Nase Novine, June 14, 1978

              n,tr- - (к: '' '!'X' гапшда - .
Predsjednik Carter је odludio da
poceka sa odlukom o proizvodnji neu-trons- ke
bombo.
To je na jednoj strani koncesija des-nicarsk- im
snagama, u Americi i zapad-no-evropsk- im
zemljama, koje node da
se oruzane snage Atlantskog pakta
(NATO) opreme ovim oruzjem; te snage
ne zele mirno rjesavanje meduna-rodni- h
sporova nego vjeruju u oruzanu
silu.
Na drugoj strani Carterova odluka
odrazava pritisak onih snaga koje smat-raj- u
da bi proizvodnja i stacloniranje
neutronskog oruzja u Zapadnoj Evropi
pojacalo trku u naoruzanju i stvorllo
vedu opasnost svjetskog nuklearnog
Clevelandu se vodi kampanja za
opozivanje nadelnika Dennisa J. Kucinl-ch- a,
samo pet mjeseci riakon je izabran
za prvog upravljaca tog grada
Kucinlch "je politicar novog kova,
mlad je (najmladi na6elnik u Sjed. Drza-vam- a)
i agilan, i protivnici prlznaju da je
sposoban i poduzetan, all im se ne
dopada £ta radi.
Do§ao je u sukob sa politlcarlma
starog kova, zamjerio se birokraciji koju
je prlllcno podistlo iz City Hall, smanjio
je budzet za 2 mllijuna dolara, odbio je
da prlmi 40 mllijuna od federalne vlade
za izgradnju takozvanog monoraila za
brzi prevoz putnika u center grada gdje
se nalaze velike trgovine, ali trail mlli-jard- u
i pol za kanallzaciju u radnidklm
predjellma grada.
Njegov glavni oslonac su siromaSni i
Neki su i ove godlne slavili "dan
hrvatske nezavisnosti".
Desetog aprlla 1941. hrvatski narod
nije stekao nezavisnost nego je pao u
najvece ropstvo u syojoj hlstorljl, Zajed-no
sa ostalim narod i ma Jugoslavije.
Stvarni gospodar! u Hrvatskoj od 10.
aprila 1941. do kraja rata bili su пјетаб-k- i
fasistidki okupatori. Ante Pavel I c I
njegovi saradnici i ротадаб! bili su
samo sluge okupatora.
Kako se takovo . stanje moze progla-sava- ti
za nezavisnost?
Tko hoce da hrvatski narod vrati u
"nezavisnost" iz 1941.— 1945.? Kakva
su to stvorenja?
У
hi k _
—
U
Jwddwi
Published every Wednesday by
YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC.
10 St. 'Mary Street, Room 505,
Mailing addross: Box 522, Station' F,
Toronto, Ontario — M4Y 2L
Telephone: 961-801- 8, Area Code 416
Urednlk — Editor
Anton Kostolac
TerTnldko obllkovanjo — Tochnical assembly
Graphic Lino, Toronto '
___
Second Class Mall Registration No. 0378
HyyjyirafflTOwiMUJM
—
VI геШлЗ
v rata.
Odgadanje odluke je bolje od odluke
za pravljenje neutronskog oruzja. All
nije dosta... Opasnost nije uklonjena.
Sovjetski Savez je izjavio spremnost
da potpiSe ugovor o zabrani i stacioni-ranj- u
neutronskog oruzja. Washington
bi trebao da prihvati tu ponudu.
Takav sporazum bi ne samo otklonio
strah koji se u posljednje vrijeme nadvio
nad svijetom, nego bi takoder povoljno
djeiovao i na ostale pregovore o oruzju i
naoruzavanju.
Trka u naoruzavanju treba biti ne
samo usporena nego i potpuno obustav-Ijen-a.
To je u interesu svih naroda.
radnicl, pise 6asopis "Time". Popularan
je medu mladlma.
