Novosti, April 08, 1944

              t4
3J9
i
I
STRANA 2 NOVOSTI Subota 8 aprila 1944 NOVOSTI GBw@r Josipa Viclmara predsiedni Published every Tuesday Thursday and Saturday by the
Novosti
In the
Publishing
Croatian Language
Companv ka Slovenske ©sv@ljociIlsi@ Fronte
Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku
ADRESA NOVOSTI
206 Adelaido Street West Toronto 1 Ontario
Telcphone: ADelaide 1642
flegistered in the Registry OHice for the City ol Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 46052 CP
Dopisi bez potpisa se ne uvrščuju — Rukopisi se ne vraćaju
— — — I ——— ——n———
Ugledajmo se u naše na domu
Strašilo crvenog bauka lomi se o hridine jedinstvene bor-be
svih ljubitelja slobode protiv zajedničkog neprijatelja čov-ječanstva
i njegovih tekovina — barbarskog nacizma i njego-vih
služnika sviju dlaka Kad je fašistička reakcija u prošlosti
htjela pocjep progresivnih sila ona je medju njih ubacivala
strašilo crvenog bauka i cilj je bio polučen Dovoljno je bilo
nekoga ožigosati žigom ''barbarskog boljševika" ili "služni-ko- m
Moskve" pa da bude izoliran proganjan i zlostavljan
Ta kobna vremena su prošla Nastala su vremena gdje
bal ti "barbarski boljševici" spašavaju tekovine stoljetne civi-lizacije
Oni sistematski uništavaju najsnažniju militarnu ma-šinu
i tehniku nacističkih razbojnika oslobadjaju narode is-pod
nacističkog ropstva i polažu temelje za izgradnju boljeg
i slobodnijeg 3vijeta — jednakosti i bratske sloge Zlobna haj-ka
na "crvene" doživjela je svoj konac Svi ljubitelji slobode i
demokracije uvidjeli su konačno da strašilo sa crvenim bau-kom
jedino pomaže neprijatelju demokracije i progresa Tu
činjenicu uvidjeli su koliko veliki saveznički državnici toliko
i pojedini narodi Umjesto širenja strašila sa crvenim baukom
danas imamo najtijesniji i najsrdačniji savez svih iskrenih Iju
bitelja slobode i demokracije od malogradjanskih liberala pa
sve do komunista Taj historijski momenat zapažen je i u Ju-goslaviji
Sedamdesetgodišnji hrvatski rodoljub i pristaša seljačkog
pokreta dr Ambrišak potvrdjujo tu činjenicu pismom demo-kratskoj
javnosti izvan Jugoslavije Dr Ambrišak u svom pis
mu britanskom liberalcu Seton Watson-- u ponosno saopćuje:
' Postignuta je harmonija u nacionalnim društvenim
i političkim pogledima izmedju glavnih stranaka u Hrvatskoj
Srbiji Sloveniji Cmoj Gori i Macedoniji medju strankama od
skrajnjo desnice do skrajnje ljevice Potpuni sporazum o su-rad- nji
je postignut izmedju komunista i Hrvatske Seljačke
Stranke na oslobodjenom teritoriju "
Pred samu smrt negdje u kršnim planinama Jugoslavije
Dr Ambrišak svijetu radosno saopćuje da je i u Jugoslaviji ko-načno
rodjena ideja za koju je cijelog života radio mislio 4
živio Postignuto je konačno i trajno jedinstvo svih ljubitelja
slobodo i pravice Sloga i jedinstvo članova seljačkog pokreta
i komunista u krvlju zalivenim planinama Jugoslavije o kome
piše Dr Ambrišak nije politička nagodba na papiru niti je to
politička kombinacija vodstva stanovitih partija To je borbe-no
jedinstvo čitavog jednog naroda koji je riješio složnim :
zbijenim redovima otresti se tudjinskog jarma i "domaćeg"
