Novosti, December 21, 1944

              BgSMW jsl &%j($0w£& TSB u
STRANA 2 novosti Četvrtak 21 decembra 1944 NOVOSTI
Published every Tuesday Thursday and Satnrday by the
Novosti Publishing Companv
In the Croatian Lcmguage
Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku
Hegistered in the Registrv Office for the City of Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 46052 CP
Hrvatski Majdanek
Selo Jasenovac u Slavoniji biti će poznato kao hrvatski
Majdanek manjih razmjera U Majdaneku Poljska poubijano
Je na najgrozniji način do dva milijuna nevinih muškaraca
žena i djece a u Jasenovcu do 300000 U Majdaneku su bin
žrtve sovjetski gradjani Zidovi Poljaci i drugi a u Jasenovcu
Hrvati Srbi Zidovi cigani i drugi
U koncentracionom logoru Jasenovca bilo je prema na-5e- m
izvještaju danas na prvoj stranici zatvoreno oko 300 00U
nevinog naroda Sa svih krajeva Hrvatske Pavehćevci su u
Jasenovac dovlačili žrtve tu ih strašno mučili streljali i na živu
spaljivah Tko god je jednom doveden u Jasenovac taj se više
živ nije vraćao Na njega se vize nije računalo To je bio logor
smrti
Bilo je vize tih koncentracionih logora u Hrvatskoj kao
u Kerostincu Gospiću Koprivnici Djakovu i drugdje Svi su
oni služili i još uvjek služe kao mjera za masovno ubijanje]
"nepokornih" gradjana U te logore smrti prvenstveno su ot-premani
anti-fašistič- ki borci iz svih društvenih slojeva hrvat-ski
i srpski rodoljubi Krvavim poslom u logorima rukovodili
su ustaše i Nijemci Oni su narod ubijali a opljačkano dobro
u što jo uključena i odjeća i druga imovina prisvajali su i sla-li
svojim kućama Kaže se da je u spomenutim logorima ubi-jeno
najmanje 150 000 Srba tz hrvatskih krajeva isto toliki
broj hrvatskih anti-fašis- ta rodoljuba partizana i njihovih po-rodica
Materijal o strahovitim zločinima se prikuplja On će biti
objavljen u to nema dvojbe Pred narodima Jugoslavije i pred
svjetsku javnost iznesena će biti još jedna užasna slika fašisti-čkih
zločina koja će pozivati narode na osvetu
Sretan ti rodjendan druže Staljin!
Danas se navršava šesdesetipet godina Josipu Visariono-vić- u
Staljinu — vodji velikog sovjetskog naroda i čovjeku ko-ji
je možda do danas najdublje zaorao u historiji čovječanstva
Staljin to je riječ koja na našem jeziku znači čelični Da li
je on sebi to imo uzeo sam ili mu ga je netko drugi dao mi no
znamo no tko je god prorekao je jednu veliku istinu Nije sa-mo
Staljin rodjen i sastavljen od čelika nego je u njemu oličen
jedan od najvećih mozgova kojeg jo majka priroda ikada
stvarala na ovoj kugli zemaljskoj To je mozak ogradjen čeli-kom
u kome su spojeni konci stotina milijuna naroda u koje-mu
su oličeno želje težnjo i nade stotina milijuna slobodolju-beći- h
naroda cijelog svijeta
No kažemo to samo mi nego cijeli Sovjetski Savez danas
govori da jo Staljin vodja učitolj i otac To znači da su u nje-mu
oličeni svi napori i svi uspjesi Sovjetskog Saveza i Crvene
Armije A Sovjetski Savez i Crvena Armija spasili su čovječan-stvo
od najvećeg tirjanstva koje je ikad prijetilo čovječanstvu
Da nije bilo Crvene Armije gdje bi mi bili danas i gdje bi bili
toliki narodi svijeta? A da nije bilo onog koji je stvorio Crvenu
Armiju koji ju je naoružao ideološki moralno i materijalno
gdje bi bilo čovječanstvo?