Protivnici su iskoristili smjenjivanje
"popularnog" Sefa pollcije za lanclranje
kampanje ocrnjlvanja Kucinlcha. Ako
protivnici uspiju da saberu 37.000 potpi-s- a
na peticiju za opozlv, odrzat 6e se
novr izbori i kao kandidat protiv, Kuci-nlcha
mogao bi biti smjenjenl set poll-cije.
Kucinlch nije nlkakav radlkalac 1 1
nema namjere da sru§l druStvenfpore
dak,,htjeo bi samo da u£lni neSto za
dobro radnlh ljudi (vecinu gradana) all
mu- - ne dozvoljavaju oni kojlma Je na
umu samo njihov profit.
Amerika slovi kao zemlja slobode,
gradani.mogu da blraju koga hoce na
upravljajuce polozaje, ali jao tl ga se
izabranima ako ne znaju tko je tu pravi
gospodar... Lazna nezavisnost
МШ
Moze se vjerovati da bi stanje u Jugo-slavi- ji
moglo biti boljo (a to se moze reel
i za svaku drugu zemlju, cak i Ameriku!)
i bilo bi neobldno ako nebi postojali
ljudi koji vjeruju da bi hrvatskom narodu
bilo bolje izvan Jugoslavenske drzavne
zajednice, ali zagovarati ponovno stva-ran- je
hrvatske drzave kakva je postojala
pod пјетабкот (izvjesno vrijeme I pod
talijanskom) okupacijom, a to je pravi
smisao proslava "10. travnja" — to je
(najblaze гебепо) atentat na zdrav
razum!
Rekll su: Kad Bog hoce da nekoga
kaznl, najprije mu oduzme pamet...
Pretplata: $15.00 godlsnje, pojodlnl primJeraMOcontl,
avlonska poSta (prekomorske'-zemljo- ) $40.00 godifinje,
redovnom postom (u kuvertl) $25.00 godlSnje.
Novcano doznako aamo Cokom I poStanakom (ill
bankovnom) dozna6lcom (Money Order) na Imo llsta
("NaSo novine") III Izdavada (Yugoslav Canadian
Publishers Inc.) , Subscription: $15.00 por year, singlo copy. 40 qonts,
Air Mail (Overseas) $40.00 per year, by, First Class Mail
$25,00 per year. __
Advertising rates' on request.
Money should bo sont bV cheque or Money Order
In name of "Nafio novine" or Yugoslav Canadian
Publishers.
Potpisani eland sadrzo miStionJo njihovih autora.
Rukopisl so no vradaju.
"NaSo novlno" зи nasljodnik, u Kanadl: "Jodlnatva",
"Novostr, ''Srpskog Glasnlka'1, "Edlnosll",'"Slobodno
Mlsll" i "Borbo", u Sjod. Driavama: "Narodndg '
Glasnlka" i listova koji su mu prothodlli.
—l W ,Џ+ФШГЈГП.
——— . ';„ v'H '',"'
1
1i IB
1
fell, ifavtoMw'ji.
Terorizam u Italiji
Giorgio Amendola, dlan direkcije KPI kale:
"Naoruianastranka ekstremizma i faSista ima
zajedriidke metode (nasilje), socijalnu bazu (sitna
budoazija) i ciljeve (uniStenfe republikanske driave).
Sigurno postoje operativne veze izmedu terorista koji
su obojeni crveno Hi crno, praktidna savezniStva
izmedu politidkih terorista i obidnih kriminaiaca
(otmice i pljadke), financijske intervencije i tehnidari
tajnih, unutraSnih i vanjskih sluibi. Medutim, akcija
"Crvenih brigada" ne mole se interpretirati samo kao
rezultat zavjera i urotnidkih manevara, unutraSnjih
Hi vanjskih.
