000601 |
Previous | 8 of 19 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
Dr. Mirko Markovid: (Nastavak iz ро§1од ђгоја)' OSNOVNE ETAPE POKRETA U radnidkom pokretu naSih do-seljen- ika u Sjevernoj Americi. pos-to- ji nekoliko jasno izraienih etapa. Prva etapa traje negdje bd druge polovine XIX vijeka, narodito od Dodetka XX vijeka, pa do pojave (omunistifikog pokreta, pod utica-e-m Oktobarske.revolucije i osniva-nj-a Тгебе intemaclonale. Druga etapa traje od dvadesetih godina (bd osnutka marksistiSko-leniinis-tidko- g pokreta) pa. do istorifskog VII kongresa Komlnterne, tj. od parole "ko nije s nama — taj je protlv nas", pa do stvaranja Sirokih narodnih frontova protlv faSizma I imperljallstldke reakcije. Treca eta-pa traje od pomenute Istorljske crte (1935.) pa do kraja drugog svjetskog rata. 1 6etvrta etapa — od kraja toga rata pa do danas. Sematski pnkazano — to su uslowio osnovne etape, mada tu,-precizn-ih granlca nema, jer se one preplidu jedna s drugom; prelaze duze Hi кгабе vrijeme jedna u drugu, kao, uostalom, Sto se odvija I 6itava istdrija druStva. Sta je karakteristicno za onu Ervu etapu, koja je po trajanju i najduza? Ovu etapu karakteriSe, s jedne strane, stihljski bunt radnika protlv nemilosrdne eksploataclje u fabri-kam- a, rudnicima, na sje6i. Sum a, kada je radni dan trajao 14 sati. Nlcall su spontanl Strajkovi i krvavi sukobi i oprafiuni. Tada se poste-pen- o prelazllo na organlzovanie proletarijata, prvenstveno u sindi-kat- e, jer nije bilo teSko uo6iti da se snaga radni6ke klase nalazl u solidarnostl, jedinstvii I organizo-vanost-i. S druge strane, tu etapu radnid-ko- g pokreta u Sjevernoj Americi karakteriSe nezadiiivi prodor ideja паибпод socijalizma Karla Marksa I Fridrlha Engelsa. Polovlnom XIX vijeka fe su ideje pustile duboke korijene.u SAD U podetku njihovi nosioci bili su radnicl-emigran- tl iz evropskih zemalja, пагобКо iz Nje-табк- е, a posiije su ih prihvatili i rodeni Amerikanci. Tako, na prim-je- r, u Sjed. Drzavama je doputovao 1851. godine' komunista Josip Vajdemajer, bliski saradnik Marksa i Engelsa, aktivnb rade6i na Sirenju ideja "Komuhlstidkog manifesta' i Prve internaciorialeVDfugi, Marksov saradnik, F. A. Zorge, -- .(pradjed 6uvenoa sovietskoa obavlestalca iz li svjetskogcMta), takbde јекШШ l- -3 ju6i istovremeno cevolucibnarrie organizaciie naro6itb u New Yorku. Na podlozi sve organ izovanije klasne borbe proletarijata i ideja Marksa-Engels- a ideja "Komunis-tidko- g manifesta", Prve i kasnije Druge jnternacionalb, formira se na granict-XI- X I XX vijeka Socijalisti6-k- a partija pod rukovodstvom Euge-ne Debsa. Ta partija je 1912. godine imala .110.000 6lanova. Dakle, istorija socljalistifikog pokreta u USA, posiije grajJanskog rata, bila je tijesno povezaha sa radom I intemaclonale. Posiije. prekida rada. Intemaclonale, cen-tro- m sociialisti6kog pokreta posta-l- a je Socijalisti6ka radnl6k"a partija, na 6ijem 6elu kasnije dolazi Daniel de-Leo- n. NeSto kasnije,(1 900--1 901) osnovana je Socijalistl6ka partija pod rukovodstvom Morisa Hilkvita i Eugene Debsa, koia je za prvih deset godina, kako je vec recenb, premasila broj od sto hiljada 6lano- - . va. , ,.! . ky . U najkracfm crtama — to je bila ona "druStvena klima" u kojoj su.se nasli mladici iz. naSih krajeva, doSavSi u Nov! svijet "trbuhorh za