Staljin nije neočekivano pao s neba Cijeli njegov život i
njegova borba je život i borba stotina nacija koje su okuplje-ne
u velikom Sovjetskom Savezu Kad su ti narodi stradali
nadčbvječanskim mukama tada jo i Staljin stradao Kad su
narodi carske Rusije nosili okove tada ih je i Staljin imao na
nogama na putu za Sibir Kako su se postepeno sovjetski na-rodi
za vrijeme carizma uzdizali politički tako je i Staljin ras-tao
no samo sa znanjem nego i sa slavom i ljubavlju koju su
mu sovjetski narodi pružali U drugim zemljama sakrivalo se
da milijuni ljudi i žena ne saznaju pravu vrijednost Josipa
Visarionovića Staljina Ali ovaj rat iznio je stvari na površinu
onako kakve one jesu Danas nije potrebno da mi govorimo
mnogo o veličini Staljina O njegovoj vrijednosti danas govori
Churchill i Roosevelt govore predstavnici onih naroda koji
su do početka ovog rata postavljali kineski zid da se ne sazna
o vrijednosti velikog vodje naroda i armije
Ako je itko osobito sretan sa pojavom Staljina na pozor-nici
povjesnice to možemo u prvom redu biti mi Slaveni Sta-ljin
i njegova odabrana garda uspjela je da uz pomoć sovjet-skih
naroda i Crveno Armije osigura Slavenima prvi put u hi-ljadu
godina sjajnu budućnost Iako on nije Slaven po krvi
ali ipak nikada u historiji Slaveni nisu imali tako velikog vo-dj- o
l prijatelja kao što je Josip Visarionović Nije se on preto-pio
u Slavena On je isto tako dobar sin svojeg gruzinskog
(georgianskog) naroda kao što je prijatelj slavenskih naroda
A u tome baš i leži nešto novog nešto opće-čovječansk- og če-ga
do sada u historiji nismo imali da jedan veliki čovjek jed-no
male nacije može ljubiti i pomagati druge narode isto kao
i svoj vlastiti narod U tome leži garancija za slavenske naro-de
i ta garancija je potkrijepljena dijelimo a ne samo fraza-ma
kojo su običavali govoriti nekada predstavnici raznih
nacija
Nazad 15 godina kad je Staljin dobivao desetine hiljada
čestitaka za svoj 50 rodjendan na sve to pozdrave on je od-govorio
sa nekoliko kratkih riječi Na završetku je rekao od- -
prilike ovako: budite uvjereni da ću Ja u buduće dati za opću
stvar sve svoje sile i ako bude potrebno davati ću kap po kap
i svoje vlastite krvi I njegov rad u toku ovih petnaest godina
dana u istinu je dokazao da on umije održati svoju riječ i to
na čelični staljinski način
Veličina Staljina je u isto vrijeme i veličina sovjetskih na-roda
Jer Jo sovjetski narod znao izabrati čovjeka bez pogreške
i bez kolebanja koji će ga povesti k boljoj i sretnijoj buduć-nosti
Na taj način sovjetski narodi su u isto vrijeme učinili
ogromni doprinos ne samo za sebe nego za cijelo čovječanstvo
Druže Staljin neka ti je sretan rodjendan — poživio nam
jos dugo godina! Da poživiš i vodiš narode sve dotle dok se
i zadnje ruševine ovoga rata budu odstranjivale i dok čovje-čanstvo
bude propjevalo u novom i sretnom životu kojeg si ti
već davno planirao
--- i
EtetaBibš ftamBk & M
JJW" mi MmšMšmzp&i j%
Kaplar Vheodore Miller fotografer u američkoj vojsci oprobuje na
glavi nositi posudu sa groždjem negdje u Dalmaciji ali ne ide tako lako
BRZOJAVNO NOVOSTIMA OD SVE-SLAVENSK-OG
ODBORA ŠTAMPE
Piše: BOŽIDAR DMITREVIĆ
