i na tim osnovama vedu
motiviranost i odgovornost radnika za uspjeSno i
racionalno koriStenje druStvenih sredstava,
povedanje produktivnosti rada, efikasnost
privredivanja drustvenim sredstvima i veci
dohodak.
Treba odludnije stvarati uvjete da dohodak
postane osnovni motiv privredivanja i da se stjece
na trziStu na osnovi rezultata rada i poslovanja
zavisno od' ekonomskih mjerila i djelovanja
objektivnih ekonomskih zakonitosti. To je uvjet da
se ucvrsti druStveno-ekonoms- ki polozaj i
odgovornost radnika u udruzenom radu i da se na
toj osnovi ubrza proces intenzivnog privredivanja,
prevladavanja autarhije i osigura ravnopravno
ukljucivanje na§e privrede u medunarodnu podjelu
rada.
To posebno zahtijeva i preispitivanje metoda i
sadrzaja rada svih organa samoupravnih
organizacija i zajednica, delegatskih skupStina, svih
druStvenih i drzavnih organa i institucija, idejno i
akciono jedinstvo i puno angaziranje Saveza
komunista, odgovornost za rad i rezultate rada ?
druStvenu aktivnost organizacija udruzenog rada,
svakog pojedinca i svakog organa.
nr
QFENZIVNA PQLIT1KA IZVOZA
3. Povedanje izvoza, posebno na konvertibilno
trziSte, i §ire ukljucivanje u medunarodnu podjelu
rada jedno je od osnovnih strate§kih pitanja naSeg
daljnjeg drustveno-ekonomsko- g razvoja. Da bi se
povecao naS udio u medunarodnoj podjeli rada i
ostvarivala ofanzivna politika izvoza, neizbjezno je
uvodenje kriterija vise produktivnog rada i
efikasnosti poslovanja za mjerenje nasih rezultata i
ocjenu podobnosti projekata i planova za'buduci
razvoj. Dostlzanjem produktivnosti rada u
razvijenim zemljama, Sto je ekonomska nuznost,
daljnjim razvojem socijalistickog samoupravljanja
naS sistem ce ispoljiti sve svoje prednosti.
Postizanje konvertibilnosti dinara treba da bude
rezultat uspjeSnog preobrazaja privrede i njenog
daljnjeg osposobljavanja da se povedanjem
produktivnosti rada ravnopravno ukljuduje u
svjetske privredne tokove, da drzi korak s
napretkom nauke i tehnologije u svijetu, da otvara
nove prostore za ekonomsku suradnju s drugim
zemljama na trajnim i stabilnim osnovama.
Ostvarivanje ovog krupnog druStvenog i
ekonomskog zadqtka zahtijeva maksimalnu
mobilnost i povezanost svih privrednih i drugih
drustvenih subjekata na jedinstvenom jugoslaven-sko- m
trziStu, povedanje proizvodnje za izvoz koja
je konkurentna na svjetsk on trziStu, vedu podjelu
rada, specijalizaciju i kooperaciju i vedu primjenu
znanja i stvaralaStva. Na tim osnovama treba Sto
prije razraditi programe i poduzeti odgovarajuce
mjere za Sire i ofenzivnije ukljucivanje u
medunarodnu podjelu rada. Programe proizvodnje,
investicija i razvoja treba podrediti povecanju
izvoza.
Aktualna situacija platne i devizne bilance trazi
da se odmah u organizacijama udruzenog rada, uz
punu podrSku i aktivnost druStveno-politidki- h
zajednica, sve raspolozive snage angaziraju na
povecanje izvoza roba i usluga radi stvaranja uvjeta
za normalnije odvijanje i daljnji rast proizvodnje i
za urednu otplatu inozemnih dugova.
IZMJENA STRUKTURE PRIVREDE
4. Jedan od bitnih uvjeta za ravnopravniji
polozaj naSe privrede na svjetskom trziStu jest
odludno mijenjanje njene sadaSnje strukture.
Nastavljajudi politiku industrijalizacije, uz brze
povedanje proizvodnje ensrgije. kao i onih sirovina
cija je proizvodnja ekonomski racionalna,
neophodno je da prioritetni znadaj dobiju
kapaciteti koji omoguduju §to povoljnije ucesce u
medunarodnoj podjeli rada, uz uskladivanje
razvoja sirovinskih, preradivadkih i drugih
kapaciteta. Pritom se treba maksimalno koristiti
prirodnim i drugim potencijalima kojima raspolaze
naSa zemla.