kruhom"... , U raznim istorijskim knjigama Amerike navode se jugoslavenska imena joS iz doba Dzordza VaSing-tbn- a. To su imena nekih voinlka i oficira u njegovoj vojsci. A neki istori6ari tvrde da se cak i u Kolum-bov- oj ekspedicijl nalazilo nekoliko iskusnih mornara sa dalmatinskih ostrva. Znafii, dolazak Jugoslovena u Ameriku datira joS od prvih dana~ otkrica Novog svijeta. AN broj6ano — to su bile neznatne grupe. Osnovna masa jugoslovenske emi-graci- je u Americi dosellla se uglav-no- m izmedu 1885. i 1914. godine, tj. u zadnjoj deceniji proSlog I prvoj deceniji ovog vijeka. U torn razdob-Ij-u otislo je u Sjevernu Ameriku na stotine hiljada mladih seljaka iz Sloven ije, Hrvatske, Bosne, Her-cegovi- ne i drugih krajeva. Jedni su otiSli da Stogod zarade u "zemlji zlata", drug! da ne bi siuzlli vojsku Franje Josipa, tre6i — iz jednog i drugog razloga ltd. Vecinom to su bili zdravi I otresiti mladici, koji su trazlli spas od gladi, siromaStva i zaostalosti u svakom pogledu. -- Medutim, u zemlji, o kojoj se pricalo da ljudi, jednostavno, ko-pa- ju zlato za sebe, уеб je.._bHo nestalo "staro, dobro" vrijeme industrijskog kapitalizma, nestalo je doba prosperiteta sitnih predu-ze6- a i slobodne konkurencije. Do-lazak osnovne mase na§ih iseljenl-k- a u Ameriku pada ba§ u doba Drelaska kapitalizma slobodne kon-kurencije u svoju vi§u i posljednju fazu — u imperljalizam, u mono-polistid- ki kapitafizam. All, to je bilo I doba visoke zrelosti radnic-ko- g pokreta, kada je mnogobrojna radfni6ka klasa istupala sve oraanl-zovanij- e, sti6u6i svijest o sebi kao klasi. Stupajuci u redove rudara, tvor-nidk- ih radnika, u redove drvosje6a, naSi doseljenici su, 1од1бпо, (ko )rije — ko posiije) stupali u radni6-- e sindikate, u6estvuju6i u Straj-kovi- ma i demonstracijama. Pravili su prve korake u klasnoj borbl, jer ih je na to upu6ivao sam zivot. Iz svega toga izrastao je i socljalls-ti6k- i pokret medu naSom emigra-cijo- m. Prvo se ovaj pokret ukoriie-ni- o medu Slovencima. JoS 1907. godine izlazi socijallstldka novlna Troletarec", a bilo je i drugih soci-jallstl6- ki orijentlsanih listova medu amer!6kim I kanadskim, Slovenci-ma, koji su se u sve ve6em brolu bkupljali I organizovali; okot tlh v novlna.,; . . . '- -. „ -- i Rrvo'isocijalistidko hrvatsko. ud- - ralerije osniva'se u Pitsburgu 1903. godine pod nazivom "Jugosloven-sk- i polltlckl'klubVA 1907. godine u Cikagu p66in)Qfda izlazi spclja-listid- ka novina vRadnlfika strata", koju je uredivao Milan Glumac, a posiije njegove smrti Toclor Cyet-ko- v. '.... U to doba medu 'ameriftkim Srbi- - ma pojavilo se nekoliko socijalis-ti6- ki orijentisanih novina, od kojih su neke bile kratkog vijeka. U New Yorku je, ha prlmjer, 1906. godine izlazlo "Radnik", koga je uredivao Radoje Jovanovld. U Clkagu su srpski socijalisti izdavall neko vrijeme "Narodni glas", a 1907. godine u New~~Yorku je odrian kongres srpskih socijalista. Godi-ne .1908. izlazi "Radnlcka borba" — Stampana 6lrilicom, Ovdje: su navedeni samo neki fragrhentl, neki trenutci, Iz istorlje radni6kog pokreta naSih doseljeni-k- a, nala Sieveme-Amerik- e, kao sastavnog dijela op§teg radnlfikog IviivK'm&s а№1цзМРцФЈадццздјдаа wwmmwhwh pokreta USA I Kanade. Iriace, to je veoma bbgata istorija, koja zahti-jev- a da se napiSu 6itave studije, da bi se rasvijetlili njenl