gospodstva To je jedinstvo kojeg nikada više neće biti u sta-nju
slomiti ma kakova sila Ono počiva na uzajamnoj težnji
za novim boljim sretnijim i slobodnijim životom koji se ra-dj- a
iz potoka narodne krvi
Nali u staroj domovini smjelo i ponosno dovikuju svijetu:
mi smo složni i jedinstveni! Koliko nam je današnja borba za-jtdnič- ka
toliko će nam i sutrašnje tekovine biti zajedničke
Ako smo se ikada trebali nečemu naučiti mi u Kanadi bi-smo
se danas trebali učiti iz primjera naše braće i otaca naših
na starom domu Doduše ogromna većina na3 običnih smrt-nika
bez ambicija i bez težnja za povlasticama smo se iz tog
historijskog primjera štošta naučili No ne dovoljno i ne svi
Ima medju nama još uvjek uskogrudnih i sitnih ljudi koji pred
debelim stablima ne vide šume Ima ljudi koji za volju pre-živjelih
ideja zaboravljaju na zadaće današnjice predpostav- -
rjaju svoje lične i strančarske težnje zadatcima i potrebama iste
Pred nama je sijaset dužnosti i odgovornosti Kao Kana-dijan- d
i kao Hrvati dužni smo i mi doprinesu svoj dio borbi
za uništenje osovine za slobodu našeg naroda i čovječanstva
Tu veliku zadaću nam je nemoguće ispuniti sve dok i mi ne
uvidimo činjenicu da samo zajednički možemo izvojštiti bolju
sutrašnjicu ili zajednički sagnuti šiju pod silnički jaram
Pred nama je prvotna zadaća sakupljanja pomoći našima
na domu Potreba je neizmjerno velika Milijuni naroda su
gladni goli i bosi Desetci hiljada ranjenika junačke Narodne
Oslobodilačke i Partizanske Vojske čekaju da im povijemo ra-ne
A mi se još uvjek izgovaramo:
"Naše vodstvo ne želi ovo ili ono mi mislimo da bi tre-bali
raditi ovako ili onako zašto nebi sva naša pomoć išla u
kredit ovoj ili onoj stranci struji ličnostima itd?"
Tako mogu misliti i govoriti samo ljudi bez duše kako se
običavao izražavati veliki ruski pisac Tolstoj Nije danas vri-je
strančarskih ili ličnih Spekulacija Vrijeme je za ratova-nje
i izvojštenje tog rata iz kojeg treba nići trajan i pravedan
mir za sve male i velike Pa kad smo obavili glavni posao ne-ka
narod izrazi svoju volju kojim načinom će živjeti Mi pak
kanadski Hrvati zaduženi smo neposredno zadaćom pomaga-nja
oslobodilačke borbe naših na očinskom domu jer njihova
borba je naša borba Njihovi uspjesi biti će i naši uspjesi
Podajmo si žuljevite desnice i pbhitajmo im u pomoć! Na
siranu sa svime ito smeta naš složan rad Kad su se u planina-ma
Jugoslavije mogli ujediniti desničari i ljevičari u borbi pro-tiv
zajedničkog im neprijatelja i mi se trebamo ujediniti na
redu za podupiranje njihove borbe!
—--- _ - V "A II ftTT Kderr ir ms ir v
1?XVV UrfW iff f&9 Mi iXv(h
Pcd upravom Hitlera sateliti pjevaju svoju posmrtnu pjesmu
Jugoslavenski režim
izaziva Churchilla
Pod gornjim naslovom "New
York Times" objelodanio je u svom
broju od 31 marča čalanak svoga
dopisnika u Londonu u kome se is-tiče
da su engleski pokušaji za iz-mirenje
medju Titovim i Mihajlo-vićevi- m
snagama stigli na mrtvu
točku zbog upornosti Božidara Tu-ri- ća
1 kralja Petra Mi ovdje dono-simo
glavnu sadržinu tog zanimlji-vog
članka
Ministri jugoslavenske vlade u
egzilu koji su nedavno stigli u