Moskva — Prošlog novembra
navršila se godina od kada se odr-žavalo
drugo zasjedanje Antifaši-stičkog
Vijeća Narodnog Oslobo-djen- ja
Jugoslavije gdje je prihva-ćena
historijska odluka za organizi-ranje
zemlje na demokratskoj fe-deralnoj
osnovi
Kao što nam je i poznato pita-nje
ravnopravnosti naroda koji su
se pred 26 godina ujedinili i formi-rali
zajedničku državu Jugoslavi-ju
postalo je najvažniji problem
u životu južne Europe poslije ver-saljsk- og
ugovora zelja balkan-skih
naroda za zajednički život i
prijateljstvo izražena u nekoliko
deklaracija povezanih sa formira-njem
Jugoslavije kasnije je naišla
na znatnu opoziciju sa strane ne-kih
reakcionarnih i šovinističkin
grupa Urota njemačkih imperija-lista
našla si je potporu medju iz-dajničkim
i pro-fašističk- im ele-mentima
zemalja južne Europe i
baš ti elementi igrali su važnu ula-g- u
u sijanju mržnje i razdora u
redovima naroda balkanskog polu-otoka
Boreći se protiv njemačkih inva- -
zora i njihovih služnika narodi
Jugoslavije su 1941 ujedno polaga-li
i temelje za bratsku suradnju i
prijateljstvo svih nacija koje obi-tavaju
Jugoslaviju U plamenu os-lobodilačkog
rata protiv neprija
telja i njegovih pomagača želja
naroda za bratstvo i jedinstvo na-šla
je pravi izraz
Zavaljujući vojnim i političkim
pobjedama koje su izvojevane u
ovoj borbi za slobodu narodi Ju-goslavije
bili su pred godinu dana
u stanju zakonski provesti te du-boke
i dalekosežne promjene koje
su se pojavile u njihovoj zemlji to-kom
borbe protiv invazora
Odluka za organiziranje njihove
zemlje na federalnoj osnovi pri-hvaćena
na drugom zasjedanju
Antl-fašističk- og Vijeća Narodnog
Oslobodjenja 29 novembra 1943 u
gradu Jajcu je po svojoj sadržini
najvažniji dokumenat povezan sa
novom historijom balkanskog po
luotoka Tu medju ostalim stoji:
"Na osnovi prava svakoj naciji
za samoopredjeljenje uključiv i
pravo na odcjepljenje od drugih
nacija i u suglasju istinske volje
svih naroda Jugoslavije oprobane
njihovom trogodišnjom borbom za
nacionalno oslobodjenje koje jf
skovalo nerazdvojivo bratstvo —
Anti-faSistič- ko Vijeće Narodnog
Oslobodjenja Jugoslavije prihvaća
slijedeće odluke:
1 Razdiobu Jugoslavije po
fašističkim imperijalistima ni-- 1
kada niša priznali narodi Jugo-Uvi- je
koji su svojom oruža-nom
borbom po cijeloj zemlji
pokazali čvrstu volja da i u bu-duće
iele ostati ujedinjeni u
Jugoslaviji
2 Držeći se principa suvere-nosti
naroda Jugoslavije i stva-rajući
Jugoslaviju istinskon do-movinom
za sve njezine narode
kako ona više nikada nebi pos- tala arena aktivnosti bilo koje
reakcionarne klike Jugoslavija
izgradjena na federativno] oi-no- ti zajamčiti će punu ravno-pravnost
narodima Srbije Hr-vatske
Slovenije Macedonlje
Crne Gore Bosne i Hercegovi-ne
3 Nacionalnim manjinama u
Jugoslaviji biti će zajamčena
va njihova prava"
Gledajući na daljnji razvoj do- -
gadjaja u Jugoslaviji i na Balka-nu
općenito lako ćemo razumjeti
neizmjerni značaj ovih odluka za
slobodoljubeće narode
Početkom 1944 Narod Oslobodila-čka
Vojska Jugoslavije pod vod-stvom
maršala Tita nedvojbeno
je postala najvažniji vojni i poli-tički
faktor u jugo-istočn- oj Europi
Imajući pomoć cijele zemlje voj-ska
