Nase Novine, December 21, 1983

              6- - NASE NOVINE, November 16, 1983.
BRITANSKA КОиМШЈА IZVJESTAVA: Stjepan Miotic
№Ш
Ж7" Л 1 e Л
Sedmog novembra Sovjetski Sa-v- ez
je navrSio Sezdeset i Sestu
godinu opstanka. To je velika i
napredna zemlja s blizu 200 milijuna
stanovnika.
GodiSnjica je obiljezena i u Van-couver- u.
Na mitingu je govorio
predstavnik Komunisti6ke partije
Kanade F. Wilson. Prikazan je film
"Deset dana koji su potresli svijet".
Wilson je istakao kako su se
kanadski radnici u proSlosti borili
protiv reakcionarnih snaga koje su
kocile dobre odnose izmedu Kanade
i Sovjetskog Saveza. Kanadska voj-sk- a
sudjelovala je u oruzanoj inter-venci- ji
1919. godine protiv socijalis-ti6k- e
zemlje. Organizirani kanadski
radnici su bili protiv intervencije.
Wilson je profiitao rezoluciju koju je
usvojila, jednoglasno, Federacija
rada provincije Alberta, izrazavajuci
solidarnost s ruskim radnicima i
seljacima i trazeci da se obustavi
intervencija, a ako se to ne u6ini,
Federacija ce proglasiti generalni
Strajk.
Wilson je rekao da je anti-sovje-tiz- am
proSiren i danas i to otezava
uspjeSnu borbu radnicke klase za
njezinezivotne interese i za svijetski
mir. To je posljedica propagande
koju stalno vode reakcionami kru-go- vi.
Mnogo su krivi i prvaci Nove
demokratske partije, koji uporeduju
J i ' i
. I J ! ; i
Ж'¥Шг.
3 jC
V
,1
Marija Babic, koja zivi u Vancou-ver- u,
navrSila je — 1. novembra —
stotu godinu zivota.
Mnogi su joj Sestitali rodendan,
preko radio prog-ram- a
i na druge nacine.
Ona je, koliko nam je poznato,
prva osoba naSeg — hryatskog i
— porijekla u Kana-d- i
koja je dozivjela toliku starost.
Zdrava je i zivahna i oni koji ju
poznaju drze da ce zivjeti jos" dugo
godina.
Marija je rodena 1 . novembra
1883. godine u selu NikSic most,
Brlog, Lika.
U Kanadu je doselila 1932. go-dine.
Udala se za DuSana Babica, koji je
preminuo 1958. godine u Vancou-ver- u.
Oni su najprije zivjeli u Annyox-u- ,
koga su morali napustiti, zajedno s
drugim rudarima, poslije Strajka u
februaru 1933. Jedno vrijeme zivjeli
su u Prince Rupertu, a najviSe u
Vancouveru. DuSan je bio ribar.
Imao je i ribarski brod (gilneter).
Nisu imali djece.
Marijin zivot je bio dosta tezak.
Poslije DuSanove smrti nekih 17
godina zivjela je kod svoje prijate- -
Sovjetski Savez sa imperijalistiSkom
(Reaganovom) Amerikom. Zastup-ni- ci
te partije spominjali su SSSR i
kad su osudili атепбки invaziju
Grenade.
Tko napada SSSR pomaze imperi-jaliza- m.
To otezava uspjesnu borbu
radnicke klase i demokratskih ele-mena- ta.
Prvi akt Oktobarske revolucije je
bio proglasenje mira, sto je prido-nijel- o
okoncanju prvoj svjetskog
rata. SSSR je ostao dosljedan torn
aktu. On je danas glavni faktor mira
u svijetu. Reagan instalira Pershing
2 i Cruise rakete u Evropi. To je
velika opasnost za svakoga pa i
americki narod. SSSR je za razoru-zanj- e
i mir, ali nece dozvoliti da ga
napadnu. I nece uzmaknuti.
Film "Deset dana koji su potresli
svijet", ciji narator je poznati glu-m- ac Orson Welles, prikazuje kako
se ruski narod borio i pobjedio,
podnoseci velike zrtve. SSSR je
danas najstabilnija zemlja u svijetu.
Socijalizam je dokazao svoju pred-nos- t.
U socijalistifikim zemljama
nema nezaposlenosti i nevolja koje
nezaposlenost donosi radnim Iju-dim- a.