London umjesto da slijede savje-te
Churchilla da postignu neki
kompromis sa Narodnom Oslobodi-lačkom
Pokretom počeli su novu
kampanju protiv Partizana Sa
svim snagama se trude dokazati
da je Churchill bio pogriješno
obavješten o snazi Tita
Iako se ne zna točno što su
Churchill i Eden predložili kralju
izgleda da su nastojali da se ot
pusti Purić i da se uspostavi novaj
Prema izvještajima iz Finske
da je njihov parlamenat sa ICO
protiv 40 glasova odbio sovjetske
predloge za mir i nedavna sovjet-ska
opomena Fincima da će sna-ša- ti
sve odgovornosti za posljedi-ce
koje će iz toga proizaći je znak
da su potpuno prekinute pripreme
za mirovne pregovore ismedju ovih
dviju zemalja
Finci su time prosto omalovaiili
priliku da se izvuku iz rata na
strani Hitlerove Njemačke Oni
su pred cijelim svijetom prizna'i
da njihove želje za mir nisu ni bl- -
jle iskrene nego da su time poku
šavali manevrirati nebi možda sa
čije strane u svijetu izazvali sami-lost
i simpatiju Pravo stanje stva-ri
u zemlji i katastrofu u llitlero-vo- j
armiji ne uzimaju u obzir pa
je očito da oni misle svoj narod
natjerati u još veće krvoproliće
Predloži koje je sovjetska vla-da
poslala Finskoj odobreni su po
Velikoj Britaniji pa i po Sjedinje-nim
Državama Sovjetska vlada je
Fincima dala dovoljno vremena za
promišljenje i kad je to vrijemo
izašlo tada ih je opomenula da će
snositi posljedice za put kojeg su
i dalje odlučili slijediti Demokrat-sko
javno mišljenje svijeta priz-nalo
je da su sovjetski uslovi zai-sta
blagi i da u nijednom pogledu
ne ugrozuju suverenitet Finske
Sovjetsko-finsk- a granica imala
je ostati onako kako je utanačena
ugovorom na 22 juna 1941 godine
lltanje razoružanja i ratnih ošte-t- a
imalo se kasnije riješiti prego-vorima
u Moskvi Sve što je Sov-jetski
Savez tražio od Finske bilo
Je to da internira njemačke trupe
na njezinom teritoriju da zapli-jeni
njemačke brodove u njezinim
vodama i da sa hitlerovcima pre-kine
sve odnose Ako a slučaju fin-ska
tijska nebi sama bila u stanju
internirati njemačke trupe sovjet-ska
vlada je obećala pomoć od Cr-vene
Armije Da li bi ma koja vla-da
na svijetu dala tako umjerene
vlada koja bi uključila i predstav-nike
Narodnog Oslobodilačkog Vi-jeća
Medjutim kralj Petar je od-bio
da otpusti svoju vladu koja mu
je dozvolila da se oženi a isto i
Mihajlovića jedinog aktivnog mi-litarn- og
branitelja Karadjordjevi-ćev- e
dinastije "Kralj neće da od-sje- če
jedinu granu na kojoj sjedi'
komentarisao je jedan njegov pri-jatelj
Dok Churchill raziva Tita
"jednim od najistaknutijih vodja
slavnim u borbi za slobodu" oko-lina
kralja i IHirića još uvijek ga
predstavlja kao vodju jedne tero-rističke
organizacije koji ne uživa
povjerenje jugoslavenskog naroda
Izgleda da će sami vojni dogo-dja- ji
riješiti jugoslavensko pitanje
I Times-o- v dopisnik završuje svoj
zanimljivi članak sa primjedbom
da "u pozadini tvrdoglavosti jugo-slavenske
vlade kao i u slučaju
Poljske leži bojazan od ruske do-minacije
na Balkanu"
Hitlerov manevar sa
Finskom
uslove jednoj zemlji koja Je svoj
teritorij i sve svoje sile stavila na
raspolaganju neprijatelju ne samo
finskog naroda nego cijelog čov-ječanstva?