putevi i glavne etape. Naime, trebalo bi mati na umu da ta epoha obuhvata ako zavrSnu etapu (fazu) rastu6ep apitalizma slobodne konkurenci e, tako, i prvu fazu monopolistiS-o- q kapitalizma, u predvefierje Prvog svjetskog rata, I dolazedeg socijalizma. Ta je istorija bogata razvojem radni6kog pokreta I nje-gov- ih bitaka, u koji ma ufiestvuje na hiljade naSih doseljenika. Treba ukazati na joS jedan momenat iz pomenute etape rad-ni6k- og pokreta u USA I Kariadi — kako opSte, tako i posebno~medu na5im doselienicima. To je formi-ranj- e, kristafisanje iijevog (revolu-cionamo- g) I desnog (oportunisti6-kog- ) krila unutra samog socijalis-ti6ko- g pokreta, kao i njihova medu-sobn- a borba. Jer taj momenat ukazuje i na mnoge karakteristifcne crte druge etape razvoja radnlfikog pokreta u naSem doseljenlStvu. Elementi druge etape revolucionarnog pokreta Druga etapa radni6kog pokreta u Sjevernoj Americi, Stoznadi i medu Jugoslovenima, vezana je za kraj Prvog svjetskog rata i pobjedu Oktobarske revolucije. U uslovima dugotrajne borbe radriifike klase,-sazrijevanj- a u soci-jallsti6ko- m pokretu Iijevog- - mark-sistidk- og krila, a pod uticajem Oktobarske revolucije I osnivanja Тгебе intemacionale, skoro u svim zemljama svijeta, Sto znadi i u Sjevernoj Americi, nastaju i razvi-jaj- u se komunistiCke partiie, kao sekclje Kominterne, kojom je ruko-vodi- o Lenjin do kraja sv'og Zivota. Prelaz sa pozicija Iijevog socija-lizma ka komunizmu bio je ргШбпо dug i mukotrpan proces. A suStina toga prelaza sastojala se u poste-peno-m oslobadanju Iijevog krila Sociialistidke partije (USA) od kolebanja izmedu reformizma i ultra Iijevog radikalizma pa sve do sve veceg priblizavanja markslsti6-ko-lenjinisti6ki- m pozicifama (1918 — 1919.). 'Ustvari, joS prije svog osamosta-Ijenj- a, Komunisti6ka partija USA dugo je dielovala unutra Sociialis-tidke partije kao njeno lijevo krilo. Dva puta se to lijevo krllo odvajalo (1909; I 1912.). Borba izmedu iije-vog krila na 6elu sa Carlsom Ruten-bergo- m i desnog — sa Morisom Hilkvitom, dostigla je svoj vrhunac ' 1917. godine, kada su USA stuplle u rat. Копабап rascjep odigrao se 1919. godine u Cikagu. Od tri sbci-jalistic- ka lidefa toga vremena — Eugene Debs je ostao u Socijalis-ti6k- oj partiji, Daniel de:Leon ostao je u staroj Socijalisti6koj radnifekoj partiji, dok je Viliam D. Hejvud, rukovbdilac rudara, ибао u Komu-nisti6k- u partiju. Zanimljivo je, da je komunistifikl pokret u USA nastao u obliku dvije omunisti6ke partije: "Komunls-ti6k- a partija" i "Komunlsti6kaTad-nifik- a partija", Stoje, svakako, bila posljedica mnogobrojnih cijepanja u socijalisti6kom pokretu. Ali zbog terora obje partije su uSIe u ilegal-nos- t. Kasnije, 1920. godine, us-postavlj- ena je veza izmedu dvije pomenute partije, pa su se 1921-- . godine, zajedno s drugim lijevim marksisti6kim grupama, ujedinile u Radni6ku partiju, koja je uskoro uzela naziv: "Komunistidka partija USA". Komunisti6ka partija Kanade forrr)irala,se u Ijeto. 1921. godine. Prije toga kanadskl komunlstl su " ш1Иирршд;цчт1Ј1 ffw-JM- fv . 