Treba ulagati napore za brzi razvoj proizvodnje
hrane kao bitnog faktora ekonomske stabilizacije i
razvoja drustva u cjelini. To treba da osigura ne
samo zadovoljavanje domadih potreba, ved i
proizvodnju za izvoz.
PRODUKT1VNO ZAPOSLJAVANJE
5. Produktivno zapoSljavanje, prije svega mladih
kadrova, zaustavljanje porasta i postepeno
smanjivanje broja stvarno nezaposlenih osoba,
posebno zapoSljavanje kvalificiranih radnika, jedan
je od uvjeta za uspjeSnu realizaciju zadataka
ekonomske stabilizacije. U torn cilju neophodno je
u osnovnim organizacijama udruzenog rada i
opdinama utvrditi konkretne programe mjera i
akcija. Mogudnosti su u potpunijem koriStenju svih
raspolozivih kapaciteta, uskladivanju obrazovanja s
potrebama udruzenog rada, suvremenoj organiza-cij-i
rada, radu u vise smjena, u skradivanju radnog
vremena radnika koji rade u otezanim uvjetima i u
adekvatnom vrednovanju proizvodnog rada.
Moramo razvijati djelatnosti koje omogudjju
ekonomski i racionalno vedu zaposlenost,
prvenstveno na domadim izvorima sirovina i
reprodukcionog materijala. Treba poticati razvoj i
manjih kapaciteta na bazi podjele rada u privredi,
posebno u poljoprivredi i usluznim djelatnostima.
Treba suzbijati tendencije i shvadanja da su
proizvodno zanatstvo, usluzne i druge djelatnosti
Published every Wednesday by: YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC.,
119 Spadina Ave., Toronto, Ont. M5V 2L1. Telefon: 593-502- 5
IZDAVACKI SAVET: Mlloi Gtubli, Volin Grbl6, Joslp Kovatid, Stanko Muldeka,
Milena Bolit, Ivlca ЈипШ, Ana Durovii, Lepa Rajnovid, Borislav Ne&kovld,
Rozalija Divjakovic, Duro Maljkovld, kan Prlbanii, Mile ВаЦак, 11Ца Bubalo, Pavao
Radmanlc, Bola Pavkovid, Ostoja Kova6avl6, Viktor Arar, Duian Stanar, MUijan
Petrovlc, John Soverinski, Luis Gregurac, Mato SlauS, Martin Karavanli, Paul
Ku6lnl6, Ivan Boban, Peko Dmltrovii, Mlllca Mluchln, A.Gerlach, Leo Baclch.
REDAKCIJSKI KOLEGIJUM: Vladislav Gacld (Glavnl I odgovorni urednlk),
Stjepan MioSit (dru§lveno-polltidk- a pitanja), Danlol Pixiades (drustvena pitanja i
knj!zevno6t), Katarina Kosti6 (poezija I aktuelne teme), Jolena Gavrllovld (literature
I umetnost za decu), BoZko Mladonovii, Anka Nozlnli.
STALNI DOPISNICI: Duian Putnik (Chicago), Margaret Star6evl6 (Los Angeles),
Bolo Spa6ok (New York), Frank Fudurid (Vancouver), Joslp Slanld — Stanlos
(Rim, ItalIJa), Dario TapSanJI (Pariz, Francuska), Lepa Teotanovld (Remscheid,
Zap.Nemadka).
SPECIJALNI SARADNICI: Prol. Vladislav Tomovii (nauka I drustvo), Prof. Ivan
Dolenc (Slovenska Koruska I kulturna publlclstlka u Amerlcl), Anton Kostelac
(reportaze I pride iz Isoljenidkog zlvota).
DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Mlrko Markov6, Luka Markovli, Petar Kurtlc,
Miles' Kordld, Aleksandar Clrid, Strahlnja Maletii, Novlca Mlllc.
FOTOREPORTERI: Srdan Bodic, A, on Koeit, Jordan Vasillevld. IZ JUGOSLAVI-JE:
M. Vasltjevid — LILO.
Subscription: $25.00 per year. (First Class Mail extra). Single copies 50 cents.
Advertising rate& on request. Second class Mall Registration NO. 0378.
