Nase Novine, August 31, 1983

              c. ''lOi' i ' 1 '!" f 1 ћ- - ' ft "1
x" I r , J
V 4n1I
It
1
2-- NASE NOVINE,July 6,1983.
DR MIRKO MARKOVIC
л ,?a J @ Ai °
Od kako je stupio na duznost
predsjednika SAD, R. Reagan stalno
udara u sva zvona o tome kako je
SSSR nadmodan i ргетобап, te
kako zato "prijeti opasnosf'ostalom
svijetu. Cudne dvije rijedi: "nemod" i
"premod" — vitlaju preko radio i TV
talasa i Stampe oko ove na$e
planete.
Citava tehnika i sva sredstva
kapitalistidke propagande prihvatila
je tu Reaganovu "pjesmicu", sa
namjerom da zaplaSi i prep las' i svijet
— kako mu prijeti "sudnji dan" od
Sovjetskog Saveza. Namjera te pro-pagande
je veoma providna:' skrenu-t- i
paznju naroda u pogreSnom
pravcu, ostavljajudi krupnom kapita-l- u
odrijeSene ruke, da grdne milijar-d- e
dolara, sakupljene od poreskih
obveznika, odu za ve6e naoruzanje,
za nuklearne rakete, a samim tim i
na profite kompanija, koje udestvuju
u proizvodnji novog oruzja.
Istina, ogromna vedina dovjedan-stv- a
sve jasnije sagledava Reagano-v- e
Spekulacije o "nemodi" i "premo-6i- ".
Dokaz tome su sve masovnije i
sve de§de demonstracije narodnih
masa od Tokija do Londona, od
Kanade do Argentine, protiv ratne
opasnosti, protiv Reaganove raketne
politike.
Kao dopuna Reaganove "pjesmice"
o "nemodi" i "premodi" u burzoaskoj
propagandi lansira se i ideja o
"blokovskoj podijeljenosti svijeta"
kao izvoru opasnosti za svjetski mir.
Tako su, eto, "dva bloka" jednaki
uzrodnici ratne opasnosti. Po toj,
nazovi neutralistidkoj, logici jedna-k- o
ratna opasnost prijeti od Sovjet-skog
Saveza i drugih socijalistidkih
zemalja koji predlazu razoruzanje,
kao i od imperijalizma na 6elu sa
ameridkim krupnim kapitalom i Rea-gan
om koji se ubrzano donaoruzava-ju..- .
Ima ih dak koji kazu da su
"blokovi krivi" za gradanski rat u
Salvadoru, za neobjavljeni rat protiv
Demokratske republike Afganistana,
za stain e masovne napade pladen ika
na Nikaragvu itd., itd. Umejsto da se
ukaie "prstom" na stvarnog krivca,
na ameridki imperijalizam, na Rea-gan- a
— "neutralci" kmede: "blokov-sk- a
podijeljenost je kriva".
лштан
f„3p vllf$!
m %
DR. MIRKO MARKOVIC
Nedavni skup nesvrstanih zemalja
u New Delhiu jasno je ukazao na
ameridki imperijalizam kao na izvor
opasnosti u ditavom svijetu...
Sovjeti neprekidno predlazu uza-jam- no
smanjivanje atomskog (pa i
klasidnog) oruzja, predlazu dak i
potpuno razoruzanje. AH "druga
strana" pravi se "gluva", pravi se da
to ne duje.
Nije, dakle, stvar u nekakvoj
"blokovskoj podijeljenosti", o ne-kak- va
dva jednako odgovorna bloka.
Stvar je u nedem daleko dubljem,
daleko ozbiljnijem... Stvar je o zako-nomjern- oj
klasnoj borbi, koja je na
sijetskom planu dosegla vrhunac u
konfrontaciji kapitalizma, s "jedne
strane, i 'onog drugog, koji mu
dolazi na smjenu, tj. socijalizma.
E, vidite, kad smo kod toga i kad se
stvari tako postave, vjerujem da je
Reagan u pravu (iako on toga nije
svjestan) kada kaze da "druga stra-na"
ima premod. Samo se ta
"nemod" i "premod" ne mjeri brojem
oruzja, brojem dalekobrojnih raketa
i njihovih atomskih naboja... Nemod
B ии,.,ц.-.-.'ЗД'''.-М- ' №!
Published every Wednesday by: YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC.,
119 Spadlna Ave., Toronto, Ont. M5V 2L1. Telefon: 593-502- 5
IZDAVACKI SAVET: Mllos Qwblc, Vojin Grbld, Josip Kovatli, Stanko Muideka,
Mllcna Boiid, Ivlca ЈшШб, Ana Durovii, Lepa Rajnovid, Borislav Ne&kovld,,
Rozalija Dlvjakovic, Duro Malikovl6, Ivan Prlbanii, Mile Baljak, a Bubalo, Parao,
.Radnand, Boia Pavkovii, Ostoja Kovadevli, Vikior Arar, DuSan Stanar, Milijan'
Petrovlc, John Severlnskl, Luis Gregurac, Mate SlauS, Martin Karavanli, Paul
Ku6inl6, Ivan Boban, Peko DmlUovii, Mlllca Mluchln, A.Gertach, Leo Baclch.
