Nase Novine, January 20, 1982

              1974 MOW THE CANADIAN
1976
Prije sedam godina kanadski dolar je vrijedio 4 centa viSe od
americkog. Prije pet godina bio je jednak sa amerifikim, a proSle
srijede je pao ispod 80 centi (79.92). To je sluzbeni kurs, ali kad
se kupuje ameri6ki dolar, treba platit 25 centi viSe. (Sliku
prenosimo iz lista Toronto Star).
RAJ ZA BOGATE
MADRID — Dohodak po stanovni-k- u
u Spanjolskoj dostize ve6 preko
6.000 dolara godiSnje. Spanjolci,
dakle, spadaju medu dosta bogate
nacije, a i sami vole da kazu da su
po snazi deseta industrijska nacija u
svijetu. Ali, kada sezaviri u porezne
knjige, 6ini se da gotovo nema
bogatih Spanjolaca.
Evo, Sto kazu "diiavne knjige". U
Spanjolskoj ima svega 169 osoba
koje su prijavile da imaju dobra 6ija
vrijednost prelazi deset milijuna
dolara. Cudno zar ne? Ili ovaj
podatak: samo 3.196 Spanjolaca je
prijavilo da zaraduje preko 90.000
dolara godiSnje, Sto 6ini samo 0,3
posto stanovnika koji pladaju porez.
Kakva sramota — uzvikuju "obifini
Spanjolci" koji dobro znaju koliko
mogu da zarade njihovi bogati
zemljaci. Ni za drzavnu listu to nije
poznanica. Njene габитсе otkrivaju
da je porez prijavilo svega Sest
posto onih koji zaraduju godiSnje
preko 90.000 dolara.
Njihove zarade dostizu, medutim,
basnoslovnih osam milijardi dolara
godiSnje. Bar po drzavnim габит- -
Prema izvjeStaju ameridkih novin-ski- h
agencija, poljski rimokatoliCki
biskupi su pozalili nedavne иИбпе
izgrede i kritizirali vode pokreta
"Solidamost" radi organiziranja de-monstra- cija koje su dovele do
nereda. Kako je saopdeno po ame-rifiki- m
novinama, biskupi su u svojoj
izjavi medu ostalim kazali slijedece:
"S boli i brigom za sudbinu naSe
nacije i drzave, novi neredi koji
potresaju zemlju sprije6avaju druS-tven- u
suglasnost, zaustavljaju kora-k- e
k normalizaciji i zavode mladez
na krivi put".
Biskupi su, veli vijest, kazali da
"ponovo izrazavaju svoje najdublje
uvjerenje o potrebi suglasnoti kao
pravom nadinu da se izade iz dubine
nacionalne i ekonomske katas-trofe- ".
"Razgovori o suglasnoti ne mogu
se voditi samo medu politifikim
cama. A oni su prijavili zaradu u
iznosu samo 470 milijuna dolara.
Kakva prevara gradanskih obaveza.
Slifino je i sa Spanjolcima koji
zaraduju godiSnje od 50.000 do
90.000 dolara. Oni su poreznim
vlastima prijavili jedva 14 posto
svoje zarade.
Spanjolska je, ruku na srce,
zemlja poreznih prijevara. Da 6udo
bude ve6e, vlada je zadovoljna jer
smatra da Spanjolci sada mnogo
urednije pladaju porezne obaveze
nego za vrijeme Frankove diktature.
Dotle bogataSi nastavljaju da zaobi-laz- e
porezne obaveze oStecuju6i
drzavni budzet za viSe milijardi
dolara godiSnje.
Zato se u Spanjolskoj gomila
bogatstvo u vrlo malom broju poro-dic- a
koje su mocnici novca i vlasti.
Tako sluzbeni podaci otkrivaju da
prvih deset banaka u Spanjolskoj
raspolaze sa 85 milijardi dolara, Sto
je viSe od 87 posto svih bankarskih
usluga. DoduSe, nitko porez ne voli,
ali u Spanjolskoj porez placaju
siromaSni, a ne bogati.