Prvi uvjet pobjede nad ekstremizmom je negovo
kulturno, politidko i morafno izoliranje. Pokrivaju „ ekstremizam oni koji odbijaju shvatiti njegov karakter,
koji ga uporno ne shvadaju kao neprijatelja, koji gube
vrijeme pravdajudi ih povrSnim sociooSkim
objaSnjenjima. Naravno, potrebno je iztijediti i
obnoviti zemiju, eliminirati nezaposlenost i osigurati
programirani razvoj ekonomije, ali se ne mole odekivati
da 6e Нјебепјет pobijediri terorizam. StoviSe, do toga
cilja se ne mole dodi ako se prethodno ne pobijedi
ekstremizam, koji zbunjuje i dijeli one snage §to se
mogu mobilizirati za obnovu".
Ako Buto umre
Londonski list The Guardian osvrde se na izricanje
smrtne kazne bivSem predsjedniku Pakistana Ali Butu:
"Ako Buto umre, Pakistan nede modi da odrli bilo
kakve valjane izbore u skorpj bududnosti. A bez takvih
izbora Pakistan je osuden na rastudi teror — to teror
koji nikakva armija пебе modi da drii pod kontrolom
u nedogled".
Kako su nastale iluzije
Dr. Claude M. Lightfoot u svojoj novoj knjizi
"Human Rights U.S. Style, From Colonial Times
throught the New Deal" piSe: .
"Ameridka radnidka klasa je morala voditl borbu . pod usioVlma drukdijim od onih u kojima se natazila
radnidka klasa u ostalim zemljama. Na prvom mjestu,
kapitalizam, zbog cfjelog niza historijskih uzroka,
dostlgao je najviSi oblik razvitka u Sjed. Driavama.
Neoptereden feudalnim ogranidenjima i odredenim
klasnim odnosima, omogudio je I nekim dlanovima
rjillh klasa da se uzdignu i postanu veoma bogati. lako
ovo nije bilo tadno za cijelu klasu, takvih sludajevaje
ipak bilo dovoljno da se stvori iluzfja o sistemu kao
najboljem od svih koji postoje u svijetu".
ZaSto je ubijen?
"New York Times" objavio je dlanak knjilevnika
Jamesa Baldwina povodom 10-godi$n- jice smrti Dr.
Martina Luthera Kinga, u komestoji i ovo:
"Da, sanjao sam: Martin je zaista dosta znao o
ovoj zemlji a saznao je dosta i o svijetu. Upravo u
trenutku kad je htjeo da povele ameridki domadi moral
sa ulogom Amerike u svijetu, postao je toliko opasan
da bude ubijen".
® Otpor diktaturi u Cileu
U Jugoslaviji je boravio Carlos Gonzales JakSid,
biv$i poslanik Socijalistidke partije diiea; govorio je na
mitinzima solidarnosti s oslobodiladkim pokretjma
svijeta koje je organizirao SSRNJ. Na mitingu u
zagrebadkoj tvornici vatrogasnih aparata i automatskih
instalacija JakSid je, izmedu ostalog rekao:
"ViSe nismo u fazi povladenja, na§i se radnici
organizirano suprotstavljaju diktaturi i bore za obnovu
narodriih sloboda, koje smo izgubili ubojstvom
Salvadora Allendea".
I Neshvatljlva hajka
I Zapadno-njemad- ki pisac Alfred Jens konstatira u
1 jednom napisu:
"Savezna Republika Njemadka jeste drlava sa
najmanje komunista i sa najvedofn hajkom na
m komuniste".
! Bomba i 6ovje6anstvo
1 ' Daniel Ellsberg je nekad_ zauzimao valein pololaj u
Pentagonu, ali ga je osvjestio rat u Vijbtnamu (iznio je
tajne dokumente o torn ratu) i danas se istide u
n kampanji protiv neutronske bom be.
! "Ova bomba — izjavio je — namijenjena je protiv " ljudi bez nuklearnog orulja kojim bi odvratili. Moramo I je onemoguditi da bi dovi'edanstvo prelivjelo".