maršala Tita doprinijela je
veliki dio općoj savezničkoj borbi
a naročito operacijama anglo-američkih
sila u Italiji
Uspješna izgradnja federativne
Jugoslavije imala je znatan utje-caj
i na razvoj anti-Hitlerov- og po-kreta
u Bugarskoj Grčkoj I Italiji
Uspostava demokratske vlasti u
zemlji sama po sebi je do velike
mjere učvrstila unutarnji položaj
nove Jugoslavije Naročito je važ
no spomenuti to da su saveznici
odbili davati Ju-vic- u
1944 godine radi što — Beograd
Bilo bi sasvim pogrešno odnos
Zagreba prema okupatoru suditi
po slici koju je on ponegdje pru-žao
10 aprila 1941 g na dan ula-ska
njemačkih Grupa izda-jica
i izroda frankovci i Mačkova
"Zaštita" dočekala je istina u
središtu grada švapske vojnike na
tenkovima kao "oslobodioce" Da
li je to bio doček Zagreba? Ne
Zagreb je pripremao svoj doček
od koga se uskoro ledila krv u ži-lama
okupatora i njegovih slugu
Gradjanstvo Zagreba u golemoj
svojoj većini a ne samo radnički
svijet na periferiji koji je dobro
poznat iz svoje junačke anti-faš- i-stičke
borbe u godinama pro-faš- i-stičkih
i reakcionarnih režima
gledalo je od prvog dana okupaci-je
na bahate Švabe o čijim je na-siljima
i zločinstvima naša povi
jest ispisala tolike bolne stranice
kao na mrske tudjince — i porob-ljivače
Nije bilo sumnje u to što udru-ženi
Nijemci Talijani i Madjari
donose Hrvatskoj Pitanje je tek
bilo što da se radi i ono se postav
ljalo sa svih strana Rodoljubivi
Zagreb tražio je prave i
sredstva borbe protiv vjekovnih
dušmana 1 zatirača slobode slaven-skih
naroda
Taj odgovor dala je odmah i
Komunistička Partija Hr-vatske
I Zagreb je pošao ukazanim
Usprkos najbjesnijem fašisti-čkom
teroru prijekim sudovima i
zvjerskim svakog
dana zasipane su ulice i trgovi let
cima zidovi i plotovi ispisani bor-benim
parolama i pozivima na ak-cije
protiv okupatora na sabotaže
na oružani otpor 26 juna 1941 us-taše
strijeljaju Skrnjuga Stjepana
s još trojicoir omladinaca radi di-jeljenja
letaka u kojima Komuni-stička
Partija poziva narod na tu-tan- ak
Borba Zagreba poprimila je
u prvim ljetnim danlna 1941 godi-ne
konkretne oblike oružane bor-be
protiv njemačkih okupatora i
domaćih izdajica borbe teške 1 ne-jednake
u kojima su dane goleme
izvojevane velike pobjede po pa-triotskim
silama koje su poslije
historijskih odluka u Jajcu uspjele
stvoriti potpuno jedinstvo Dokaz
o sve većem prestižu Komiteta za
Narodno Oslobodjenje Jugoslavije
i novih narodnih vodja može se Ia-ko
vidjeti u poznatom sporazumu
od 16 juna 1944 izmedju maršala
Tita i dr Ivana šubašića koji je
zamijenio bankrotiranog reakcio-narc- a
Božidara Purića kao premi-jera
kraljevske jugoslavenske vla-de
Pokret za oslobodjenje kojeg
predvodi maršal Tito pobudio je
divljenje sveg progresivnog čov-ječanstva
Slobodoljubeći narodi
svijeta sa dubokom simpatijom
prate junačku borbu naroda Jugo-slavije
koji grade svoju slobodnu
nezavisnu demokratsku državu
Sovjetski Savez dao je znatnu
vojnu pomoć Narodnoj Oslobodila-čkoj
Vojsci kao što se najočitije
nedavno pokazalo kada su vojnici
Crvene Armije i maršala Tita za
pomoć Draži Mihajlo-- 1 Jednički slobodili prijestoljnicu
toga sujgoslavije
trupa
puteve
jedino
pu-tem
represalijama
U