REDAKCIJSKI KOLEGUfjM: Vladislav Gacid
Stjepan Mio$i6 (dfuStveno-potltick- a pltanja), Daniel Pixlades (diuStvena pltanjai
knjliovnost), Katarina Kostid (poezlja I aktuelne terne), Jelena Gavrllovld (literature
' I umetnost za decu), BoSko Mladonovld, Anka Noilnld.
STALNI DOPISNICI: Dujan Putnik (Chicago), Margaret Star6evl6 (Los Angeles),
Soio Spa6ek (New York), Frank Fudurid (Vancouver), Josip Stanld — Stanlos
(Rim, Italija), Dark) Tapianjl (Pariz, Francuska), Lepa Taofanovld (Remscheld,.
Zap.NemaSka), Mlra Strbac (Pariz)
SPECIJALNI SARADNICI: Prof. Vladislav Tomovid (uauka I dru&tvo), Prof. Ivan
Dolenc (Slovenska KoruSka I kulturna publlclstlka u Americl), Anton Kostelacr
(reportage I price z Iseljenidkog zlvota).
DOPISNICI IZ JUGOSLAVIA; Dr. Mirko Markovld, Luka Markovli, Petar Kurtlc,
'MltoS Kordid, Aleksandar ClrlcStrahinja Maletid, Novica Mllic.
FOTOREPORTEBI: Srdan Bodid, Aron Koen, Jordan Vaslljevii. IZ JUGOSLAVI-JE- :
M. Vasil}evl6 — LiO.
Subscription: $25.00 per year. (First Class Mail extra). Single copies 50 cents.
Advertising rates on request. Second class Mall Registration NO. 0378.
"NaSo novln" Izlazo srljedom. Pretplata Iznosi $25.00 godi&nje; pojodl.il
primjerak 50 centi. Cjene oglasa na zantjev. "Na£e novlno" su nasijednik.
"Jedlnstva", kome su prothodill listovl: "Novostr. "Srpskl Glasnik", "Edinost",
"Slobodna Mlsao", "Pravda" I Borfo". lao I "N.iodnl Glasnlk" I drugl napreunl
listovl koji su mu prothodill u Sjedlujenlm Dr2avama.
Redakclja odgoara za nopotpisane mater ijalu. Potplbani £lancl Izrazavaju
, mliljenje autora. Dopisl se no vracaju.
Reagana, kao i onih koji ga slijede,
u tome je Sto je kapitalizam, koga
oni predstavljaju i §tite, osuden
istorijskom zakonomjernoSdu na
propast. To je jo§ K. Marks naudno
objasnio i dokazao, a V. Lenjin
potvrdio i u teoriji i u praksi.
Na drugoj strani, Sovjetski Savez1,
zajedno sa drugim socijalistidkim
zemljama predstavlja poredak, koji
neminovno dolazi na smjenu kapita-lizma,
tj. socijalizam-komuniza- m. I
odista, premod je na njihovoj strani,
vrijeme radi za njih, bududnost je
njihova. O tome "pridaju pridu"
objektivni zakoni razvitka druStva...
U tome je suStina danaSnje
stvarnosti, a ne u "blokovskoj
podijeljenosti". Istina, svijet je podi-jelje- n
— na onaj dio koji je (jo§
uvijek) kapitalistidki i onaj drug! —
socijalistidki. Prvi pripada pros' losti,
drugi bududnosti. I moze pridati ko
§ta node, all je to tako. I dok
socijalizam, na delu sa SSSR, duva i
bori se za svjetski mir, dotle
imperijalizam prijeti raketama i
ratom.
Sta ne poduzimaju sve imperijalisti
u borbi protiv socijalizma i napred-ni- h
ideja: od davanja zajmova (tin
"zlatnih omdi oko vrata"), pa do
propagande, pladanja diverzanata,
ubijanja... to se najbolje vidi na primjeru socijalistidke Poljske,
Kube, Nikarague, Afganistana,
Kampudije, Libana, Salvadora. I
gdje sve nisu upetljali svoje krvave
prste ameridki imperijalisti u borbi
protiv snaga socijalizma, demokrati-je- ,
progresa!
AH u tome i jeste stvar Sto su te
snage socijalizma odista i odito
premodne — ' ne u broju daleko-brojnih
raketa, ved u borbi za mir,
protiv ekspioatacije, protiv zasilja i
nasilja kapitalizma. Vedina bivSih
kolonija gravitira tim (socijalistid-kim)
idejama. U torn pravcu djeluje
svjetski radnidki pokret.