'i",y pripadali jednoj4li drugoj komu-nlsti6k- oj partiji. USA. Zbog ondaS-nje- g zakona o mjerama u doba rata — KP Kanade bila je ilegalna i tek 1922. godine reorganizovana je u legalnu Radnidku partiju Kanade. Kasnije je promijenila taj naziv u "Komunistifika partija Kanade", da bi se 1940. godine ponovo pretvo-ril- a u "Radmcku progresivnu parti--j- u Kanade". Kao i u drugim zemljama svijeta, tako je i u Sjevernoj Americi posto-ja- o proces razvoja, lenjinistidkog sazrijevanja mladih komunistidkih partija — gdje brie, a gdje sporije, Sto je prvjenstveno zavisilo. od dubine Sirine proleterske baze usvakoj konkretnpj zemlji. U torn periodu, na primjer, KP USA rieSavala je slijede6e proble-m- e: 1) borba projtiv kontrarevolu-cionarno- g trockizma; borba protiv desnog oportunizma Lovstona; 2) borba protiv "bijelog" Sovinizma; 3) sistematski rad na "amerikanizi-ranju- " Komunisti6ke partije. Kada je rijed o problemu "ameri-kariizacije- ", treba imati u vidu da su u pofietnom periodu organizo-vanj- a I razvitka Komunistifike parti-je USA ve6inu Clanstva saSinjavali doseljenici iz evropskih zemalja. Zanimijiva je 6injenica, da su u podetnoj fazi, maltene, pdlbvinu clanstva6inili jugoslovenski radni-c- i. To je svojevrsni fenomen, koji se (bar donekle) moze objasniti snaznim uticajem politi6kih zbiva-nj- a u Jugoslaviji, gdje je prije "Zakona o zaStiti drzave" i "Obzna-ne- ", KPJ predstavljala prvorazred-n- u druStvenu silu... (U svoje vrije-me pri6ali su mi drugovi u USA, da je, na nekoj konferenciji ili kon-gres- u naS veteran radnidkog pokre-ta, Leo FiSer (umro je 1977.) prili-ko- m izbora — mislim sekretara Partije — dobio samo iedan glas manje od Rutenberga, koji je bio izabran). BaS u torn periodu, izrasla je grupa vode6ih drugova iz redova naSih radnika i razvila se u veoma sposobne rukovodioce. Medu nji-m- a su vidno mjesto zauzimali Leo FiSer, Stjepan Zinic, Franjo Bori6, S. Mirokovi6, Toni Majneri6, Stje-pan Lojen, Mane Susnjar, MiloS Celovi6, Petar Margetid i mnogi drugi — u raznim. krajevi ma USA. Posebno se svojom aktivnoS6u, intelektualnim i organizatorskim sposobnostima isticao Stjepan Zi-ni- 6, kogasu kao jednog od rukovo-dilac- a radni5kog pokreta u Americi vlasti deportirale. On je kasnije u Sovjetskom Savezu zavrSio Istorij-s- ki institut Crvene profesure. Na Stetu pokreta on je umro u Moskvi u toku II svjetskog rata, ba§ kada je puno obedavao na naucnom polju istorije radnidkog pokreta. Sve ovo je jos jedna potvrda o tome koliko je infatilno i neodgo-vorn- o naklapanje o tome kako je neko nekoga poslao 1934. godine da "spaSava mase naSeg naroda u iseljeniStvu" od "reakcije i faSista", nekoga ko ce tamo "prvi da probije led"! Kao Sto se vidi i iz ovog najsazetijeg pregleda proSlosti rad-ni6k- og pokreta u Sjevernoj Ameri-citakv- ih Mesija nije bilo, tim prije jer su stotine hiljada naSih mladi-6- a, dbSaVSi u Nov! svijet, stupali u dobro politidki organizovane milio-nsk- e mase proletarijata USA i Kanade. Tu ih je, od prvih dana, zahvatio vihor klasne borbe Izmedu rada i kapTtala, tu se kovala klasna svijest naSih radnika, od kojih,, su kasnije mnogi postali. komunisti, predvode6i svoje sunarod'nike u Klasne bitke, u stvaranje masovnih organizacija — potpornih, kultur-ni- h, zabavnih. Koliki je гпабај samo jedne od tih organizacija — Hrvatske Bratske Zajednice, koja blagodarebi naprednim radnicima, ni u najvebem nasrtaju faSizma, nije prestala da bude napredna, kako na pitanjima Jugoslavlje, tako i na pitanjima radni6ke klase u Sje-dinjeni- m Drzavama i Kanadi. (Nastavit 6e se) y 1Л 5?