M. Pudar
strankama. DruStveni sloj — radni-c- i,
seljaci i intelektualci — treba da
sudjeluju u njima", izjavili su
biskupi.
U jednoj drugoj vijesti od 9.
svibnja (maja) saopdeno je da je
primas Poljske, nadbiskup Gnijezna
i VarSave Jozef Glemp, u propovijedi
odrzanoj u varSavskoj isusova6koj
crkvi, kritizirao nerede i proteste
protiv vojnog stanja u zemlji. Vijest
veli da je ukorio one koji huckaju
mladez protiv vlasti, rekavSi da "nije
dozvoljivo iskoriScavati rodoljubne
osjecaje koji zive u srcima naSe
mladezi". Mladezi je pak savjetovao
da se cuva, kako гебе "osoba koje
imaju kamena srca" i pozivlju je na
иИбпе demonstracije. Nadbiskup je
takoder pozalio razbijanje prozora
na javnim zgradama rekavSi da
"svaki glupan moze baciti kamen".
V
ш ш s
U novinskim i televizijskim raspra-vam- a
bilo je u posljednje vrijeme
natucanja o opasnosti da se sadaS-nj- a ekonomska recesija ili zastoj u
privredi, pretvori u pravu depresiju.
Jedan б!ап uredniStva New York
Timesa raspravljao je o torn pitanju
u izdanju od 5. ozujka (marta). Pisao
je da financijska trziSta ovih dana
strahuju od opasnosti depresije pa
je stoga postavio i raspravljao "Sto
uzrokuje depresiju?"
lako nema neke mjerodavne defi-nic- ije
depresije, pisac kaze da to
ipak predstavlja period visoke neza-posleno- sti
i nerad industrijskog
kapaciteta (postojece tvornidke
opreme) koje traje nekoliko godina i
koje je viSe огпабепо opadanjem
cijena negoli inflacije.
O uzrocima depresije ima viSe
teorija, veli pisac. On spominje
teoriju jednog profesora sa Washin-gton
sveu6iliSta u St. Louisu koji
tuma6i da u toku jedne duge
ekonomske ekspanzije, po6etno
snazno ekonomsko stanje biznisa,
potroSada (consumers) i vlasti, pos-tan- e
krhko 6im dublje zapadaju u
dugovinu.
Oni koji strahuju da smo danas na
rubu jedne depresije, veli pisac,
naglaSuju krhkost financijalnog sus-tav- a
Sirom svijeta. On spominje
upozorenje jednog financijskog
publiciste ирибепо DruStvu analiti-баг- а
sigurnosnih papira u New
Yorku (New York Society of Security
Analysts), kojim je ukazao na sli6-no- st izmedu sadaSnjih visina dugo-vin- e
i onih kasnijih 1920-i- h godina,
иМјибијибЈ teSko izvedivi iznos pot-гобаб- ке otplatne dugovine (consu-mer
installment debt), teSki teret
agrikultume dugovine, veliku gomilu
stambene zalozne dugovine (home
mortgage debt), ogromnu piramidu
poslovne (business) dugovine (Sto
je podignuto na tankoj pravidnoj
podstavki i кгШбпој gomili meduna-rodno- g
pozajmljivanja, po6ivaju6i
na postojanom toku kredita iz
Sjedinjenih Drzava.
Jedna druga teorija
Po jednoj drugoj teoriji, veli
pisac, uvjeti za depresiju stvaraju se
potkapanjem stvarne kupovne snage
u zadnjem stadiju jedne duge eks-panzije,
kad inflacionarni pritisci
podignu cijene brie nego dohodak
potroSa6a. Takvo izjedanje stvarne
kupovne snage bilo je u toku kroz
proSlih desetak godina. To potvrdu-j- u statisti6ke brojke. Mjerene u
stalnim dolarima 1977. godine, tu-ma- 6i novinar, prosje6ne tjedne za-rade
u privatnim neagrikulturnim
industrijama opale su za 15.7 posto,
odnosno do $167.21 u prosincu
(decembru) 1981., sa $198.35 u
1973. Kao posljedica inlflacije i
ротјбпе Ijestvice, viSi porezi su joS
viSe smanjili stvarni raspolozivi
dohodak potroSa6a.
