Nase Novine, April 15, 1981

              ..&{
1 .,
'--- i(4il "
- r 6— NaSe novine, January 28, 1981
' - X - -
Wi'HVHWB.lMygJKJH™)t'V'lWWMJM'HI .MH'IHWIIIW.JL'!lJ'ili'l'.-.!H'.'.!l..'.UJ'.'lr"S~.'.iiH'.il'.44№"4-
". ДИД " ' 1"јЈ1У1."М-.."У- Ч' 1,1 , .J I ','. .'I'.' !LJ.!D4:.x..l.J.lilJiJil."J.!'.T:,mi ЈЈ.'..Ц1;кЈ1АЈЛ.'..11?ИЦ!Ц1
Slijededi dlanak napisao je pok. Ivan Stimac 1955.
godine (obj'avljen je "NaSem kalendaru"za tu godinu). Ivan
Stimac spada medu istaknute rukovodioce naprednog
pokreta. Bio je upravitelj "Jedinstva" (predhodnika "NN").
Sudjelovao je Spanjolskom gradanskom ratu kao
dobrovoljac bio ranjen. — Ured.
Grad Hamilton lezi na obali
jezera Ontario. To je centar ka-nads- ke
teSke industrije, uglavnom
metalurgije. Zato se zove "ka-nads- ki
Pittsburgh".
Industrija je poredana obalu
Hamiltonskog zaljeva, koji tvori
idealnu luku. Transportacija je
jeftina. Laka industrija razbacana
je po cijelom gradu.
industrijskom pojasu uz samu
obalu zive doseljenici raznih naro-dnos- ti.
Tu je i centar hrvatske i
srpske naseobine. Na Beach
Road-u- , razmaku od par blokova,
nalaze se tri naSa doma i srpska
pravoslavna crkva. Poslije drugog
svjetskog rata po6elo je pre-mjeSta- nje
druge dijelove grada,
podalje od tvornica, gdje je zrak
Sistiji.
NaSi ljudi rade uglavnom
teSkoj industriji. Obavljaju najteze
pos'love, Sto je uostaom slufiaj i sa
doseljenicima drugih narodnosti
koji nemaju kvalif ikacija. Mladi
naraStaj, imajuci bolju naobrazbu
uspjeva da dobije i bolje poslove.
NaSe naselje Hamiltonu datira
od prije prvog svjetskog rata. Prvi
doseljenici do§li su Sjed. Drza-v-a.
Najvedi broj doselio je dva-deset- ih
godina, uglavnom od 1924.
do 1929.
Naj prije su bile stvorene pot-por- ne
organizacije — ogranci Hr-vatske
Bratske Zajednice, Slo-vens- ke
Narodne Potporne Je-dnos- te
i Srpskog Narodnog Sa-vez- a.
Prvi srpski doseljenici su
podigli crkvicu "Sv. Nikole". Hr-vats-ki
narodni dom je sagraden
1929.
Uspostavom potpornih organi-zacij- a
i domova робео je kulturno--prosvjet- ni
rad.
Godine 1929. izbila je eko-noms- ka
kriza. Kriza je osobito
teSko pogodila teSku industriju.
Nastupila je masovna besposlica;
neki su radili samo par dana
nedjeljno. Besposleni po6etku
nisu dobivali nikakvu pomoc. Oni
su bili prisiljeni da se organiziraju i
1гв11гЈ11И'1шиШЈМ'1;-ЈД.- т
bore za pomoc. Demonstracije su
bile skoro svakodnevria pojava.
Tome pokretu prikljufiili su se i
naSi radnici. Tako medu naSim
radnicima pofiela Siriti napredna
radnicka ideja.
RadniCki pokret je osobito bio
dobro razvijen medu ukrajinskim
Kanadanima, kojima su naSi
doseljenici, obzirom na slavensku
srodnost, bili najtjeSnoj vezi. To
je bio drugi nafiin kojim je radnicka
ideja кгбМа sebi put medu naSim
doseljenicima.
novoj situaciji porodila se
ideja da se i naSi radnici organizi-raju
svoje progresivne organiza-cije.
Taj pokret je робео Vancou-ver
gdje je djelovala jedna grupa
naSih radnika okupljena oko Tome
СабЈба, Робе1о ie stvaranje Jugo-slavensk- ih
radni6kih klubova.
Hamiltonu je takav klub uspostav-Ije-n
1932. godine.
Uspostavom kluba робео je ak-tivn- iji
druStveni zivot. Mi smo
(jedini) stajali na stanoviStu brat-stv- a
i jedinstva i borili se protiv
nacionalne i vjerske mrznje. 2i-gos-ali
smo raspirivafie nesloge i
ukazivali na potrebu da se radnici,
bili besposleni ili uposleni, bore za
svoja prava i interese.
Otpo6eo je i kultumi rad. Naj-pri- je
smo uspostavili dramatski i
tamburaSki zbor. Dobro se sje6am
naSe prve predstave "Pred rajskim
vratima". glumi nismo znali
niSta, ali smo imali volje i energije
— niSta nismo smatrali za nemo-gu6- e.
Na predstavu Hrvatskom
narodnom domu doSIa je masa
naroda. DoSli su i protivnici, kako
sa hrvatske tako i sa srpske strane,
da vide Sto "komunisti" mogu.
Mora da nije bilo loSe, jer smo
dobili silni aplauz. To je bio naS
veliki uspjeh.
