Nase Novine, June 14, 1978

              вШжЖИ1а1а#ЈШ:?? -- v '.Ш1:1У. iJiKi.MJ' ¥MlKAUIir,V,,.5,ll II i 4t. l( .'i(,fc Г J 'V ВГЈЛ.- - .1..W7W гТЉГЛ. If f.f&4-;-, )--
.? ЛЛЈ-!',лМ- '! ,чљ iff 'i- - рц' '„AH, 'aw.n iivyji д-- . i. ,,г- - ""Ј1ЧЦ љ 1 "" .,., ,r( „ ' Г V " ,,, ,~ , ,, љ ,., )'.(. 44 Ш ' .Л ' tl '
таЖУЈ& wwwv№ л . . .
' ' ' jl. ча w j : . " л 'Ti '
- JvT" w "" ,.;. t F?' , . r'"'-- , ., " ' ,.,
&Фмти±Шт,Ш1 .,'.,''' '''.' V" — — — Xlf v., I . 7 : „.,.„„. . Pv?5 x м..ч.адпл.д,
Mta ii Jinez Zadnikar зВ
IVI4B
L
Kao deo izlozbe "The
Multicultural Profile of On-tario",
koja se od 24 aprila
do 5. maja odrzava u Mac-Dona- ld
Galery (900 Bay
Street) u Torontu, ontarij-sk- a
Vlada je pozajmila od
Art Galery iz Hamiltona i
kolekciju slika jednog od
velikana kanadskog sllkar-stv- a,
Williama Kureleka.
Bice izlozeno 26 njegovih
slika.
Pokojni Kurelek, sin ra--
Jtftls'
W
ml
' ' Л.јШi I 4 m?&Aw№M3i.. . l ЧА-- --Д Г
3elen
MOSKVA (TASS) - Prelim-inary
rezultati devetomjesec-no- g
rada mjesovito sovjetsko-mongolsk- e
kuitumo-historijsk- e
ekspedicije sumirani su. Prema
zajednickom misljenju, najveci
uspjeh postignut ove godine
jest otknce crteza na stijenama
duz obato rijeke Culut u sjever-no- j
Mongoliji. Na fotografiji je
jedan od tin crteza - jelen
naslikan u jednoj pecini prije
6000 godina.
short
cities.
telcvlzi-j- a
objavila u naveficr
cmisiiu Jugoslav! u Oktobru
Zagreb — Gotovo ve6erl,
u Hrvatskom narodnom
u Zagrebu, Ispred zgrade tog
kazaliSta se vidjeti sa
slsafikom, rijefikom, mariborskom,
registracijom I Iz drugih
gradova. Njlma na ve6ernje
dolaze Clanovl kolektiva udaljenlh
gradova imaju i godlSnju pretplatu za
kazaliSne cljena-m- a.
U novije vrijeme, se u mnoglm
kazall&tima ne u I u
inozemstvu publike, gotovo
sve su narodnog
posjecene, a posjetio-c- i
iz drugih gradova I mjesta
publiku kazaliSta.
publike nema", je u razgo-vor- u
Intendant Hrvatskog narodnog
poznatl redatelj Spai6, odgo-varaju- dl
na pltanje u taj
kazaliSnl "Istina je za Izvedbe
opernlh i baletnih
rrranjl interes. No to je pojava se
emigranata,
je slikao kanad-sk- e
scene i pored gotovih
slika, kojih 6e ve6ina
izlozena, planirao je I ski-cir- ao
mnoga pos-ve6e- na
raznim kanadskim
naseljima. Nazalost, najve-6- u
ve6inu nije uspeo da
zavrSi.
Zanimljivo je je sve
slike Kureleka, koje se na-la- ze
u Galeriji u Hamiltonu
otkupio Polish Alliance of
Knjige
DR. HOWARD LOWRIE
LIJECNIK I
HUMANITARAC
je Stampe knjiga o
I Dr. Howarda
Lowrie (naslov: Howard
— Physician, Humanita-rian).
Knjigu je naplsao
90. rodendana Istak-nuto- g
William
Repka, a je poduzece
Progress Books, cljena Joj je
$3.95. Trazite je u knjizarama
ill od Izdavaca: Progress
Books, 71 Bathurst St., 3rd
Floor, Ont.