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, October 11, 1978 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1978-08-23 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000079 |
Description
Title | 000601 |
OCR text | Dr. Mirko Markovid: (Nastavak iz ро§1од ђгоја)' OSNOVNE ETAPE POKRETA U radnidkom pokretu naSih do-seljen- ika u Sjevernoj Americi. pos-to- ji nekoliko jasno izraienih etapa. Prva etapa traje negdje bd druge polovine XIX vijeka, narodito od Dodetka XX vijeka, pa do pojave (omunistifikog pokreta, pod utica-e-m Oktobarske.revolucije i osniva-nj-a Тгебе intemaclonale. Druga etapa traje od dvadesetih godina (bd osnutka marksistiSko-leniinis-tidko- g pokreta) pa. do istorifskog VII kongresa Komlnterne, tj. od parole "ko nije s nama — taj je protlv nas", pa do stvaranja Sirokih narodnih frontova protlv faSizma I imperljallstldke reakcije. Treca eta-pa traje od pomenute Istorljske crte (1935.) pa do kraja drugog svjetskog rata. 1 6etvrta etapa — od kraja toga rata pa do danas. Sematski pnkazano — to su uslowio osnovne etape, mada tu,-precizn-ih granlca nema, jer se one preplidu jedna s drugom; prelaze duze Hi кгабе vrijeme jedna u drugu, kao, uostalom, Sto se odvija I 6itava istdrija druStva. Sta je karakteristicno za onu Ervu etapu, koja je po trajanju i najduza? Ovu etapu karakteriSe, s jedne strane, stihljski bunt radnika protlv nemilosrdne eksploataclje u fabri-kam- a, rudnicima, na sje6i. Sum a, kada je radni dan trajao 14 sati. Nlcall su spontanl Strajkovi i krvavi sukobi i oprafiuni. Tada se poste-pen- o prelazllo na organlzovanie proletarijata, prvenstveno u sindi-kat- e, jer nije bilo teSko uo6iti da se snaga radni6ke klase nalazl u solidarnostl, jedinstvii I organizo-vanost-i. S druge strane, tu etapu radnid-ko- g pokreta u Sjevernoj Americi karakteriSe nezadiiivi prodor ideja паибпод socijalizma Karla Marksa I Fridrlha Engelsa. Polovlnom XIX vijeka fe su ideje pustile duboke korijene.u SAD U podetku njihovi nosioci bili su radnicl-emigran- tl iz evropskih zemalja, пагобКо iz Nje-табк- е, a posiije su ih prihvatili i rodeni Amerikanci. Tako, na prim-je- r, u Sjed. Drzavama je doputovao 1851. godine' komunista Josip Vajdemajer, bliski saradnik Marksa i Engelsa, aktivnb rade6i na Sirenju ideja "Komuhlstidkog manifesta' i Prve internaciorialeVDfugi, Marksov saradnik, F. A. Zorge, -- .(pradjed 6uvenoa sovietskoa obavlestalca iz li svjetskogcMta), takbde јекШШ l- -3 ju6i istovremeno cevolucibnarrie organizaciie naro6itb u New Yorku. Na podlozi sve organ izovanije klasne borbe proletarijata i ideja Marksa-Engels- a ideja "Komunis-tidko- g manifesta", Prve i kasnije Druge jnternacionalb, formira se na granict-XI- X I XX vijeka Socijalisti6-k- a partija pod rukovodstvom Euge-ne Debsa. Ta partija je 1912. godine imala .110.000 6lanova. Dakle, istorija socljalistifikog pokreta u USA, posiije grajJanskog rata, bila je tijesno povezaha sa radom I intemaclonale. Posiije. prekida rada. Intemaclonale, cen-tro- m sociialisti6kog pokreta posta-l- a je Socijalisti6ka radnl6k"a partija, na 6ijem 6elu kasnije dolazi Daniel de-Leo- n. NeSto kasnije,(1 900--1 901) osnovana je Socijalistl6ka partija pod rukovodstvom Morisa Hilkvita i Eugene Debsa, koia je za prvih deset godina, kako je vec recenb, premasila broj od sto hiljada 6lano- - . va. , ,.! . ky . U najkracfm crtama — to je bila