Biti б1апот radnicke organi-zacije
znaCi da Covjek treba po-znav- ati
uredaj, ekonomsku i poli-ti6k- u
strukturu, zakone po kojima
funkcioniSe. tome je pisala naSa
mlada "Borba", ali to nije bilo
dovoljno. Zato smo odrzavali sa--
toku ove godine, kojom obelezavamo 50
godina izlazenja jugoslovenske napredne stampe
Kanadi 74 godine naprednih rodoljubivih
listova SAD, na vise prigodnih nadina i
mnogim mestima gde zive Jugosloveni i njihovo
potomstvo, odrzace se raznovrsne priredbe.
Torontu, pored niza sastanaka, priredaba
drugih aktivnosti odrzace se veliki banket, na koji
ce doci gosti zvanice Jugoslavije, SAD po
svim izgledima, nekih drugih zemalja.
Za ovaj banket ' ve6 je iznajmljen hotel
"Holiday Inn", uz samu zgradu op§tine Toronto,
koji ce se odrzati 31. oktobra 1981.
stanke na kojima smo proucavali
politifika, ekonomska i sindikalna
pitanja. Malo po malo postigli smo
da smo mogli objaSnjavati sva
pitanja koja su zasijecala zivot
radnog dovjeka.
to vrijeme bile su popularne
"debate" na uglovima ulica
kojima su kao pravilo sudjelovale
velike grupe ljudi. Na takvim
skupovima nastojali smo radni-cima
objasniti razne pojave dru-Stven- og
zivota, ukazivali smo na
potrebu borbe, raskrinkavali no-sio- ce
burzoaske ideologije, pot-srekiv- ali
na akcije za poboljSanje
zivotnog polozaja.
Mi nismo samo govorili vec smo
— kolikoje bilo moguce — i radili.
Mnogog naSeg radnika smo pre-dve- li
agencijama za davanje po-mo- ci
i podrSku besposlenickih
organizacija uspjeli da mu ispo-slujem- o
ротоб.
I tako smo postigli da je vecina
naSeg naroda pristajala radniCki
pokret.
Na po6etku Drugog svjetskog
rata naSa organizacija i Stampa bili
su zabranjeni. Ali radnika ideja ne
moze biti uniStena dok je druStvo
podijeljeno na klase i jedna klasa
8 s
' , ч -
izrabljuje drugu. NaS pokret je
ubrzo obnovljen, najprije kao or-ganizacija
za pomaganje stare
domovine, poslije kao bratski
savezi i Vije6e
kanadskih Juznih Slavena, koje se
pretvorilo Savez jugoslavenskih
Kanadana.
NaS pokret su stvorile zivotne i
kulturne potrebe naSih ljudi. Na§e
organizacije i Stampa su napredo-va- li
zato Sto su nastojali
zadovolje te potrebe, jer su branili
prava i interese radnih ljudi. Put
kojim smo proSli nije bio gladak.
On je tezak i danas, kada kapitali-sti6k- a
reakcija navaljiva na sve Sto
je radni6ko, demokratsko i pro-gresiv- no.
No mi smo svijesni da je
put kojim idemo pravilan, jer
kapitalisti6ki sistem бека neiz-bjezi- va
propast odnosno biti
stvoreno druStveno uredenje koje
пебе poznavati ekonomskih kriza,
besposlice, gdje nece biti izrablji-vanj- a
Covjeka Covjeku, gdje
svi raditi (koji mogu) i svi dobivati
Sto potrebno za zivot,
uredenje koje ce iskljufiivati klasne
i nacionalne sukobe — ukratko,
druStvo bez kriza i ratova.
oooooooooo©ooeoo©eo©©ooeooo©©oooo
Nastavljamo sa objavljivanjem liste prilagaca
koji su dali jedan ili vise dolara za svaku godinu
izlazenja napredne i rodoljubive jugoslovenske
stampe na kontinentu.
Verujemo da ce se broj prilaga6a povecavati
narednim brojevima naseg lista, ali mi cemo
prikljucivati imena onako kako nam pristizu
prilozi, ne po sumama priloga ili po nekom
drugom kriteriju.
Jelena i Andrija Gavrilovic, Toronto 50.00
Vojin Grbic, Toronto 50. 00
L. Blazevic, Sudbury 60.00
G.M. Rudar, Sudbury 50. 00
Mike Strucelj, Toronto 50.OO
Milica Miuchin, Chatham 50.00
Pensioners Club CFU, Detroit 50.00
Pavao Radmanich, Calgary 50.00
llija Poljak, Toronto 50.00
Bata Batic, Toronto 50.OO
Peter Kekic, Oakville 60.00
Primorac, Toronto 50.00
OOOOOOOOQeeoOOOOOQOOSOQOOOOeOOOOO
шмтшш
ft
mm
pro-svjetno-kult- umi
da
6e
po 6e
im je
severnoamerickom
1№л1А
?llie Ј$ №Ш
ПУП№
Ш№
i :$t :iM:t
ZASVEGENERACIJE
L!.V
%
jijffl
ll"1',""—
uz
U
iz
se
U
U
0
O
U
U
iz
iz
U
uz
uz
t'ii,
— - _ _ _ —
„)' M.1.1.". J-'- .L-l
u
u
i
u
u
u
u
u
s
u
u
u
u
u i i
u u
i
i i
u
u
u
u