Novinar spominje i teoriju jednog
Poznati атепбкј propovjednik
Billy Graham bio je nedavno u Sovjetskom Savezu gdje je prisus-tvova- o
pet-dnevn- oj svjetskoj konfe-renci- ji za kontrolu nuklearnih oruzja
i odrzao propovjedi pred baptisti6-ki- m
i pravoslavnim vjernicima u dupke punim crkvama. Prisutnim
June 9, 1982, NASE NOVINE --3
Svedskog ekonomiste iz proSlog
stolje6a, koji je stavljao vedi nagla-sa- k
na poslovne uloSke ili investicije
i tuma6io da je uzrok depresije u
odnosu izmedu kamatnih iznosa i
stvarnog dohotka na ulozeni kapital.
Prema tome, kad kamatni iznosi
porastu iznad o6ekivanog dohotka
na kapital, onda investicije oromave
i privreda (ekonomija) робпе slabiti.
Kao primjer, ako neko poduzede
ili kompanija mora platiti, recimo,
17 posto kamate za pozajmljene
uloznog kapitala i ne vidi da bi joj
takav ulozak za viSe godina donio
odgovaraju6i dohodak, ona prestaje
ulagati, tuma6i novinar.
Kuca od karata
Gotovo kroz dva decenija poslije
proSlog svjetskog rata, cijena kapi-tala
bila je ispod iznosa njegovog
stvarnog dohotka. Stoga je ulaganje
cvalo, a produktivnost i privreda su
napredlovali uporedo, objaSnjava
novinar. Medutim, prilike su se
promijenile poslije 1966. Jedan pro-fes- or na University od Michigan
izra6unao je da je cijena kapitala
postepeno porasla iznad iznosa
dohotka. Inflacija, potaknuta po
nov6anoj ekspanziji, neko je vrijene
pokrivala raspon izmedu kapitala i
o6ekivanog stvarnog dohotka. Me-dutim,
kad vlada i srediSnja banka
jednom odlu6e zaustaviti inflaciju
zaustavljanjem prekomjernog nov-бап- од porasta, onda se киба od
karata moze sruSiti, tuma6i novinar.
Tako, nastavlja novinar, financi-jaln- e
slabosti, visoki kamatni iznosi,
niski stvarni dohodak na kapital,
inflacione bojazni i opadanje stvar-nog
dohotka, suo6avaju vladu s
teSkim izborom. Ako nastavi suzbi-ja- ti
inflaciju podrzavanjem nov6ane
stege, ona rizkira proSirenje raspona
izmedu visokih kamatnih iznosa i
stvarnog dohotka na kapital, i
daljnje snizavanje dohotka i proiz-vodnj- e.
Ako pak pospjeSi nov6ano
pove6anje sa ciljem da zaustavi
rastudu nezaposlenost i spasi ma-Iaksavaj- u6e binzise, ona bi mogla
uznemiriti financijalnatrziSta. U torn
slu6aju, kamatni iznosi mogli bi
porasti joS viSe. To bi pak ugrozilo
trziSte bondova, zaloznica i poslov-ni- h
investicija i tako dovelo do
ekonomskog sloma. Zamka je dosta
stvarna. To potvrduju i prijaSnje
depresije, veli novinar. On ipak drzi
da joj se moze izbjedi ako ekonom-ska
i поубапа politika ne budu
odviSe krute i prisilne.
Recesije, depresije i krize su
prirodene pojave u samom privred-no- m sistemu, a izbijaju periodi6no
kad se trziSta zasite proizvedenom
robom svake vrste. RadniStvo koje
sve to proizvodi snosi takoder sve
loSe posljedice popratne nezaposle-nost- i.
M. Mlrkovid
New York
ELIST G
атепбкјт novinarima je pripome-nu- o da ni u njegovom rodnom
mjestu Charlotte, North Carolina
crkve nisu nikad tako pune.
Propovjednik Graham vec duze
vremena zagovara sporazum izmedu
SSajevdeiznajenziah одDгrаzпaЈvбaепјеi Si ovkjoentstrkoolgu
nuklearnih oruzja.