Pa ni to nije sve Fin-ska
je izravno uzela učešća u Ilit-lerov- oj
invaziji okupirala sovjet-ske
teritorije te mučila i ubijala
sovjetke gradjane Kažemo da bi
teško ijedna zemlja na svijetu
pružila takvu priliku svom protiv
niku No ipak tako blagi predloži
sovjetke vlade za mirovne prego
vore ne mogu se uzeti kao slabost
Sovjetskog Saveza nego kao mje
rilo njegove stvarne i iskrene po-litike
prema svojim susjedima
Bez obzira na sve to Finci sj
predloge odbili Ta činjenica jasno
pokazuje da je finska vlada pred-vodje- na
po zloglasnom Manner--
haimu i njegovom socijal-demo- -l
kratskom prijatelju Tanneru po-vezana
rukama i nogama sa Hit-lerovo- m
Njemačkom Još više ona
dobrovoljno stupa rame uz rame
sa krvavim zvijerima iz Berlina
Njihovo isticanje pitanja za mir
i trčanje u Stockholm nije bilo ni-šta
drugo nego manevar i pokušaj
da Sjedinjene Države predobe na
svoju stranu protiv Sovjetskog
Saveza To je bio pokušaj hitlero-vaca
da se ako je ikako moguće
na ovom pitanju razdvoji Ujedinje-ne
Nacije i na taj način barem pri-vremeno
odloži neizbježna propast
nacističke Njemačke Ali ni ovaj
trik nije uspio Raspoloženje Sje-dinjenih
Država je tako ozbiljno
da bi moglo dovesti do potpunog
prekida diplomatskih odnosa sa
Fincima
Vlada Sjedinjeni) Država zaista
više nebi trebala podržavati dip-lomatske
odnos sa tim HHIeravim
satelitom Mitlerovim služnkima
se mora pokazati čvrsta savezni-čku
pesnicu i dati im tašti da nji-hove
iluzije o američkoj ili čijoj
pomoći neće donestl nikakve ko-risti
Prilikom druge godišnjice Osvo-bodil- ne Fronte 27 aprila 1943 go-dine
bila je sjednica aktivista Os-vobodi- lne fronte za ljubljansku
pokrajinu na kojoj je govorio
drug Josip Vidmar literarni kri-tičar
i dramaturg predsjednik Iz-vršnog
odbora Osvobodilne Fronte
Mi taj govor donosimo u cijelost
Drugovi i drugarice! U početku
ovog današnjeg skupa aktivista
Oavobodilne Fronte ja ističem da
je namjera i smisao ovog sastan
ka učvrstiti i još tješnje sjediniti
naše narodno-oslobodilač- kc organi-zacije
Zbog toga čini mi se i mi-slim
da sam u pravu da kao za
uvod ovome sastanku trebamo još
jedanput zajednički promisliti i što
bolje razjasniti šta je Ocvobodil-t- i
a Fronta šta donaša naš pokret
i njegovo osnivanje koje označu-jemo
sa tim imenom i kojemu svi
služimo riječima i djelom borbom i
nojim životima Dobro je 1 umjes-no
to naše zajedničko razmišlja-nje
o Osvobodilnoj Fronti pogoto-vo
i radi toga što je uprav ovih
dana godišnjica od osnivanja Os-vobodilne
Fronte Baš jučer su se
navršile dvije godine od kako je
bio u Ljubljani sastanak pred-stavnika
Komunističke Partije
sokola kršćanskih socijalista i
kulturnih radnika sazvan od stra-ne
Komunističke Partije i osnova-na
je Osvobodilna Fronta kao op-ćenarodna
organizacija za neodloi-n- i
otpor protiv okupatora za ko-načno
oslobodjenje i ujedinjenje
sviju Slovenaca i sve slovenske
zemlje u Ujedinjenu Sloveniju
koja bi u budućnosti imala pravo
na istinsko i demokratsko samo-opredjeljenje
o svojoj daljnjoj
sudbini
Prvotna zamisao o Osvobodilnoj
Fronti koja je do danas ostala ne-izmjenj- ena
sadrži prije svega tri
stvari koje je potrebno osobito u
današnjem vremenu istaknuti To
su: njen općenarodni karakter nje-zina
narodna-oslobodilač- ka volja i
njezina zamisao o demokratskoj
suverenosti slovenskog naroda U
ovim danima kad se nalazimo u
sredini dogadjaja koje bi mogli
Iako označiti kao gradjanski rat
osobito je važno da budemo svjes-ni
općenarodnog značaja Osvobo-dilne
Fronte Ne smijemo se zava-ravati