patriota protiv fašista naoružanih
do zuba borba na život i smrt
Fašisti nastoje uvodjenjem sve
novih i novih terorističkih mjera
zaplaliti narodne borce Plakatima
objavljuju strijeljanje gradjana
zbog riječi protesta zbog čitanja
letka zbog nepredaje oružja zbog
pripadnosti anti-fašističk- oj orga-nizaciji
Ni plakati koji objavljuju
masovna strijeljanja "za odmazdu"
ništa ne pomažu okupatoru Na
mjesta palih boraca stupaju novi
borci u sve većem broju
U junu 1941 organiziraju se u
cijelom Zagrebu borbene grupe
prikuplja se prvo oružje i eksplo-ziv
za smione prepade na fašisti-čke
trupe za sabotažu na promet-nim
uredjajima Kazna stiže špi
juna Majerholda i krvavog agenta
beogradske glavnjače Tiljka
Ustaški zlikovci strijeljaju nevi
ne ljude Narodni borci udaraju na
ustaše Bombe u kolonu ustaša
sveučilištaraca kod Botaničkog vr-ta
— 28 mrtvih i ranjenih Napad
je izvršio student Slavko Komar s
nekolicinom odvažnih omladinaca
školska i radnička omlad'na koju
fašisti hoće da iskoriste u sramne
protu-narodn- e svrhe odgovara na
pritisak nizom akcija Ona ispisuje
parole na zidove ona izradjuj i
baca letke ona se organizira u svo-jim
školama ona izvodi akcije a
oružjem Poslije paleža stadiona u
Maksimiru koji podmeće djačka
omladinska ruka požar sve čeiće
zahvaća različita tvornice ratnog
materijala skladišta i druge vojne
objekte Naučnici u zagrebačkoj
autokomandi pale sredinom srpnja
1941 radionicu u kojoj požar uni
štava cijeli uredjaj i strojeve Gori
zagrebačka tvornica svile koja je
izradjivala za Nijemce padobrane
zapaljena od radnika Milana Dvor--
šćaka i Marije Kos 150000 meta-ra
padobranske svile progutala je
vatra Albin Kovačić s grupom om-ladinaca
7 septembra 1941 pali in-tendantsko
slagalište u Kustošiji
koje je izgorjelo do temelja
16 septembra 1941 paklene ma
šine uništavaju u red jaje automat-ske
telefonske centrale na zagre--
irtve Točela je borba golorukih bačkoj pošti Ovo djelo sabotaže
Kod
Crvene Armije
(Nastavak 6)
Na kraju kaže:
"Mnogo mi je žao ito vam ne
mogu pokazati njezinu fotografiju
ostala mi je u Štabu"
Vojnik Aksjonenko kolhoznik iz
Orlovske oblasti objašnjava cilje-ve
Crvene Armije u Rumunjskoj
"U Rumunjskoj nama ne
treba Rumunjska Mi od njih ne
tražimo ništa Mi njima nećemo
ništa učiniti samo neka oni ne
snuju ništa protiv nas"
I zaista na onom dijelu Rumu-njske
kojeg je oslobodila Crvena
Armija seljak je dahnuo dušom
Njemačko-rumunjsk- a propaganda
je do te mjere zaplašila stanovni-štvo
da je Crvena Armija zatekla
prazna sela Sovjetska komanda
je posvuda stavila straže da iz
kuća nebi što nestalo i da ih očuva
od požara Narod se brzo počeo
vraćati i to ne samo iz šuma i lu-gova
na teritoriju kojeg drži Cr-vena
Armija nego i s one druge Jedna godina razvića nove
države Jugoslavije
ZAGREB
Nedavnom posjetom dr šubašl-ć- a
premijera zagranične vlade i
Eduarda Kardelja podpredajedni-k- a
Odbora za Narodno Oslobodje-nje
Jugoslavije u Moskvu i njiho-vim
razgovorom sa Josipom Stalji-nom
i Vjećeslavom Molotovom u
prijateljskom duhu raspravljani 9U
svi glavni problemi Jugoslavije i
njezin položaj medju Ujedinjenim
Nacijama
Sumirajući rezultate tih razgo
vora sovjetsko - jugoslavenski ko-muni- kej kaže:
