Jedinstvo, March 24, 1961

              £_1ш ™, ~'
STRANA 2
CRNI OBLACI NAD
Na suprot lijepim suncanim danima koji su nastali
sa dolaskom proljeca, nad Windsorom su se nadvili crni
oblaci te nagovjestavaju jos vecu nepogodu i erne dane.
Prema zvanicnoj statistic! broj nezaposlenih u Win-dsor- u
dostigao je 13.000. Ali, to je broj samo onih koji
primaju nezaposlenicku pomoc. A koliko je onih koji tu
pomoc vise ne primaju?
Druga statistika govori da je samo u mjesecu janu-ar- u
o. g. izdato na Walfare 125.227 dolara. Milostinju,
ili gradsku pomoc prima 770 obitelji sa ukupnim brojem
clanova od nekih 2.700, osim samaca. Nama je, mtfdju-ti- m
poznato da una u Windsoru i takvih obitelji kojima
je ta pomoc potrebna ali je ne mogu dobiti. Za njih je
zaista crno ovo proljece.
Da bi stanje bilo jos gore, nasi gradski oci su do-zvol- ili
Gas kompaniji da povisi svoje profite na stetu zi-tel- ja
Windsora. Ta je kompanija otpustila radnike koji
su za nju radili vec dugi niz godina, a poslove kojc su oni
obavljali Gas Co. je data u zakup privatnim kontrakto-rim- a
koji sa jeftinom radnom snagom obavljaju iste pos-love.
Sa ovim potezom zaobidjen je zakon i likvidirana je
unija a oni radnici koji su imali mnogo godina sinjoriteta
baceni su na ulicu bez ikakve naplate.
Ovi kontraktori iskoristavaju nove doseljcnike, ug.
Iavnom Talijane, da rade budzasta, a veliki broj bespo-sleni- h
u Windsoru sluzi im kao bic da ih gone na jeftini
rad.
Taj metod se upotrebljava i u radovima koji su isk-Ijuci- vo
pod gradskom upravom, daju se poslovi na za-kup
privatnim kompanijama pod izgovorom "stednje",
ali cinjenica je to da porezi nisu smanjeni niti je gradska
uprava ustedila novaca vec su privatnici nagomilali pro-fite
sa jeftinom radnom snagom, a radnici koji su ranije
obavljali te poslove pod unijskim uslovima i primal! uni-jsk- e
plate, ostali su bez rada.
Sada izgleda da ce se broj nezaposlenih u Windsoru
povecati za jos nekoliko stotina posto se vec govori da ce
i Chrysler da otpusta Ijude. Otpustit ce ljude alt nece
smanjiti proizvodnju. Posto je ovaj postupak narusava-nj- e
ugovora izmedju unije i kompanije, Local 444 UAW
saziva masovnu skupstinu na kojoj ce biti pretresano ovo
vazno pitanje.
Samo prije par godina kod Chryslera je bilo zapo-slen- o
8.800 radnika a danas radi samo 2.800. Ali, uspr-ko- s
smanjivanja broja radnika, profit nije smanjen. Cist
profit Chryslera iznosio je 32 miliona i 200 hiljada dola
R. Zarkovic je radio u
kanadskim rudnicima od
1929. do 1957. U Hollin-ger- u
(Schumacher) pro-ve- o
je 12 godina. Jedno
vrijeme radio je u Yuko-n- u.
Godine 1957. dobio si-licosis
i bacen sa posla.
Zatrazio je penziju od
sta je u
Thompson je novi ccntar
nikla u sjovcrnoj Manitobi,
vlasniStvo International Ni-ckel
Co.
Radnici su tamo dosad ra-dili
po 61 sata tjedno. Place
su bile mnogo nize nego ima-j- u radnici ist0 kompanije u
Sudbury i Port Colborne. Bi-ll
su bez ikakve zastitc.
Poslije 8 mjcseci pregova-ranj- a
izmedju Mine-Mi- ll u-ni- jo
i kompanije, uz posre-dovan- je
vlasti, nedavno je
potpisan prvi kolektivni ugo-vo- r.
Nije dobiveno sve S4o jc
trazeno, alj jc postignuto
mnogo. Ugovor je odobrila
vecina radnika tajnim glasa-nje- m.
Ugovor vazi za tri godine
Place ce odmah biti povidone
za 12 cent!, a u drugoj godi-n- i
za 10 posto, it trecoj 11
posto.
Sve to ukupno iznosi 80
cent! poviiice.
Radno vrijeme ce biti
skraceno sa 5 1 seta na 10 sa-- ti
u roku od dvije godine.