Da, Reagan i reagani — tu su,
odista, nemodni!
OZLEDENI RADNICI £E DOBITI
POVlSlCU
Ontarijski ministar rada Russ
Ramsey je izjavio da ce ozledenim
radnicima biti pove5ano pla6anje za
5 posto 1. jula.
REAGANOVUGLED
Ameridki dasopis U.S. News and
World Report, koga ditaju biznisme-ni- ,
bankari i vladini sluzbenici,
proveo je anketu o Reaganovoj
administraciji s iznenadujudim re-zultati- ma. Anketa je pokazala da
danas samo 7.6 posto ameridkih
gradana smatra da Reaganova ad-min
istracija dobro posluje. A prije
dvije godine tako je mislilo 32.7
posto ameridkih gradana. 32.7 posto
gradana smatra da administracija
slabo posluje, a godine 1981. tako je
mislilo samo 8.4 posto gradana.
Prije je samo 15.9 posto gradana
bilo razodarano u Reagana, a danas
procenat razodaranih iznosi 48.5
posto.
Nadajmo se da de to raspolozenje
rasti i da de na izborima idude
godine Reagan biti zbaden s pred-sjednidk- og
polozaja.
SHULTZOV PROTEST
Ameridki drzavni sekretar George
Shultz je uputio oStro protestno
pismo kanadskom ministru vanjskih
poslova Allanu MacEachenu; osudio
je kanadsku energetsku politiku.
U kanadskoj energiji dominiraju
velikeameri6ke komparjije, a kanad-sk- a vlada je zaklju6ila da kanadska
drzavna kompanija Petro-Canad- a
zadrzi 25 posto nafte i plina koje se
otkriju u Arktiku i istocnim krajevi-m- a
zemlje. Shultzu se to ne svida,
on hoce da se sve to prepusti
americkim kompanijama.
On je izjavio da ce to postati
"glavno sporno pitanje" u odnosima
Kanade i Sjed. Drzava.
Kanadska vlada ne smije popus-tit- i.
Dapace, naftu i plin treba
nacionalizirati.
Moze li Kanada neSto poduzeti
protiv amerifikog mijesanja u Cen-traln- oj
Americi?
Neki vjeruju da bi mogla kad bi
htjela.
Ako niSta drugo ne bi trebala da
podupire mjere koje Reaganova
vlada poduzima protiv tih zemalja.
Neki John Murray piSe u toront-sko- m
listu Star da je Kanada "u
boljem polozaju dazaustavi krvopro-lic- e
u Centralnoj Americi nego
ijedna druga zemlja". Trebalo bi
samo da "vodi pravu nezavisnu
politiku". A kada to ne 6ini, on
smatra da "sramoti" zemlju.
B.J. Snelgrove piSe da je premijer
Trudeau nedavno rekao da se ne
slaze potpuno s Reaganom, a zatim
je dodao da se on i Reagan slazu da
Centralna Amerika ne smije biti
"komunisti6ka" vec "demokratska".
On pita: Koja latinsko-ameri6k- a
demokracija je dobila potporu Wa-shington- a?
Treci 6italac (A.Poular) kaze da
Sjed. Drzave nastoje da sprije6e
revoluciju u Centralnoj Americi, ali
historija u6i da je to uzaludno.
Kanadani treba da Jos' energicnije
traze da Kanada prestane podupirati
Reaganove nametanje narodima
Centralne Amerike.
Consolidated Bathurst je velika
kompanija. Njezin glavni cilj je
profit. Pogoni koji ne prave profit
zatvaraju se.
Kompanija je imala tvornicu u
Hamiltonu, koja je pravila tvrde
papirnate kutije (corrugated boxes).
Tamo je radilo 180 radnika. Tvornica
je zatvorena prije dva mjeseca (u
aprilu), tri mjeseca nakon je s
unijom potpisan ugovor.
Unija je zatrazila od ontarijskog
odbora za radni6ka pitanja (Ontario
Labor Relations Board) da kompani-j- i
naredi da tvornicu ponovo otvori,
da nastavi proizvodnju.
Predstavnik radnika je Internatio-nal
Woodworkers of America; ona
tvrdi da je kompanija pregovarala za
novi ugovor iako je ve6 donijela
odluku o zatvaranju tvornice, a to
nije pravilno. Unija zato trazi da
odbor naredi kompaniji da nastavi
proizvodnju.
Predstavnici kompanije tvrde da je
odluka o zatvaranju donijeta u
februaru, a radnicima saopdeno
pofietkom marta.
Sta ce odbor odluCiti?
Dvojimo da ce odluka biti povolj-n- a
za uniju i radnike. Oni ipak
zasluzuju priznanje Sto su odlu6ili
da se bore protiv kompanije.