Socijalisticke zemlje hoce i
trebaju mir, kao i svi ostali narodi.
Pozdravljamo ih i zelimo im jos
mnogo uspjeha, naro6ito u napori-m- a
za ocuvanje svjetskog mira.
MARIJA BABlC — 100— GODlSNJANKA
Jugoslavenskog
jugoslavenskog
Ijice Ivke Sertic. Od godine 1975. (Hi
1976.) zjvi u Hawthorne lodge u Port
Coquitlamu. Uprava toga doma or-ganiz- ira
22. novembra priredbu u
njezinu cast. Na priredbu su pozvani
i Marijini prijatelji.
Babicevi su bili citaoci i pomagaci
na£e stampe. Marija je citala sve
dok je mogla, i to kako je rekla — ne
samo neki clanak, nego sve odreda,
cijelu novinu.
Ona je jos uvijek duhovita. Samo
zaboravna.
U ime uredni§tva i 6italaca "NaSih
novina"6estitamojoj stoti rodendan
i zelimo jos dug i zadovoljan zivot.
Sta narod ho6e?
U Rifey parku u Vancouveru
odrzan je forum da se diskusira
sadasnje stanje. Tamo je bio i
vijecnik Harry Rankin. On je nagla-si- o da treba prestati tvrdnjama da je
"lose vrijeme" (things were terrible).
"Narod hoce da 6uje da je izaSlo
(na strajk) 300.000 ljudi — on hoce
da zna kako ce stvari krenuti nap-rijed- ".
™ ' " ШВШШ
И№™здлжциили1мтаиш
ISPRAVAK
U Clnaku "Zaostalost vodstva Kanadskog
radnifikog kongresa" koji je objavljen u
"Na5im novinama" 2. novembra, na strani 7,
potkralase jedna greSka; u predposljednjem
paragrafu stoji da se konzervativci priprema-j- u
da preuzmu vlast od lidera na idu6im
izborima — umjesto lidera treba biti liberals.
my V "I 'I ЖТ
1 © Q
Na6elnik Vancouvera Michael F.
Harcourt je napisao:
"Hiljadama godina ljudi su se
borili da podignu covjecanstvo... On
sada ima moc da uni§ti sve nade i
napore u nuklearnom ratu od pola
sata.
"U ovom stoljecu imali smo dva
svjetska rata. Mi ne smijemo doz-voliti
da dode do treceg. Umjesto
toga mi trebamo raditi da se
proglasi Svjetski mir. Nema alter-native.
"Mi moramo ukloniti opasnost
nuklearnog rata. Mi moramo prestati
razbacivati bogatstvo na tehnologiju
smrti, i koristiti sredstva za pretva-ranj- e
ove planete u bolje mjesto za
sve gradane".
Hacrourtu treba cestitati na istu-panj- u
protiv nuklearnog naoruzanja i
srljanja u nukleami rat.
Pro§log aprila on je predvodio
demonstraciju za mir u kojoj je
sudjelovalo 80.000 ljudi. On je
zasluzan sto je gradsko vijece
odglasalo da proglasi Vancouver
bezatomskom zonom. On je pisao
ameri6kom predsjedniku Reaganu i
sovjetskom premijeru Andropovu da
pregovaraju o razoruzanju. Rekao je
da narod Vancouvera "zeli mir".
Dalje je kazao:
"Narod Vancouvera se prikljudio
narodu ostalih kanadskih gradova
pozivom da se okonca ludilo nukle-arnog
naoruzanja. Mi necemo da
nas grad dozivi sudbinu hiljadu puta
goru od one koju su dozivjeli
(japanski gradovi) na koje su bacene
primitivne bombe 1945. godine i
ргоиггобМе smrt hiljada ljudi."
On navodi da je Vancouversko
odjeljenje za zdravlje (Health De-partment)
utvrdilo da bi nuklearna
bomba bacena na Vancouver prouz-rokova- la
smrt sedam od deset osoba
odjednom ili za par sati." Grad bi
ostao bez bolnica i Ijecnika da
pomognu ozledenima; ne bi bilo
vode za prezivjele; mostovi bi bili
sruseni, izlaz bi bio nemoguc i iz
radio-aktivn- ih rusevina Vancou-vera."