Radnicima je priznata pu-na
penzijska prava (ne ce ih
izgubiti u slucaju otpulta-nj- a
s posla). Ovo je prva ta-k- va
odredba u ugovoru iz-medju
Mine-Mi- ll unije i
1NCO. i pomoci ce radnicima
u Sudbury i Port Colborno
da dobiju isto i iducom u-govo- ru.
Stvarno. to co pomo-ci
radnicima drugib mdust
I REDOVA UNIJA
ZARK0VI6 DOBIO PENZIJU
Compensation Board i bio
odbijen. Mine-Mi- ll unija,
ciji je clan, zauzela se za
njega i izvojevala mu pen-ziju,
i to od 1957. godine,
kad je obolio. Tako ce 2a-rkov- ic dobiti oko 6.000 do-lara
zaostatka. Dobra uni-ja
Mine-Mi- ll . . .
dobiveno Thompson!]
rija.
Pored toga dobiveno je
zdravstveno osiguranje, ut-vrdje- na
su prava senioriteta,
placa za prekovremeni rad,
godiSnji odmor, placeni bla-gda- ni
i druga prava, koja
radnici Thompsona dosad
nisu imali.
Radnici Thompsona ce i
dalje raditi za nizu placu ne-g-o
njihovi drugovi u Sudbu-ry
i Port Colborne, ali ako
budu slozni i jacali svoju or-ganizac- iju,
izjcdnaccnje bi
mogli postici u drugom ugo-voru.
Dozvola za otpustanje
United Steelworkers u-ni- ja
je zatrazila da fede-raln- a
vlada usvoji zakon
da kompanije ne mogu ot-pust- ati
radnike bez drzav-n- e
dozvole.
Zcmlja bez besposice
U Sovjetskom Savezu vec
30 godina ncma nezaposle-nih
radnika.
Ozlcdc na radii
Prosle godine u provinciji
Ontario je zabiljezeno 2 10.-1G- 9
slucajeva ozleda na ra-dii,
odnosno toliko je bilo po-traziva- nja
od Workmen's
Compensation Board. Ukup
ni broj radnika koji su obuh-vace- nj
ovim osiguranjem iz-nosio
ic 1.811.000.
JEDiiiiTVO
l
WIMSOROM
ra posljednje tri godine.
Clanstvo unije automobilskih radnika u Sjed. Drza-vam- a
' Kanadi opalo je za 300 hiljada u posljednjih se-da- m
godina kad je pocelo masovno otpustanje, a tome
se otpustanju jos ne vidi kraja.
I zato, dolaz proljeca ne nosi nama automobilskim
radn'.cl.na, pa ni ostalim u Windsoru Ijepse dane. Ono
nam nagovjestava buru i borbu koju moramo povesti za
ocuvanje svoje unije, za ocuvanje rada i zivota.
A. Music
I llamillonu je proilog utorka dcmonstrlralo w.e tlotina nezaposlenih
radnika (na hlici) trazeci posao ili dotatnu pornof oine pi mi da
je medju demon! rantima bilo ninogo noih doseljenika.
Z
Sramotna trgovina
Zasto je Mine-Mi- ll unija bila iskljuCena iz Kanad-sko- g
kongresa rada (predfcasnika sadaSnjeg Kanadskog
radni6kog kongresa) 1919. godine?
Desnicarski lideri Kongresa su tvrdili da je to zato
Jto jc Mine-Mi- ll "komunistiCka unija". Neki to tvrdo i
danas. Medjutim, Donald MacDonald, sekrctar-blagaj-ni- k
Kanadskog radnickog kongresa je ovih dana potvr-di- o
istinitost tvrdnji lidcra Mine-Mi- ll unije, naime, da je
vodstvo Kongresa prodalo United Steelworkers unije ju-risdikci- ona
prava Mine-Mi- ll u Port Colborne i Timminsu
za svotu od $50.000.
MacDonald je to priznanje ucinio u jednom pismu
listu "598 News", glasilu lokala 598 Mine-Mi- ll unije u
Sudbury, koji se sada nalazi u rukama Gillisove klike.
Da li MacDonaldovo priznanje znaci da ce vodstvo
Kanadskog radnickog kongresa izmjeniti svoj stav pre-ma
Mine-Mi- ll uniji?
Cinjenica je da vodstvo United Steelworkers i da-lje
jurisa protiv Mine-Mi- ll unije. Novine su zabiljezilc
da United Steelworkers unija namjerava poslati svoje
'organiziratore u Thompson, u Manitobi, sa namjerom da
radnike pridobije na svoju stranu. Liderj United Steel-workers
to cine usprkos toga sto je vecina radnika Tho-mpsona
odglasala za Mine-Mi- ll uniju i ovih dana zak-Ijuco- n
prvi kolektivni ugovor.