ili kolebati pred činjenicom
da imamo protivnike organizovane
i brojno jake Odmah nakon onog
sastanka pošlo je početno jedro
Osvobodilne Fronte na rad Po
čelo se sa pregovorima i konferen-cijama
sa najrazličitijim postoje-ćim
strankama i frakcijama pa
čak i sa pojedinim grupama Ni
jedna grupa nije bila smatrana
kao neznatna Ni jedna frakcija
ma koje stranke nije bila isključe-na
ili prezrena Samo su dva us-lo- va
bila za primanje: pristanak
na osnovni program i dostojna po-litička
prošlost Tim putem je us-postavljeno
vodstvo tokom nedje-lja
i mjeseca pridobilo za stupa-nje
u Osvobodilnu Frontu pored
pomenutih grupa poreci Komuni-stičke
Partije Kršćanskih socijali-sta
sokola i kulturnih radnika još
12 većih političkih grupacija a
medju njima i Socijalističku Par
tiju cjelokupnu Seljačku Stranku
Samostalnu Demokratsku Stranku
Savez Seljačkih Momaka i Djevo-jaka
frakciju bivše Ljudske Stran-ke
i tako dalje Kad uzmemo u ob-zir
sve ove stranke onda vidimo
da one čine ogromnu većinu tako
reći gustu mrežu razgranatu pre-ko
cijele slovenske zemlje u kojoj
je sakupljen cijeli slovenski na-rod
U samoj Ljubljani je aktivno
radilo ništa manje od 400 kružoka
(grupa) Osvobodilne Fronte Na-vesti
ću kao primjer kako je mar-ljivo
bilo vodstvo u svom nastoja-nju
za mobilizaciju sviju valjanih
sila iz naroda da se sa brojno ne-znatnom
grupom mlade Jugosla-venske
Nacionalne Stranke (Pere
živkovića) pregovaralo nekoliko
mjeseci sa svom strpljivošću i ob-zirima
i nije krivica do Osvobo-dilne
Fronte što se ta frakcija ni
je najkašnje priključila redovima
Osvobodilne Fronte
Vodstvo se nije naprezalo i nije
gubilo vrijeme sa ovom grupom iz
straha od nje same ili radi brige
za što većom vlašću nego se i u
tom i svakom drugom primjeru
staralo samo za to da bi narod
nom oslobodilačkom pokretu oču
valo i zadnji dio zdrave i pozitivne
energije i da ne zatvori ni jednom
čestitom i vrijednom Slovencu put
za rad oko naše velik stvari Os
vobodilna Fronta je na taj način
obuhvatila svu Sloveniju i sve na-še
stanovništvo Jasno vam mora
biti da nikako i pod nikakvim us-lovi- ma
nije mogla primiti u svoje
redove one stranke koje su se u
jugoslavenskoj prošlosti osramoti
le i okaljale sa prodavanjem slo- -
IZDANJE IZVRŠNOG ODBORA OSV030DILNE
FRONTE SLOVENIJE
joj čaršiji koje su radi svojih in-teresa
podupirale petu kolonu u
našoj zemlji ili čak postale peta
kolona za naše okupatore U te
dvije sramotno označene grupe ne-primljenih
Osvobodilna Fronta je
ubrojila vodstva do tada vodećih
političkih stranaka Jugoslavenske
Radikalne Zajednice (Stojadinovi- -
ća Cvetkovića i Koršca) i Jugo-slavenske
Nacionalne Stranke (Pe-re
živkovića i Bogoljuba Jeftića)
koje su bile iz Osvobodilne Fronte
unapred i bezpovratno isključene
Ako danas pogledamo na Bijelu
Gardu naći ćemo upravo one lju
de na vodstvu koje je Osvobodil
na Fronta otklonila i koji su ko-načno
postali osnivačima Bijele
Garde ali ne radi toga što smo ih
mi odbili nego zbog toga što oni
ne bi nikada pristupili Osvobodil-noj
Fronti jer su u suštini protiv-ni
kao što su bili od uvjek svima
istinskim interesima slovenskog
naroda Ti ljudi i njihove sluge i
oni koji ih slijepo slijede danas
nisu sa nama nego protiv nas Da
li je zbog toga Osvobodilna Fron-ta
postala manje općenarodna? Ko
su ti ljudi? Primili su novac pot-poru
i oružje od okupatora a to
znači od smrtnih neprijatelja na-šeg
naroda Plaćenici i izdajice su
to Da li je neki pokret manje op-ćerod- an
ako nema I neće imati na
rodnih izdajnika?