ona "druStvena klima" u kojoj su.se nasli mladici iz. naSih krajeva, doSavSi u Nov! svijet "trbuhorh za kruhom"... , U raznim istorijskim knjigama Amerike navode se jugoslavenska imena joS iz doba Dzordza VaSing-tbn- a. To su imena nekih voinlka i oficira u njegovoj vojsci. A neki istori6ari tvrde da se cak i u Kolum-bov- oj ekspedicijl nalazilo nekoliko iskusnih mornara sa dalmatinskih ostrva. Znafii, dolazak Jugoslovena u Ameriku datira joS od prvih dana~ otkrica Novog svijeta. AN broj6ano — to su bile neznatne grupe. Osnovna masa jugoslovenske emi-graci- je u Americi dosellla se uglav-no- m izmedu 1885. i 1914. godine, tj. u zadnjoj deceniji proSlog I prvoj deceniji ovog vijeka. U torn razdob-Ij-u otislo je u Sjevernu Ameriku na stotine hiljada mladih seljaka iz Sloven ije, Hrvatske, Bosne, Her-cegovi- ne i drugih krajeva. Jedni su otiSli da Stogod zarade u "zemlji zlata", drug! da ne bi siuzlli vojsku Franje Josipa, tre6i — iz jednog i drugog razloga ltd. Vecinom to su bili zdravi I otresiti mladici, koji su trazlli spas od gladi, siromaStva i zaostalosti u svakom pogledu. -- Medutim, u zemlji, o kojoj se pricalo da ljudi, jednostavno, ko-pa- ju zlato za sebe, уеб je.._bHo nestalo "staro, dobro" vrijeme industrijskog kapitalizma, nestalo je doba prosperiteta sitnih predu-ze6- a i slobodne konkurencije. Do-lazak osnovne mase na§ih iseljenl-k- a u Ameriku pada ba§ u doba Drelaska kapitalizma slobodne kon-kurencije u svoju vi§u i posljednju fazu — u imperljalizam, u mono-polistid- ki kapitafizam. All, to je bilo I doba visoke zrelosti radnic-ko- g pokreta, kada je mnogobrojna radfni6ka klasa istupala sve oraanl-zovanij- e, sti6u6i svijest o sebi kao klasi. Stupajuci u redove rudara, tvor-nidk- ih radnika, u redove drvosje6a, naSi doseljenici su, 1од1бпо, (ko )rije — ko posiije) stupali u radni6-- e sindikate, u6estvuju6i u Straj-kovi- ma i demonstracijama. Pravili su prve korake u klasnoj borbl, jer ih je na to upu6ivao sam zivot. Iz svega toga izrastao je i socljalls-ti6k- i pokret medu naSom emigra-cijo- m. Prvo se ovaj pokret ukoriie-ni- o medu Slovencima. JoS 1907. godine izlazi socijallstldka novlna Troletarec", a bilo je i drugih soci-jallstl6- ki orijentlsanih listova medu amer!6kim I kanadskim, Slovenci-ma, koji su se u sve ve6em brolu bkupljali I organizovali; okot tlh v novlna.,; . . . '- -. „ -- i Rrvo'isocijalistidko hrvatsko. ud- - ralerije osniva'se u Pitsburgu 1903. godine pod nazivom "Jugosloven-sk- i polltlckl'klubVA 1907. godine u Cikagu p66in)Qfda izlazi spclja-listid- ka novina vRadnlfika strata", koju je uredivao Milan Glumac, a posiije njegove smrti Toclor Cyet-ko- v. '.... U to doba medu 'ameriftkim Srbi- - ma pojavilo se nekoliko socijalis-ti6- ki orijentisanih novina, od kojih su neke bile kratkog vijeka. U New Yorku je, ha prlmjer, 1906. godine izlazlo "Radnik", koga je uredivao Radoje Jovanovld. U Clkagu su srpski socijalisti izdavall neko vrijeme "Narodni glas", a 1907. godine u New~~Yorku je odrian kongres srpskih socijalista. Godi-ne .1908. izlazi "Radnlcka borba" — Stampana 6lrilicom, Ovdje: su navedeni samo neki fragrhentl, neki trenutci, Iz istorlje radni6kog pokreta naSih doseljeni-k- a, nala Sieveme-Amerik- e, kao sastavnog dijela op§teg radnlfikog IviivK'm&s а№1цзМРцФЈадццздјдаа wwmmwhwh pokreta USA I Kanade. Iriace, to je veoma bbgata istorija, koja zahti-jev- a