YUGOSLAV FILMS . U.S. AND CANADA
May through December, this
year Yugoslav film days will be
in the U.S. 25 feature films,
29 documentary and films,
and 18 cartoons are to be pre-sented
in 10 or so U.S.
Afterwards, the same Yugoslav
films will be presented in Cana-da
and Australia.
Jugoslavia
u Oktobru
MOSKVA (fanjug) — Kijcvska
jc utorak Jcdnosat-n- u
ja koju
goslavcnski
i I i
,.
Hrvatsko narodno kaaliste
banja-lufiko- m
zemlji
govorilo'okrlzl
kazallstavrlo
kaza-liSta,
tome'uspljeva
ukrajinskih
Toronto,
MananZmavc jpj
AlhertKariz
Canada i kasnlje poklo- - ЏшШЛ
Galeriji. Polovinu fc t i Шш!жшГ
zaotkup slikadala jeonta-- i Tmw rijska Vlada, dotaciju '
e Ministarstva " ШШШШ
kulturu I rekreaclju. шШш'''
Alkti nagraden ' T'X
75-godlS- njl Spanski pesnlk j
Albert! ovogodlSnji Je I
Zlatnog tradicionalne
nagrade za najbolje I РРк
poetsklh vederi, kojesesvake , л
godine odrzavaju u Makedoni- - f w WmW№i£%
Ji. Albert!, mnogobrojnlh w ЏШштШШ
knjiga poezije, je pristupio j ШШШШШк
za oslobodenje Spanlje, 4 иБ111 u6estvovao je u Spanskom I
danskom i u progonstvu [ , н 1$Кв0
proSle godine. je ; уШШ0
I mnogih a njegova su ; $Ш&- - ШшЛ
prevedena na veclnu svetskih f ШШШшШ
Umro & . .: .;
UUiiiyi iiwHl шШШШ ч; ]
U Torontu je preminuo
Charles bioheml6ar je u
suradnji sa dr Bantingom
povoljno djeloyanje insulina
lijefienjat dljabeteaai-- je 79 -
je studlrao pslhologlju i
na u To-rontu
se u 21 . godlnl prid-ru2- io
dr Frederika Bantinga
na izoliranju hormona pankreasa
— Insulina. godine njlhovi
naporl su krunisani
— pronaSli su Мјебепја
dljabetesa pomocu Insulina,
se u svijetu
mlliona
Kanadskl naufienjak Je ostatak
posvetlo daljlm istra-iivanji- ma
dljabetesa l propratnlh
bolestl. naufinl
kojlm je rukovodio uspjeo je
kemijska
prcovvoodluocmijeS, ezzadjccdsentlcCkgiodpiriinpjrlccemlOll tobajur., ргопабао je metoljdudzsakedugor, ocno telcvizijski ccntri.
svake pred
predstavu kazali§-t- u
atraktivne
mogu autobus)
kao onom
predstave
radnih Iz
koji
predstave po povoljnim
kada
samo ve6
predstave Hrvatskog
dobro
stalnu
tog
"Krlze rekao
Kosta
kako
kolektlv. da
suvremenlh djela vlada
neSto koja
nih
neumorno
od biti
јоб dela
da
IzaSIa iz
zivotu djelu
Low-ri- e
povo-do- m
ovog
Kanadanlna
izdalo
M5V 2P6.
JN
held
J.
ШШ
ih
nio sume J
kroz +w % _!
od st ran za
!
Ra--
fael doblt- -
nlk venca,
radove StruS- -
kih S& Ш& SR
autor
rano %?
borbl
gra- -
ratu bio
sve do On autor
drama dela
Dr.
Best, koji
otkrio
kod
Imao
godina.
Best
blohemiju unlverzltetu
kada
radu
1921.
bill uspjehom
nacln
ko-ji- m
danas Iije6l oko
30 ljudi.
svog zivota
Pored toga, tim
Best
da izollra vazna tijeia
su,
ske svi krvl.
Cine
Cuvanje seruma
zapaza ne samo u nasoj ve6 I u svjetskoj
kazaliSnoj produkciji. Ipak, zahvaljujudl
naporima, to jest svakodnevnoj suradnji s
naSim poejetiocima — tvornldkim I drugim
vecim kolektivlma — gdje djeluju animato-r- l
kulture, uspijevamo zaintereslrati publi-ku
za suvremenl program. Stoga se na
repertoaru пабе kuce nalaze mnoga djela
doma6lh i stranlh suvremenlh autora. U
tome je najvedi uspjeh postigla naSa
drama, posebno s djelima Mlroslava Krleze
I Ranka Marinkovlda".