VESELJE HAMILTONU
2clim da napisem nekoli- - svako na svojoj duznosti.
k0 rec1i1.omnaarstonj. Zzaabbaavvia ujesuo-- -- vTielik ._sto„_sm,.omb,nil,iHgomto„vTiil.p0ojat-tbotti- u
stavila na mene, a tako i na1,
jostale prisutnike, dobar uti- -
sak. Ispravno jo reci: Kad
se hoce, sve se mo5e. NaSi
gosti su nas ovog puta izno-hadil- i,
neki su doSli јоб pre
7 sati, a kad sam ja dosao,
tamo je vec bilo preko 30 o-so- ba.
Bio sam sretan da ih
vidim, ali se nisam dobro o-sec- ao
poJto sam ja i drugi
malo zakasnili. Sigurno je
kriva ona na3a navika, kada
takodjer
politicari
Drugarice spremale
zakusku
programom,
recitacijom
sedmogodiSnje
zakazano
dolazi 7.30. smo,rico C,abre
sporazumeli, gosti pionirka".
Rnsnodoln rarln na5o .recuacije ,.~t-- _ veselo voce vec jo bila odre- -
djena na naSoj sednici, tako
ireei esi,
per
su
ranije. Muzika je робе!а
i
a
su
j je to do
9 i sroo робеН sa
naiim je
trajao -- 15 minuta. Prog-ram
jo sa
%i Gabre, je u 7 se i nruga-n- e
do iz Тогоп1гг
se i doma- - ,sa
ci. za nastupio je — џ _.
narodne
da smo tren oka bili vr" kvanteta. 1'osie
Zbora
Published ererv Tuedav ScrSn-- rio martll, medjunarod
Croatian and Jedinetvo ,nom zona isto- -
ruDiisninp company, vjueen
Toronto Ontario, Canada: telephone
EMplre 3-1B- 42. Editor Stjepan MiaHi,
Manager Ivan Subscription rates:
J6.00 year, USA nd other countries $7.00.
4'ithorized as Second Gain Mail, Toot Office Ottawa.
malo
svi-ra- ti
naSa kola, peeme igre,
nasi vodili deba-te.
tako tcklo
sati, onda
oko
poceo
Jerine
t sati, onda ксегке naseg ciruga
Brzo "Ja
mala Posle
t'jeva
cki iz Toronta, koji je
otpevao tri pesme,
. . ... . za vec obrog
ja sam ukratko govo- -
and Fridav. n O 8.
Slovenfan lanpuapes, by danu i drilgim
4
2П.
Bus!-ne- ss Stimac.
DepU
koji doSli
koji
zbor
riskim datumima u mesecu
P IS M A
Sask. — Stovano uredniS-tvo- ,
najljep§e vas molim da
nam pocnete slati va§ list
"Jedinstvo". U prilogu dos-tavlja- m
M. 0. kao pretplatu
za godinu dana.
Cujemo mnogo lijepop o
listu, pa se radujemo vec pr-vo- m
broju, kojega se nada-m- o
ubrzo primiti.
NaS prijatelj J. V., koji je
as stalni pretplatnik bio je
liubazan dati nam va§u ad-res- u.
Sa drugarskim pozdra- -
Stanka t Joe
V i.s..n. B. C. — Dragi
up..i, u listu va3 Saljem
(v k ,,t $20.00 i to za novu
rplatu $5.00, obnova$6,- -
kalmrtar $1-0- 0 i $8.00 u
Г list sam naveo adrosu
." оц j)retplatnika.
Piimite mnogo mojih po- -
drava—
P.V.
Fairview, Alta. — Prijato-li- i.
saljom u listu M. 0. za 8
dolara : obnova, fond i kalcn'
dar
Pozdrav—
C. S.
Welland, Ont. — Dragi
drugovi. saljem vam u listu
cek od $111.00 za slijedecc:
$5.00 nova prctplata, obno-v- o
8П0.00, kalcndari $26.00
i oglasi u kalendaru $35.00.
Drugovi to bi bilo sve za
ovaj put.
Primite nasc drugarske
pozdrave —
M. E.
Montreal, Que. — Stovano
urednistvo, prilozeno vam
saljem M. 0. od $7.00 za mo-j- u
obnovu i fond.
Sa drugarskim pozdra- -
vom —
D.B.
Gdjc Vrdoljak pripada?