"Nasu novlne" Izlaze srljedom. Protplato Iznosl $25.00 godlsnje; pojedlnl
prlmjorak 50 cent). Cjene oglasa na zahtjev. "Nase novlne" su nasljednik.
"Jedlnstva", kome su prolhodlll lislovl: "Novostl", "Srpskl Glasnlk", "Edlnost".
"Slobodna Misao", "Pravda" I Dor ha". .o I N..iodnl Glasnlk" i drugl naprednl
llstovl koji su mu prethodlll u SJedlnjonlm Drzavanm.
Redakclja odgovara za nepotpisane mateiljalu. Potplsani dlancl Izrazavaju
mlsljenjo autora. Dopisl se ne vradaju.
A
NAKON PRVE SJEDNICE CENTRALNOGA KOMITETA SAVEZA
KOMUNISTA JUGOSLAVIJE
аЦј:УУат.:д5геШ ВДДЖМРЛВД7УЦ;ГДУ?У.,,јтај:ДАИЖ ,","U" "t4!"4g4
Za predsjednika Predsjednistva s jednogodisnjim mandatom izabran Mitja
Ribicid, a za sekretara s dvogodisrtjim mandatom Nikola Stojanovid
BEOGRAD, 29. VI (Tanjug) - Po zavrSetku
rada Dvanaestog kongresa SKJ odrzana je prva
sjednica Centralnoga komiteta SKJ.
Centralni komitet je tajnim glasanjem
izabrao svoje PredsjedniStvo u slijededem
sastavu: Vladimir Bakarid, Dirnce Belovski,
Dusan Dragosavac, Kiro Hadzivasilev, Franjo
Harljevic, Milan Kudan, Dragoslav Markowic,
Petar Matid, Voljko Milatovic, Miljan Radovic,
Mitja Ribicic, Nikola Stojanovid, Ali Sukrija i
Dobrivoje Vidid.
Predsjednici centralnih i pokrajinskih komi-teta
i predsjednik Komiteta organizacije SKJ u
JNA po funkciji su dlanovi Predsjednistva CK
SKJ. To su: Jure Bilid, Dusan £krebid, Dane
1 mil 11 1111 11 ill H 11 1 1 1 1 nun 11 II 11 1 11 1 in .
Jednoglasno usvajanje izveStaja
na osnovu osobnog rada i sredstava za rad u
osobnoj svojlni izvori za bogadenje. Proizvodno
zanatstvo i druge slidne djelatnosti omoguduju
povedanje ' zaposlenosti i ukupnog nacionalnog
dohotka.
OGRANICAVANJE POTROSNJE
6. Kongres zahtijeva da se odmah pristupi
najSiroj drustvenoj akciji za svodenje svih obllka
potroSnje u granice real nog dohotka i
platno-biland- ne mogudnosti zemlje. Nedovoljna
domada akumulacija, prevelika zaduzenost,
ogranidene mogudnosti i nuznost smanjenja opsega
zaduzenja u inozemstvu zahtijevaju suzavanje
opsega investicija, brze mijenjanje njihove
strukture i bitno povedanje efikasnosti
investicionih ulaganja u skladu s politikom
ekonomske stabilizacije. Potrebno je smanjivati
udeSde opde i zajednidke potroSnje u dru St venom
proizvodu. Sve to podrazumijeva promjenu
ponaSanja u koriStenju sredstava, racionalno
troSenje svakog dinara, opdu akctju druStvene
stednje i jadanje javne odgovornosti za upotrebu
druStvenih sredstava.
Savez komunista Jugoslavije mora biti
nepomirljiv - zajedno sa svim drugim druStvenim
diniocima — prema gubicima, rasipanju i
neracionalnom troSenju druStvenih sredstava,
prevaljivanju loSih rezultata rada i razvoja na
druge, toleriranju nerada, neracionalnom i
ekonomski i druStveno neopravdanom Sirenju
institucija u svim djelatnostima, rastu administra-cij- e
i neproduktivnim izdacima u cjelini.