Druga osnovna stvar Osvobodil-ne
Fronte jeste njezina narodna
oslobodilačka volja i njezino rije-šen- je
slovenskog narodnog pita-nja
Vi se sjećate ideoloških i poli-tičkih
borba u Jugoslaviji borba
zbog narodnog pitanja vi se sje-ćate
nekadašnjih Jugoslavena sa-mosloven- aca
slovenoboraca auto-nomista
i još drugih imena koja
su bila u onim danima Svjesni i
čestiti Slovenci morali su se i onda
boriti za priznanje slovenske na
rodne individualnosti ne samo pro-tiv
Beograda nego i a domaćim
Jugoslavenima koji su nam ne sa-mo
našu narodnu individualnost
nego i pravo za samoopredjeljenje
odrekli i zabranili i pošli čak tako
daleko da su nam odrekli i zabra-nili
ime slovenekog naroda Za
njih smo bili samo — pleme Zatim
je došao rat i raspad Jugoslavije
sramotno uspostavljanje "nezavis
ne" Hrvatske i svakome je posta-lo
jasno da su jugoslavenski naro-di
prepušteni sami sebi i da mora-ju
sami sebi pomagati Samoopre-djeljenje
je najedanput postalo
nužnost Osvobodilna Fronta koja
je osnovana odmah nakon okupa-cije
pravilno je i bez svake pris-tranosti
za jedan ili drugi tabor
u punoj harmoniji sa istinskim
opredjeljenjem stanovišta sloven-skog
naroda kako u pogledu nje-gove
narodne individualnosti tako
i prema jugoslavenstvu i Jugosla-viji
U njezinim osnovnim točkama
stoji potpuno jasno: "stojeći na
gledištu prirodne i sudbinske za
jednice južno slavenskih naroda
ne priznaje Osvobodilna Fronta
komadanje Jugoslavije i raditi će
svim silama za slogu i jedinstvo
sviju naroda Nakon oslobodje-nj- a
slovenski narod će odlučivati
sam o svojim unutrašnjim proble
mima i vanjskim odnosima" U tim
kratkim izrazima izraženo je ono
pravo slovenstvo i jugoslavenstvo
kojeg svak izmedju nas osjeća u
svom srcu Za nas nije samo po
sredi pravo slovenskog naroda za
samoopredjeljenje koje je u isto
vrijeme pravo svakog naroda ne-go
je to zajedničko pitanje Jasno
je da osjećamo krvno srodstvo sa
svojom južnom braćom: Hrvatima
Makedoncima Crnogorcima Srbi-ma
i tako dalje Ali ml smo isto
vrijeme svi jesni svojeg prava na
samoopredjeljenje koje pravo
priznavamo svakom od tih naro-da
a u isto vrijeme tražimo jed-nako
priznanje od njih samih Baš
u tome je osnovna razlika izmedju
stare i nove Jugoslavije Jugoslavi-je
Bihaćskog Anti-fašističk- og Vije-ća
narodnog oslobodjenja Jugos-lavije
Zbog te razlike smo se mi
mirne duše priključili bihaćskoj
Jugoslaviji ako je mogu tako na
zvati i naša vojska se je uključila
u Narodnu oslobodilačku vojsku
Jugoslavije jer Jugoslavija i nje
zina vojska stoje u pogledu na-rodnog
pitanja na istom stanovi
štu na kojem stojimo i mi odno-sno:
"da će svaki jugoslavenski
narod nakon oslobodjenja odlučiva-ti
sam o unutrašnjim i vanjskim
odnosima"
Ali Osvobodilna Fronta je išla
u svom programu i dalje i dotakla
se šireg slovenskog pitanja i izja-vila
"da teti ka potezane!! 4o-ven- !ih
naroda pod vdtom ve-likog
rukog naroda na temelju
prava samoopredjeljenja za svaU
pojedini narod" Sa toni odlukom
je opredjeljena sva narodna oslo- -
venskih narodnih interesa vladaju- - bodilačka volja Osvobodilne Fron-ć- oj
beogradskoj čaršiji ili čak svo- -' te Ta volja je nova revolucionar- -
na i zadovoljavajuća za sve naj-dublje
prirodne zahtjeve i prara
slovenskog nsroda ali ne da bi
htjela ograničavati životne inte-rese
ma kojeg drugog naroda i ne
da bi htjela ili bila pripravna og- raničiti nas
Kad prelazim ka trećoj osnovi
Osvobodilne Fronte ka njezinoj
tezi o demokratskoj suverenosti
slovenskog naroda moram progo-voriti
o jednom faktu koji je iz-vanredno
važan za izgradnju Os-vobodilne
Fronte Taj fakt objaš-njuj- e
mnogo što-št- a u njezinoj hi-storiji