"Hrvatski Glas" je obja-vi- o
napadaj protiv ustasa u
Torontu. Povod tome jo sva-dj- a
izmedju ustasa i табе-kovac- a
oko Stepinc'eva spo-meni- ka
kod hrvatske crkve.
Posto jo tim podhvatom ru-kovod- io
svecenik Vrdoljak,
koji je nasoj nascobini poz-n- at
po ustaskim simpatijama
i aktivnostima, bilo bi dobro
ako bi nam "Prijatelj slobo-de- "
objasnio da li je Vrdo-ljak
prekinuo s ustaSama :
ргебао macekovcima, ili se
posljednjima samo pricinja
da je on sada njihov, kao sto
im se pri6inja da je bio Stc-pina- c.
Zainterestrani.
U
Time je program bio zavr-§e- n,
pa je muzika nastavila
sa plesovima i kolima. Mo-ra- m takodjer da naglasim da
jo mnoge iznenadilo kada su
omladinci i omladinkc zaig-ra- li
i zapjevali KozaraSko
kolo, koje je 6uveno iz oslo-bodila6k- og rata.
Tako je veselo vece u Ha-milto- nu
dobro uspelo pbkraj
svih nedostataka u organiza-ciono- m
smislu, mislim na na-б- е
zakasnjenje, koje u budu-c- e
nesmo da se ponovi.
Mnogo se zahvaljujem
svim naiim posetiocima, tako
isto ucesnicima u programu
nase zabave.
B. Pavkovic
Poziv nczaposlcnima
u Torontu
Pozivaju se nezaposleni
radnici da pristupo u Metro
Toronto Unemployed Wor--
martu. Posle toga sam re-- 1 kers Association, cija je ad-citov- ao
pesmu B. Copied "Oirosa 2R3 Spadina Ave, (se-djevoj- ko,
draga duo moja".cond floor), Toronto.
G. OKULEVICH
NA RA5KR5NICI
Za zivot, za srecu
(Na.staak iz pnolog broja)
Ameri6ka i kanadska vlada svijesno i namjerno ob-manj- uju narod sirokim publiciranjem planova za prczi-vljavan- je
nuklearnog rata. Deset godina povlacena je
ideja o "planskoj evakuaciji" gradova i govoreno o pra-vodobn- oj
decentralizaciji industrije. Svi ovi planovi su
dospjeli u kos, jer se u roku od 20 minuta ne moze isp-razn- iti
ni nogometni stadion a kamoli jedan veliki grad.
Umjesto toga sada se predlaze izgradnja obiteljskih-sklonist- a
u podrumima kuca. Kanadska vlada sluzbeno
poziva na izgradnju sklonista. Novine su nedavno javile
da federalna vlada priprema projekat "sigurnih" sklo-nista
za sve provincijalne vlade. Ova sklonista ce biti
povezana radiom i telefonom. U slucaju rata vladini or-ga- ni
ce so odmah povuci u ova sklonigta i otamo "uprav-lja- ti
vojnim operacijama".
U Sjed. Drzavama, otkud jo ova "genijalna" ideja
potekla, sklonista so prcporu6avaju na veliko. U nekim
amerifikim drzavama se cak diskusira usvajanje zakona
o izgradnji sklonista u svim novim kucama. U Now Yor-k- u
i nekim drugim gradovima je predlozcno da so troS-ko- vi
izgradnje sklonista odbiju od porcza.
U Kanadi vlada jo izdala broSuru sa planovima za
obiteljska sklonista. (Ova su odmah nazvana "obitelj-ski- m
incineratorima"). U Torontu je predlozcno da se
sklonista podignu u svim apartment zgradama i troi-ko-vi
dodaju renti. Jedno odjcljenje gradske uprave To-ronta
je zauzcto planiranjem ogromnog groblja za civi-In- o
pucanstvo u slucaju rata. U Skolama se instaliraju
sirene i djeca upucuju sta trebaju da rade u slu6aju ato-msk- og
napadaja. Mroza ovih sirena pokriva Ontario.
Nedavno je pred zgradom provincijalnog parlamenta u
Torontu podignuto uzorno skloniste od radiaktivnih pa-davi- na.
Gradjani su pozivani da dodju i pregledaju urne
u kojima ce biti pohranjen njihov pepeo poslije ne-sre- cc.
Predlaze se cak, nije sala, izgradnja sklonista za
kravc, kako bi imali svjezeg mlijcka — mozda za nazd-ravljan- je
"pobjedi". (Vidi Globe and Mail od 9. now
1960.)