"Sovjetska vlada svesrdno poz
dravlja napore maršala Tita i pre
mijera subašića za ujedinjenje svih
istinskih demokratskih narodnih
sila u borbi protiv neprijatelja i
stvaranje demokratske federativne
Jugoslavije kao pozitivnog I kon-struktivnog
faktora u postizanju
pobjede i organiziranje mira u
Europi"
Godine koje su prošle pod lozin-kom
razvijanja nove Jugoslavije
još su jednoć pokazale kako su ne-iscrpive
narodne sile u njihovoj
borbi i izgradnji boljeg i sretnijeg
života
Narodnoj
Oslobodilačkoj Borbi
koje teško pogadja neprijatelja
diže borbeni duh ne samo u Za-grebu
već i daleko po Hrvatskoj
Imena Galjera i čuljata koji su
izvršili ovu sabotažu postaju ne
samo slavna i poznata nego su i
ponos i poticaj daleko izvan Zagre-ba
Režu se telefonski stupovi i ži
ce kidaju se tračnice ruše pruge
mostovi U zagrebačkoj željezni-čkoj
radionici vrši se organizirana
sabotaža ubacivanjem željezne
strugotine u osovinske ležaje loko-motiva
Sprovodi se u djelo poziv Komu-nističke
Partije od 23 juna 1941:
uništavajte neprijateljski saobra
ćaj tvornice koje proizvode ratni
materijal ubijajte okupatorske
vojnike i ustaše dižite u zrak pru-ge
sabotirajte rad u tvornicama
sprečavajte izvoz hrane i materija- -
la u Njemačku
S poklikom "Smrt okupatorima"
narodni osvetnici u Zagrebu vrše
atentate na švapske oficire vojni-ke
i gestapovce
Napad bombama na ustašku ko-lonu
u Heinzelovoj ulici u kome je
zaglavilo više ustaša izvršili su
zagrebački radnici na čelu s neu-strašivim
metalskim radnikom
Rudom Kroflinom
Ruka omladinca Martina Mojmi- - i
ra ubija dva ustaška agenta koji
hoće da spriječe njegov bijeg Po-licija
ga uspijeva poslije toga ra-niti
i uhvatiti Dovodi ga u tajni
zatvor u okolici Zagreba odakle
Mojmlr uspijeva neobičnom hra-broš- ću odmah umaknuti i drugovi-ma
dati podatke o tajnom zatvoru
U Zvonimirovoj ulici Ivan Sibl
s nekolicinom drugova otvara va-tru
na njemačke avijatičare Cijeli
niz atentata na njemačke oficire I
vojnike pokazuje okupatoru pravo
lice Zagreba onoga Zagreba koji
je u borbi zajedno s narodom
Sve ove akcije usko su povezane
s osnivanjem prvih partizanskih
grupa u bližoj okolici Zagreba 21
augusta 1941 radnici željezničke
radionice na čelu 8 Antunom Mil
kovićem izvršili su prepad na tt-ret- ni
vlak kod kolodvora Save
otevši 20 pušaka i veću količinu
(PranM n str 4)
-- Pij'"" vggjffjMimm
strane Dobili su pravo da izaberu
lokalnu vlast i žive slobodno i ne-smetano
Svuda su naše automobile
pozdravljali veselo po neki seljak
čak i sa fašističkim pozdravom
što sovjetske oficire nije nimalo
dražilo nego su nam s upornošću
i žurbom objašnjavali — da im je
to ostalo i da se još nisu odvikli
Pitao sam vojnika Aksjonenka
— kakvu on nama Jugoslavenima
vladu preporučuje Bilo je to te-ško
pitanje za njega i dugo je mi-slio
dok nije odgovorio:
"Ja neznam ja bih rela
takvu vladu koja bi bila pr-ijatelj
Sovjetskog Saveza "
Drugi vojnik Čurikov objasnim
mi je u kratko radi čega ratuje:
"Ja branim sovjetsku vlast Ne-ću
da je promijenim ni za kakvu
drugu U njoj mogu biti samo naj-pošteniji
najpametniji ljudi koji-ma
je jedina briga narod"
"U prelaženju Dnjepra smo