da se napiSu 6itave studije, da bi se rasvijetlili njenl putevi i glavne etape. Naime, trebalo bi mati na umu da ta epoha obuhvata ako zavrSnu etapu (fazu) rastu6ep apitalizma slobodne konkurenci e, tako, i prvu fazu monopolistiS-o- q kapitalizma, u predvefierje Prvog svjetskog rata, I dolazedeg socijalizma. Ta je istorija bogata razvojem radni6kog pokreta I nje-gov- ih bitaka, u koji ma ufiestvuje na hiljade naSih doseljenika. Treba ukazati na joS jedan momenat iz pomenute etape rad-ni6k- og pokreta u USA I Kariadi — kako opSte, tako i posebno~medu na5im doselienicima. To je formi-ranj- e, kristafisanje iijevog (revolu-cionamo- g) I desnog (oportunisti6-kog- ) krila unutra samog socijalis-ti6ko- g pokreta, kao i njihova medu-sobn- a borba. Jer taj momenat ukazuje i na mnoge karakteristifcne crte druge etape razvoja radnlfikog pokreta u naSem doseljenlStvu. Elementi druge etape revolucionarnog pokreta Druga etapa radni6kog pokreta u Sjevernoj Americi, Stoznadi i medu Jugoslovenima, vezana je za kraj Prvog svjetskog rata i pobjedu Oktobarske revolucije. U uslovima dugotrajne borbe radriifike klase,-sazrijevanj- a u soci-jallsti6ko- m pokretu Iijevog- - mark-sistidk- og krila, a pod uticajem Oktobarske revolucije I osnivanja Тгебе intemacionale, skoro u svim zemljama svijeta, Sto znadi i u Sjevernoj Americi, nastaju i razvi-jaj- u se komunistiCke partiie, kao sekclje Kominterne, kojom je ruko-vodi- o Lenjin do kraja sv'og Zivota. Prelaz sa pozicija Iijevog socija-lizma ka komunizmu bio je ргШбпо dug i mukotrpan proces. A suStina toga prelaza sastojala se u poste-peno-m oslobadanju Iijevog krila Sociialistidke partije (USA) od kolebanja izmedu reformizma i ultra Iijevog radikalizma pa sve do sve veceg priblizavanja markslsti6-ko-lenjinisti6ki- m pozicifama (1918 — 1919.). 'Ustvari, joS prije svog osamosta-Ijenj- a, Komunisti6ka partija USA dugo je dielovala unutra Sociialis-tidke partije kao njeno lijevo krilo. Dva puta se to lijevo krllo odvajalo (1909; I 1912.). Borba izmedu iije-vog krila na 6elu sa Carlsom Ruten-bergo- m i desnog — sa Morisom Hilkvitom, dostigla je svoj vrhunac ' 1917. godine, kada su USA stuplle u rat. Копабап rascjep odigrao se 1919. godine u Cikagu. Od tri sbci-jalistic- ka lidefa toga vremena — Eugene Debs je ostao u Socijalis-ti6k- oj partiji, Daniel de:Leon ostao je u staroj Socijalisti6koj radnifekoj partiji, dok je Viliam D. Hejvud, rukovbdilac rudara, ибао u Komu-nisti6k- u partiju. Zanimljivo je, da je komunistifikl pokret u USA nastao u obliku dvije omunisti6ke partije: "Komunls-ti6k- a partija" i "Komunlsti6kaTad-nifik- a partija", Stoje, svakako, bila posljedica mnogobrojnih cijepanja u socijalisti6kom pokretu. Ali zbog terora obje partije su uSIe u ilegal-nos- t. Kasnije, 1920. godine, us-postavlj- ena je veza izmedu dvije pomenute partije, pa su se 1921-- . godine, zajedno s drugim lijevim marksisti6kim grupama, ujedinile u Radni6ku partiju, koja je uskoro uzela naziv: "Komunistidka partija USA". Komunisti6ka partija Kanade forrr)irala,se u Ijeto. 1921. godine. Prije toga kanadskl komunlstl su " ш1Иирршд;цчт1Ј1 ffw-JM- fv . 