TERET STABILIZACIJE
-- RAVNOMJERNO
7. Dvanaesti kongres SKJ posebno ukazuje na
tezinu zadataka i obaveza koji se predvidaju
antiinflacionim programom do 1985. godine radi
sredivanja trziSta i svodenja. inflacije i porasta
cijena ekonomski i druStveno prihvatljive
razmjere. U torn poriodu, uz znatno manji rast
druStvenog proizvoda nego do sada, treba svladati
posljedice prevelike zaduzenosti zemlje, izvrSiti
preokret u kvaliteti privredivanja, likvidirati deficit
u platnoj bilanci i postidi odredene rezultate
zapoSljavanju. Taj period de zahtijevati ogromne
napore i zrtve, dosljednost i upornost u realizaciji
zadataka stabilizacije. oslanjanje na vlastite snage,
mobilizaciju svih radnika i dinilaca u druStvu.
' "UM ИЧЧ1
Cujd, Dobrosiav Culafic, Marko Duridin,
Sinan Hasani, Andrej Marine, Krste Markovski i
Hamdija Pozderac.
Predsjednistvo Centralnog komiteta SKJ
odrialo je sjednicu na kojoj je za predsjednika
Predsjednistva s jednogodiSnjim mandatom
izabran Mitja Ribidifi, a za sekretara sa
dvogodiinjim mandatom Nikola Stojanovid.
Za izvrsne sekretare izabrani su: Trpe
Jakovlevski, Vlado Janfid i Marko Lolid.
PredsjedniStvo de naknadno utvrditi ukupan
broj izvrSnih sekretara i na jednoj od slijededih
sjednica izvrSiti dodatni izbor i podjelu
zaduzenja izvrSnih sekretara po oblastima rada.
. 11 tii ТТП-ТГ- - 111 mil
u
u
a 1 11 I c
Dubina i dalekoseznost promjena utjecat de na
polozaj svakog pojedinca i organizacije udruzenog
rada, na polozaj i rad svih samoupravnih i
druStveno-ekonomski- h zajednica, svih drzavnih i
drustvenih institucija. Zbog toga se moraju
najpazljivije razmotriti i predvidjeti sve mogude
socijalne posljedice tih promjena, kao i
blagovremeno poduzimanje mjera za spredavanje
ili umanjenje negativnih posljedica kako bi se
ravnomjerno rasporedio teret stabilizacije. To,
prije' Svega, zahtijeva bolji rad, vedu solidarnost i
uzajamnost u proizvodnji i mobilizaciju svih
drustvenih dinilaca na torn planu.
Promjena ponaSanja u svim druStvenim
djelatnostima, u drzavnim i drugim organima i
organizacijama mora snaznije dodi do izrazaja i biti
u funkciji ostvarivanja ciljeva i zadataka politike
ekonomske stabilizacije. Nuzne su dublje promjene
u organizaciji i djelovanju druStvenih djelatnosti i
drzavnih organa, njihovo potpunije poveztvanje i
uskladivanje s razvojnim potrebama i mogudno-stim- a
udruzenog rada.
ORGANIZIRANE
AKCIJE SVUGDJE
8. Idejno i akciono jedinstvo Saveza komunista
od suStinskog je znadaja za ostvarivanje ovog
velikog druStvenog pothvata. S tim u vezi,
neophodno je da odmah nakon Kongresa uslijede
konkretne i dobro programirane akcije koje de
doprijeti do svake radne i druStvene sredine i
omoguditi da svaki radni dovjek shvati ciljeve i
mjere ekonomske stabilizacije, napore koji ga
odekuju u borbi za"te ciljeve i svoje interese i
perspektivu.
Kongres obavezuje dlanove. organizacije i
rukovodstva Saveza komunista da se s najvedom
odludnoSdu i odgovornoSdu najneposrednije i
najkonkretnije angaziraju u svojim radnim i
zivotnim sredinama na ostvarivanju zadataka
ekonomske stabilizacije i da u torn cilju angaziraju
sve kreativne snage, naudni i strudni potencijal,
radne ljude i gradane. To de u prevladavanju
sadasnje veoma ozbiljne i slozene ekonomske
situacije omoguditi daljnje prodore u razvoju
socijalistidkog samoupravljanja i daljnji ekonomski
i druStveni napredak. Djelujudi stvaraladki na
daljnjem razvoju socijalistitkih samoupravnih
drustveno-ekonomski- h odnosa osobnim primjerom
i upornom borbom, komunisti treba da stvaraju
najSiru mobilnost u cijelom druStvu da se Sto brze i
efikasnije u svakoj sredini realiziraju zadaci
dugorodne politike ekonomske stabilizacije.