Potencijalni gledaocl sudjeluju, putem
interesnlh zajednlca kulture, ne samo u
stvaranju kazallSnog repertoara ve6 I u
financiranju cjelokupne djelatnostl ku6e.
"Te zajednlce", objasnio je Kosta Spaic, "u
dogovoru sa kazaliStem potvrduju III odba-cuj- u
program kazaliSta, koje, sa svoje
strane nastoji u repertoar uvrstiti Sto
vrljednija djela. S druge strane postoje I
odredene zelje posjetilaca, 6 1 an ova radnlh
organizaclja koji 2ele gledati odredenu
predstavu. Nataj паб!п dolaze do izraiaja I
uzajamnose ispreplicu, dopunjuju I gleda- -
'"
MBWBiiIiiiI i"' " " " " пГ"' " """ " Oktet "Gaius"
Uspjesna gostovanja
Gradski orkestar Dubrovnik i slovenski
oktet "Galus" zavrSlli su proSle nedjelje svoju
izuzetno uspjeSnu turneju po Sjedinjenim
Drzavama.
Za dva i po mjeseca koliko su trajala
gostovanja i dubrovafiki simfoni6ari i clanovi
okteta dali su po vise od 50 koncerata i proSli
od istoCne'do zapadne obale.
Koncerte Dubrovcana koji su se predsta-vi- li
djelima klasi6ne, barokne i romantifine
muzike posjetilo je 116.000 ljudi, dok je
program okteta (koji se sastojao od renesan-sn- e
muzike, doma6eg folklora i savremenih
djela vokalne muzike) 6ulo preko 28.000
posjetilaca.
Ameri6ka publika je sa izvanrednom
paZnjom i respektom primila jugoslavenske
umjetnike, a muzi6ki kritifiari nisu Stedjeli
komplimente za njihov izuzetan umjetni6ki
kvalitet i profesionalni domet.
Tjedan dana kasnije zavrSio je svoju
40-dnev- nu turneju i jugoslavenski jevrejski
hor "Вгаба Baruh" iz Beograda. Sude6i po
oduSevljenom prijemu kod publike i izvanred-ni- m
krltikama od "New York Timesa" do
drugih sredstava informisanja moze se re6i
da je i ova turneja veoma uspjeSna.
nja-- umjetni6kog vodstva kazaliSta i onih
kojima namjenjuje svoj program. Ta surad-nj- a,
kako je spomenuto u razgovoru sa
Intendantom HNK Kostom Spalcem, po-mo- 6i
6e u rjeSavanju I drugih pitanja kaza-liSta.
Generalno uzevSI, glumci, pjevaCi,
plesafii, svirafti tehnlfiko osoblje loSije su
pladeni od slifinlh kategorija u prlvrednlm
djelatnostima. U rjeSavanju toga vec su
prisutni neki napori da se uzajamnim
samoupravnlm sporazumima bolje rljeSi
materijalni polozaj kazallSnlh radnika.
Hrvatsko narodno' kazaliSte u Zagrebu
jedna je od najvecih I najstarijih kazallSnlh
kuca u zemlji. Otvoreno 1895. godine,
svojim je postojanjem i radom odigralo
vrlo znadajnu ulogu u razvoju kulturnog
iivota SR Hrvatske i cijele zemlje, prikazu-ju- ci
djela Verdjja, Pucclnija, Moliera, Caj-kovsk- og,
бепое, Krleze i niz drugih doma-cl- h
I stranlh autora. Ansambli Hrvatskog
narodnog kazaliSta —ч opernl, dramski I
baletni — s ukupno preko pet stotlna cla-nov- a,
6estl su gosti drugih scena u zemlji I
inozemstvu a ti nastupi ocjenjuju se kao
izuzetne predstave.
"Osnovnl je cllj rada Hrvatskog narod-nog
kazaliSta", kako je na kraju razgovora
rekao Kosta Spaic, "da se gaji domada
literature _budu6i da se jedino preko naSih
autora moze saznati bolje i viSe o naSem
druStvu i sebi samima. Uz to, cilj je da se
otvore joS vISe vrata mladim umjetnicima,
bllo autorima bilo Izvodacima".