'i",y pripadali jednoj4li drugoj komu-nlsti6k- oj partiji. USA. Zbog ondaS-nje- g zakona o mjerama u doba rata — KP Kanade bila je ilegalna i tek 1922. godine reorganizovana je u legalnu Radnidku partiju Kanade. Kasnije je promijenila taj naziv u "Komunistifika partija Kanade", da bi se 1940. godine ponovo pretvo-ril- a u "Radmcku progresivnu parti--j- u Kanade". Kao i u drugim zemljama svijeta, tako je i u Sjevernoj Americi posto-ja- o proces razvoja, lenjinistidkog sazrijevanja mladih komunistidkih partija — gdje brie, a gdje sporije, Sto je prvjenstveno zavisilo. od dubine Sirine proleterske baze usvakoj konkretnpj zemlji. U torn periodu, na primjer, KP USA rieSavala je slijede6e proble-m- e: 1) borba projtiv kontrarevolu-cionarno- g trockizma; borba protiv desnog oportunizma Lovstona; 2) borba protiv "bijelog" Sovinizma; 3) sistematski rad na "amerikanizi-ranju- " Komunisti6ke partije. Kada je rijed o problemu "ameri-kariizacije- ", treba imati u vidu da su u pofietnom periodu organizo-vanj- a I razvitka Komunistifike parti-je USA ve6inu Clanstva saSinjavali doseljenici iz evropskih zemalja. Zanimijiva je 6injenica, da su u podetnoj fazi, maltene, pdlbvinu clanstva6inili jugoslovenski radni-c- i. To je svojevrsni fenomen, koji se (bar donekle) moze objasniti snaznim uticajem politi6kih zbiva-nj- a u Jugoslaviji, gdje je prije "Zakona o zaStiti drzave" i "Obzna-ne- ", KPJ predstavljala prvorazred-n- u druStvenu silu... (U svoje vrije-me pri6ali su mi drugovi u USA, da je, na nekoj konferenciji ili kon-gres- u naS veteran radnidkog pokre-ta, Leo FiSer (umro je 1977.) prili-ko- m izbora — mislim sekretara Partije — dobio samo iedan glas manje od Rutenberga, koji je bio izabran). BaS u torn periodu, izrasla je grupa vode6ih drugova iz redova naSih radnika i razvila se u veoma sposobne rukovodioce. Medu nji-m- a su vidno mjesto zauzimali Leo FiSer, Stjepan Zinic, Franjo Bori6, S. Mirokovi6, Toni Majneri6, Stje-pan Lojen, Mane Susnjar, MiloS Celovi6, Petar Margetid i mnogi drugi — u raznim. krajevi ma USA. Posebno se svojom aktivnoS6u, intelektualnim i organizatorskim sposobnostima isticao Stjepan Zi-ni- 6, kogasu kao jednog od rukovo-dilac- a radni5kog pokreta u Americi vlasti deportirale. On je kasnije u Sovjetskom Savezu zavrSio Istorij-s- ki institut Crvene profesure. Na Stetu pokreta on je umro u Moskvi u toku II svjetskog rata, ba§ kada je puno obedavao na naucnom polju istorije radnidkog pokreta. Sve ovo je jos jedna potvrda o tome koliko je infatilno i neodgo-vorn- o naklapanje o tome kako je neko nekoga poslao 1934. godine da "spaSava mase naSeg naroda u iseljeniStvu" od "reakcije i faSista", nekoga ko ce tamo "prvi da probije led"! Kao Sto se vidi i iz ovog najsazetijeg pregleda proSlosti rad-ni6k- og pokreta u Sjevernoj Ameri-citakv- ih Mesija nije bilo, tim prije jer su stotine hiljada naSih mladi-6- a, dbSaVSi u Nov! svijet, stupali u dobro politidki organizovane milio-nsk- e mase proletarijata USA i Kanade. Tu ih je, od prvih dana, zahvatio vihor klasne borbe Izmedu rada i kapTtala, tu se kovala klasna svijest naSih radnika, od kojih,, su kasnije mnogi postali. komunisti, predvode6i svoje sunarod'nike u Klasne bitke, u stvaranje masovnih organizacija — potpornih, kultur-ni- h, zabavnih. Koliki je гпабај samo jedne od tih organizacija — Hrvatske Bratske Zajednice, koja blagodarebi naprednim radnicima, ni u najvebem nasrtaju faSizma, nije prestala da bude napredna, kako na pitanjima Jugoslavlje, tako i na pitanjima radni6ke klase u Sje-dinjeni- m Drzavama i Kanadi. (Nastavit 6e se) y 1Л 5? |
Tags
Comments
Post a Comment for 000601