i on je tako vitalno upliv i-- sao na njezinu općenarodnost kao
i na njezinu misaonost i radi te
njegove misaonosti o demokrat-skoj
suverenosti našeg naroda on
je potpuno jasan i vjerodostojan
Značaj kojeg imam na umu mogao
bih ukratko označiti rječima: ulo-ga
Komunističke Partije u Osvo-bodilnoj
Fronti Već prvi organi-zacioni
sastanak bio je sazvan od
strane Komunističke Partije Isto
tako Komunistička Partija nij
samo preko svog predstavnika pri-sustvovala
sastancima i razgovo
rima nego je veći dio tih sastana
ka 1 predvodila Dala je oslobodila-čkoj
borbi na raspolaganje sve
svoje organizaciono iskustvo svu
svoju organizaciju svu svoju teh-niku
i sve svoje znanje u pogledu
ilegalnog i konspirativnog politi-čkog
rada A dala mu je i pokraj
toga mnogo viSe Osvobodilna
Fronta kada je postala bila je po
svojim zamislima i nazorima vrlo
šarena družina ali njom je ipak
gospodarila oslobodilačka volja U
tom ideološkom tako šarenom sa-stavu
je mogla samo Komunistička
Partija sa svojom oštro istaknu-tom
na sociološkoj nauci temelje-noj
naprednoj političkoj misli
unijeti jasno jedinstvo Njena mi-saonost
je u tom narodnostnom
pogledu najbolje slobodoljubeća i
revolucionarna Primjer Sovjet-skog
Saveza o kome je američki
državnik Hariman rekao da je on
uzorno riješio pitanje zajedničkog
života toliko naroda i nama je to
očigledno dokazao Sovjetska
stvarnost je otvorila oči malogra-djanstv- u
I inteligenciji a i prole-tarijat
je isto tako predobila za
narodnu oslobodilačku borbu za-poslila
ga nacionalnim težnjama i
pobudila u njemu vjeru za naš na-rodni
nacionalizam usprkos toga
što jo sve do tada nacionalizam bio
sredstvo vladajućih u klasnoj bor-bi
protiv radnog naroda
A uloga Komunističke Partije
medju nama nije bila samo unu-trašnje
politička nego je imala i
vanjski politički značaj Komuni-stička
Partija Slovenije je stran-ka
sa jednakim programom kao
što ga ima vladajuća stranka u
Sovjetskom Savezu Razumije se
da je njezin rad medju nama pro-budio
kod vladajuće stranke Sov-jetskog
Saveza a sa tim i kod dr-žavnog
vodstva Sovjetskog Saveza
naročitu pažnju I što za nas znači
naklonjenost i čak interesovanje
najveće vojničke velesile koja već
dvije godine sama snaša terete ve-likog
rata izmedju "osovine" i sa
veznika mi dana osjećamo po in-teresov-anju
i priznanju cjelog svi-jeta
a još više ćemo tu naklonost
osjetiti u što smo tvrdo uvjereni
prilikom mirovnih ugovora na ko-jima
će se naša narodna sudbina
rješavati na dugu i dugu buduć-nost
Pokraj sadašnjosti i prije sve-ga
pri ocjenjivanju sudjelovanja
Komunističke Partije u našoj os-lobodilačkoj
borbi moramo uzima-ti
u obzir i budućnost Predsjednik
Čehoslovačke Republike Dr Bene
kazao je prošle godine preko lon-donskog
radia da će Europu nakon
ovoga rali potresati socijalne re-volucije
u sravnjenju sa kojima
su bile revolucije nakon prvog
svjetskog rata prave sitnice Ko
gleda malo dalje on će vidjeti da
moraju tako strahoviti dogodjaji
kao što je sadašnji rat vršiti si
lan upliv na socijalnu zgradu eu-ropske
zajednice Ko da u toj bor
bi dovede slovenski narod do že-ljenog
cilja? Da bi slovenski na-rod
mogao svoju slobodu ostvari-ti
i izgraditi medju europskim po
tresom moći će to učiniti samo
onda ako bude očuvao i dalje je-dinstvo
koje je pod vodstvom Ko-munističke
Partije postalo u našoj
sadašnjoj Osvobodilnoj Fronti
Ja koji nisam član Komunistička
Partije to mogu mirno da kažem
bez da se odričem samostalnog
političkog gledišta Baš to mi uv-jek
ukazuje samo onaj put za slo-vensku
budućnost koji savjetuje i
o kom govori Komunistička Par-tija
Ona je naša avangarda i na-ša
udarna četa u borbi za slobodu
Sa njenom ljudskom misaonošću
(Prenos na str 3)