Sve ovo noma nicega zajednickog sa stvarnom ob-rano- m.
Ovo je psiholosko pripremanjc pucanstva za rat.
U isto vrijeme, stvara so iluzija da ovo bijedno mjere
nazvane "civilnom obranom", ova obiteljska sklonista od
bomba, mogu pruziti neku sigurnost i da so pomocu njih
moze izbjeci unistenje. U stvari.ovc mjere sluze samo vo-djen- ju
hladnog rata.
Sve jc ovo piora6unati pokuJaj obmanjivanja na-rod- a.
Svatko zna da u slucaju rata, ni cvakuacija ni obi-teljska
sklonista neco spasiti nikoga. Cak i onaj mail broj
ljudi koji ostanu u zivotu (ako uopec prezive cksploziju)
mora da umre ako je okolica zahvacena radijacijom. Re-port- eri
Toronto Star su ustanovili da ni jedan fedcralni
ministar ne izgradjuje obiteljsko skloniSte u svojoj kuci.
Evo sto kazo jedna od trezvenijih glava, Robert M.
Ceyncr, guverner drzave New Jersey : "Mene ccsto pitaju
da li namjeravam poci pred dravnu legistaturu sa pla-no- m
za izgradnju sistema podzemnih sklonista, ili da
preporucim pojedincima da sami kopaju duboke pod-rum- e
. . .
"AH ovo je 1960, doba nuklearnog oruzja i radioa-ktivn- e
kontaminacije. I u koliko vise proucavas prirodu
ovog oruzja, u toliko ti postaje jasnije da odlazenje pod
zemlju nije odgovor . . .
"Jedna 20-megaton- ska bomba sadrzi vecu destru-ktivn- u
snagu nego sve bombe koje su cksplodiranc u
Drugom svjetskom ratu.
"Povrsina potpune ili skoro potpunedestrukcije bila-b- i
ako 20 Setvornih milja. Vecina podzemnih sklonista u
torn podru6ju bila bi pokrivena radioaktivnim rusevina-m- a.
Isto toliku opasnost predstavljao bi pozar, koji bi se
sirio munjevitom brzinom u svim pravcima. U medjuvre-men- u
cijelo podru6jc nadkrilio bi radioaktivni pokrivac.
Problem bi bio pogorsan time sto bi smece i ru§evine za-hvat- ila
znazna radioaktivnost Cija bj ubitaCna snaga tra-ja- la
ne satima nego mjesecima, u nekim sluCajevima i
godinama.
"Predpostavimo da bi ljudi i uspjeli da izadju iz
sklonUta? Sto bi ih cekalo vani? Sto bi upotrebljavali
za disanje? Cime bi se hranili? Sto bi upotrebljavali za
bolnice? Sto bi upotrebljavali za ulice? Sto bi upotreb-ljavali
za ljude?
"Zato ja ka2em da ml vrSimo okrutnu obmanu ame-riCk- og
naroda kad ga nastojimo uvjerit da se u ratu moze
spasiti pomocu podzemnih sklonista. Ja vjerujem da cit
narodu najbolje poslufiti ako mu jasno kazem da ima
samo jedna obrana od nuklearnog rata — a to je mir.
Ili cemo stvorit; stanje sigurnosti i razuma za ljudski rod
u ovome svijctu, ili cemo unistitit sve uslove koji iivot C-ine
mogucim na ovoj planeti.
"Umjesto da utrosimo 150 ili 200 milijardi dolara
koliko bi bilo potrebno za mrezu podzemnih sklonista u
zemlji, utrosimo samo dio tog novca i napora da svijet
postane sigurniji za ljudsko obitavanje — dok jos ima
vremena."
(Nastavit ce se)
Megaton — iirat koji se upotreiljafa za otnaku atm#k elc-plos- ije
jakoeti jediwff milijuna ekeplof iva TN'T. Otuda tekodj pt-j€- e
rije "mpacorp#e", o гпа milijun lee-a- . Ov rtfrfl tm efel
po#tele teko tiwbWajne u tampi da smo e skero privfldl B ajft.
ICubaiiski primjer
Nekom Norman Bakeru
iz Vernon, B.C. nije dozvo-ljen- o
da govori na mitingu
Konzervativne partije u
Ottawi. Predsjednik je re-ka- o
da je Baker samo "ze-Ii- o
da mu ime dodje u no- -
vine".
Izgleda da je po srljedi
nesto drugo. Baker je pos-lije
izjavio da namjerava
kandttirati u okrugu Es-quamalt-Saa-mich
! da ce
mu glavna parola biti:
"Canadians yes, Yankees
no'