''Zato sto nas ta realnost бека ako
nukleamo naoruzanje dovede do
Oflvratiisi st
U ponedeljak 31 . oktobra, nekoli-k- o
sati prije pocetka strajka 35.000
B.C. uposlenika, na televizijskoj
stanici CBC u Vancouveru bio je
intervjuisan Michael Walker, Sef
Fraser Instituta, cija je glavna uloga,
kako pise Allan Fotheringham, da
siri "anti-socijalistic- ku propagandu"
Bio je neobicno zadovoljan. Naveo
je kako ce provincijalna vlada uste-dje- ti
13 milijuna dolara na dan za
vrijeme strajka provincijalnih upos-lenika.
Fotheringham misli da je on
glavni krivac za napetu situaciju u%
B.C. A tako misle i mnogi drugi.
Walker je, kako je vec receno, sef
Fraser Instituta, a taj institut je
uspostavljen kad su s Britanskom
Kolumbijom upravljali novi demo-kra- ti
koje je prevodio Dave Barrett. A
tko ga je uspostavio? "Barrettovi
filozofski neprijatelji", kaze Fothe-ringham,
koji su "obilato fondirani"
(financirali). U institut su u§li
"akademicari" naklonjeni "free en-terprise"
(kapitalizmu), koji izmis-Ijaj- u
svakakve argumente. Walker je
stavljen na celo instituta. On ispovi-jed- a
"poglede gospodara koji su ga
unajmili", piSe Fotheringham.
1 ФШШШШЏШ
Michael F. Harcourt
nuklearnog rata, gradsko vijece se
prikljucilo gradovima Hirosima i
Nagasaki u kampanji za okoncanie
proizvodnje nuklearnog oruzja."
Vancouver je poduprao njihov
apel za zakljucenje ugovora o raz-oruzanju,
podrzao je prijedlog za
pregovore lidera velesila, poduprao
je kampanju za razoruzanje koju
vode Ujedinjene nacije i postao dio
svjetske kampanje za mir.
Harcourt upozorava: "Neki naSi
gradani ne vole da misle o nuklear-no- j
opasnosti. Ali ako nuklearni rat
ikad zahvati Vancouver, on nede
birati izmedu onih koji su bili protiv
njega i onih koji nisu poduzeli ni§ta.
Aktovali mi ili ne aktovali, bili
zainteresirani ili ne, naSem gradu i
nama prijeti opasnost. "
Zatim dodaje: "Kako mozemo
odekivati da ce ljudi stvarati bolji
svijet ako predvidaju da 6e njihovi
napori zavrSiti u vrtlogu radiaktivnog
uni§tenja".
Na6elnik Nagasakia HitoSi Moto-Sim- a
je upozorio, kaze Harcourt, da
su danaSnje nukleame bombe mili-ju- n
puta јабе od bombe koja je u
njegovom gradu 1945. godine ubila
74.000 ljudi. "Ako one (danaSnje
bombe) budu upotrebljene, Zemlja
6e postati mrtva planeta", upozorava
Harcourt.
Ovo §to Harcourt kaze nije prazno
govorenje. Opasnost sukoba se
povedava iz dana u dan. Ali sukob
moze biti sprije6en. Podupirimo
akcije koje se vode za mir. Odupi-rim- o
se Reaganovskoj propagandi
za rat.
vorenla
Bilo bi interesantno znati tko su ti
ljudi i korporacije koji su stvorili i
koji financiraju Fraser Institut.
Walker se ponasa kao da je on
provincijalna vlada koja donaSa
odluke. On je kazao da ce Bennet-tov- a
vlada dati porezne koncesije od
novca koga ce uStedjeti manjim
izdacima na place uposlenika i da ce
unajmiti druge osobe na mjesto
otpustenih.
"Tesko je vjerovati da takav covjek
— pise Fotheringham — na tako
utjecajnom polozaju, koji ima prija-telj- e
u visbkim vladinim krugovima,
moze da se razbacuje takvim izja-vam- a
u vrijeme kad ljudi neprekidno
pregovaraju da sprijeSe katastrofal-n- u
konfrontaciju u provinciji koja jos
trpi od recesije".
On smatra da neki Kanadani krive
samo radnicke unije za nastalu
situaciju, dok "provokativni i zara-ze- ni
ratnici kao sto je Walker" ostaju
nedimuti.
Fotheringham je to napisao u
Vancouverskom listu The Province.
On nije narociti prijatelj radni6kih
unija, ali ne podnosi ni takve kao Sto
je Walker i njegov institut.