mnogo naučili Poslije Dnjepra ri-jeke
za nag nisu bile više ozbiljna
zapreka I zanimivo je toliko ja
prelaz Dnjepra nešto novo neto
što odstupa od svega što smo nau-čili
nešto što se odigralo mimo
svih do tada poznatih pravila i
načela"
Crvena Armija je široko izbila
na Dnjepar ali nije imala panton-sko- g
materijala blato je onemo-gućavalo
brzi dovoz a trebalo ne
dokopati druge obale prije nego se
Nijemci konsolidiraju I na zapov-je- d
— da se prelaženjem počme
odmah komandiri vojnici i niže
starješine odgovorili su takvom
inicijativom da je njihov rad pre-šao
sve što se do sad znalo u his-toriji
ratova
Na ribarskim brodicama na vin-skim
i benzinskim bačvama na
gradji izvadjenoj iz kuća Crveno-armej- ci
su se prebacili preko širo-ke
i brze rijeke i učvrstili na oba-li
Kapetan Karaulov ranjavan se-dam
puta postao je na Dnjepra
heroj Sovjetskog Saveza To je
mladi čovjek crnomanjast i vrla
nježnog zdravlja
"Nakon jo izdana zapovjed —
priča on — prebacili smo se spln-vovi- ma
od mjesnog materijala
zauzeli selo odbili napade Nije-maca
i uništili šest tankova Tamo
smo se zadržali dok pontonski mo-stovi
nisu došli i dok nismo dobili
zapovjed za daljnji prodor I — to
je sve"
U jednoj operaciji poslije Uma-n- a
general Korotajev je predvidio
da Nijemci manjim snagama
mogu ugroziti bok jedne jedinice
Da tamo prebaci trupe — moglo
se zakasniti Poslao je iest tan
kova Ali je pred njima bila rije
ka "Probajte ju pregaziti" — za
povjedio je tankistima Oni su pro-bali:
dva tanka su ostala u vod'
ali četiri su prešla i iznenadila
kolonu njemačkog bata'jona
Pa što da se govori dalje? U
svakoj bitci Crvena Armija poka-zuje
bezbroj primjera koji opet i
opet odokrivaju do koje je mjere
savladala ratnu vještinu kako ne
neograničeno u njoj njeguje inic-ijativa
Snaga Crvene Armije je u Ju-naštvu
njezinih boraca i komandi-ra
ljudi skromnih i običnih koji
znaju lijepo pripovjedati o svemu
osim svojim podvizima Na jednom
sastanku s vojnicima i oficirima
Crvene Armije započeo je razgo-vor
— kada je koji imao najteže
časove u ratu Nitko nije znao toč-no
kazati To su ljudi za kojih ne
ma teških časova koji teške časo-ve
ne poznaju Jedino je pukovnik
Koroljenko lijep crnomanjast
snažan čovjek ispripovjedao svoj
najteži čas — kada je postojala
opasnost da mu polovica Jedinice
bude potpuno uništena
Narednik Kuznjecov je rodjen
1925 Postao je heroj Sovjetskog
Saveza On pripovjeda ovako:
"Ja sam vezar Uspostavio sam
vezu preko Dnjepra ali se preki-nula
Komandir kaže: Kuznjecov
veza se mora uspostaviti pod sva-ku
cijenu Izvršio sam zadatak Za-to
sam proglašen herojem'
"Ali Kuznjecov" — upadaju mu
drugi u riječ — "ti si zaboravio
kazati da je neprijatelj prostor
obasipio vatrom i da si dok si
radio bio teško ranjen u glavu "
A jedan major Ukrajinac re-kao
mi je pokazujući na vojnike
koji su prolazili snažnin marSem:
— Sa njima nije teško postići
heroja
To je bilo jedino objašnjenje
kako je on proglašen herojem 1
doista heroji Sovjetskog Saveza
pripovjedajući kako su postali he-roji
ne pripovjedaju o sebi nego o
komandiru svojoj jedinici ili o
svom drugu
Snaga Crvene Armije je u tome
što je do kraja upoznala neprija-telja
(Nastavit će a)
t
i: