Novosti, April 15, 1944

              ii
i#
m
STRANA 2
" ""if
NOVOSTI
PublLsbed evcry Tuesdav Thursday and Salurday by tho
Novosti Publishing Company
In the Croatian Language
IaJazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku
ADRESA NOVOSTI
20S Ads-Iaid- o Street West Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelcdde 1642
Registered in the Registry Oiiice ior the City oi Toronto
on the 24th day oi October 1941 as
No 4G052 CP
Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Značaj izjave dra Smodlake
U prošlom broju Novosti donijeli smo prvu značajnu izja
vu dra Smodlake kao odgovornog člana i ministra vanjskir
poslova u narodnoj jugoslavenskoj vladi
Dr Smodlaka se nalazi u Italiji već više od mjesec dana
obavljajući inostrane poslove narodne vlade koje je teško
obavljati u zemlji ili iz zemlje pod današnjim prilikama Sa
vladom u zemlji dr Smodlaka je redovito povezan prema to-me
ono što govori i izjavljuje smatra se službeno stanovište
narodne vlade u zemlji
Izjava dr Smodlake je tim važnija što govori o vanjskoj
i unutarnjoj politici nove Jugoslavije u danima kad se narod-na
oslobodilačka vojska nalazi u ofenzivi no svim važnijim sek
torima zemlje i kad se pred vratima Jugoslavije nalazi pobje-donosna
Crvena Armija
Što dr Smodlaka kaže?
Obzirom na domaću politiku vlade maršala Tita dr Smo-dlaka
u glavnom kaže — Naš je najprvi cilj u ovom ratu
POBJEDA A kasnije kad se ta pobjeda izvojuje sami narodi
odlučiti će o sastavu svoje vlade i načinu socijalnog i politi-čkog
života — osim fašističkih i protu-narodni- h
Zatim nadodaje — i ako je pitanje dinastije ih republike
pitanje koje treba riješiti sam narod naš program je za fede
rativnu državu sa jednakim pravima za sve političke nacio-nalno
ili vjerske grupacije
Socijalno reforme koje će se provoditi u novoj demokrat-skoj
Jugoslaviji biti će u skladu novog doba i demokratskih
težnja naroda Ali te promjene neće se pojaviti samo kod nas
— kaže dr Smodlaka — nego u cijelom svijetu Komunizam
ne može i ne želi nametati svoju volju ili doktrinu u Jugoslavi-ji
Mi ćemo imati nezavisnu Jugoslaviju i slobodne narode sa
najširim demokratskim slobodltinama
Ova izjava dra Smodlake podudara se sa moskovskim i
teheranskim odlukama i sa principima Atlantskog Čartera a
to je da će Jugoslavija biti onakva u socijalnom i političkom
životu kako to njezini narodi žele Ono pako što narodi žele i
za čime teže već dugi niz godina nije vraćanje na staro bes-pravno
društvo i život nego na bolje savremenije i praktičnije
Stimo je najbolje odgovoreno klevetnicima oko Purićevo
vlade i njegovih pro-fašističk- ih sljedbenika koji još uvjek po-kušavaju
da narodni oslobodilački pokret u zemlji prikaž-- i
čisto komunističkim Program Narodnog Oslobodilačkog Po-kreta
prihvatila je ogromna većina jugoslavenskih naroda jer
je to istinski i demokratski program koji izražava dugogodiš-nje
nade i težnje našeg naroda To je program u danom času
najsavremeniji i podudara se sa odlukama u Moskvi i Teheranu
Po pitanjima vanjske politike dr Smodlaka je bio odre-djenij- i
Kaže:
"Mi smo saveznici triju velikih sila U borbi smo protiv za-jedničkog
neprijatelja Mi imamo isto ratne ciljeve — pobjedu
slobode u našoj i drugim zemljama"
Najznačajniji dio izjave dra Smodlake odnosi se svakako
na budućnost Balkana — Slobodna i federativna Jugoslavija
tek prvi je korak da se ta federacija proširi i na ostale balkan-ske
zemlje — misao je dr Smodlake Jer samo onda kad u
jednom takvom federativnom sklopu budu Bugari Albanci --p- a
ako žele i Grci — biti će osiguran mir Tada kaže Smod
laka biti ćemo dovoljno jaki da odbijemo svaki napad pa od
kuda došao Riješenje balkanskog pitanja može biti samo on-da
ako se narodima na Balkanu pruži puna autonomija u
jednoj federalističkoj državnoj zajednici gdje neće biti ni na-cionalnog
ni socijalnog prestiža
Jasno je da takva zajednica može biti stvorena samo sa
pristankom sviju i sa zagarantovanim pravima balkanskih na-roda
Slobodna i feHerativna Jugoslavija je kako kaže dr
Smodlaka prvi korak u tom pravcu
Obzirom na sjeverne granice Smodlaka veli da ih neće
biti teško riješiti poslije rata jer će sigurno postojati medju-norodn- e
garancije o pravima narodnih manjina Talijanske
narodne manjine podvlači Smodlaka već su zastupane u Slo-venskom
Narodnom Vijeću
Konačno prema najnovijim vijestima o potpisu ugovora
izmedju Smodlake i Badoglija Italija se odriče cijele Dalmaci-je
uključujući i Rijeke sa Kvarnerom dok će pitanje Istre ovi-siti
o narodnom plebiscitu — pa kako narod odluči
Pitanje priznanja narodne vlade u zemlji još nije riješeno
Ono je aktuelno i ako je dr Smodlaka izrazio mišljenje da je
to kod Saveznika neaktuelno i da će tri velesile Sovjetski Sa-vez
Velika Britanija i Sjedinjene Države u tom pravcu zajed-nički
postupiti — one još podržavaju odnose sa reakcionar-nom
i izdajničkom vladom Purića "Mi se moramo boriti i umi-rati
za našu zajedničku stvar ali diplomatska prava priznanja
jes" nismo zaslužili Mi smo nepriznati prijatelji" — nadodao ia
dr Smodlaka sa očitom ironijom
Nedavno je američki državni tajnik naročito podvukao da
će Saveznici poduprijeti de Gaullov Odbor u Francuskoj ali
ne žele priznati nikakvu vladu dok Francuska ne bude potpu-no
oslobodjena Ista će se procedura vjerojatno primjeniti i j
slučaju Jugoslavije jer maršal Tito je već priznat kao savezni-čki
vojni vodja dok se o priznanju njegove vlade oteže
Pa ako se već ne želi priznati novu narodnu vladu u zem-lji
sve dok narod ne reče svoju nebi trebalo priznavati ni one
izbjegle izvan zemlje Jer to je vlada klike koja je dovela lo-pova
do vrata utekla kad se lopov na vratima pokazao i vika-la
"držte lopova (narod) dok je pravi lopov (faSkta) harao po
narodnoj kući
Priznanje narodne vlade na čelu sa Titom i Ribarom zna-čdialo
sbami zi avlnaadraojdue sJvuogjoomslavziejme ljpormiznanje njihove borbe i prava
BVoišsinimuI solivmaajnsnkairodsnviećiezndiakjnHikaj prAemšaion jeAlnaHsutsrsaenjune okpurpeagtloerdaa va nacistički top negdje u Split je vojni cilj savez-nika
i Tite
Major George Fielding Eliot
ratni stručnjak velike nevyorške
novine "Herald Tribune" posvetio
je svoj članak od 6 om savezni-čkoj
strategiji na Jadranu nagla-suju- ć
da je zauzeće Splita vjero-jatno
cilj saveznika i Tita Polaze-ći
sa tog stanovišta on o tom pred-metu
kaže u glavnome slijedeće:
"Iz nepotpunih informacija o
operacijama u Jugoslaviji uzduž
Jadranske obale sada je moguće
skalupiti barem početke jedne
strateške osnove za to područje
Ova strategija predstavlja donekle
opravdane mogućnosti:
"Glavna točka ovog časa izgleda
da je luka Split Nijemci kažu da
su savezničke komando jedinice us
tanovile bazu na otoku Visu Sto
predkazuje približavanje Splitu iz
Južne Italije Iz komunikeja mar-šala
Tita saznajemo da su savez-ničke
komando jedinice u akciji sa
Partizanima zauzele otok Hvar te
da udaraju na Nijemce na otocima
Šolti I Braču Potonja tri otoka
pokrivaju izravni prolaz do Splita
Takodjer u zadnje vrijeme bili su
saveznički zračni napadaji upere-ni
na željeznicu koja vodi u Split
s?a sjevera i koja je navodno glav-na
saobraćajna pruga za snabdje-vanj- e
njemačke garnizone u tom
gradu Bombardirani su takodjer i
cestni saobraćaji koji vode iz Spli-ta
izravno u unutarnjost
"Glavna utvrda maršal Titove
snage leži u brdskom području
južno i jugozapadno od Splita Ovo
područje povezuje Split sa cestom
na kojoj Nijemci drže dva mje-sta
navlastito Sinj i Llvno Sinj
su nedavno napali saveznički bom-be- ri
a istodobno je pod napadajem
Titovih sila
"Iz svega toga proizlazi osno-va
da se otoke na putu u Split
očisti s mora I otvori cesta iz br-dinsk- og
područja u Split u cilju
zajedničkog napadaja na sam
Split Ako se ova osnova ostvari
Tito bi došao u posjestvo luke i
ceste koja ju povezuje sa njego-vim
glavnini središtima snage Ta-ko
bi on bio u stanju dobivati sa
vezničku pomoć izravno iz Italije
To bi za njemačke garnizone i sao-braćajne
pruge na Balkanu sači-njavalo
daleko veću opasnost nego
Sto je sadanja
"Sta više to bi bez dvojbe ima-lo
dubok moralni i politički uči-nak
na cijelom Balkanu i naročito
bi sačinjavalo mogućnost daljnjeg
poticaja za one elemente u Bu-garskoj
koji nastoje da svoju
zemlju istrgnu iz saveza a Nje-mačkom
"Faktično takovo poboljšanju
partizanske pozicije moglo bi Ni-jemce
prisiliti na neugodnu odlu-ku
— da se povuču iz izloženih
područja ili da pošalju tamo više
trupa iz njihovih naglo iscrpljiva-nih
rezerva
"U Jugoslaviji Nijemci upotreb-Ijuj- u
nekoje od svojih najboljih
trupa — trupa koje su veoma
potrebne na drugim frontovima
Saveznici naprotiv upotrebljuju
tek razmjerno male komando jedi-nice
i razumije se Titove Partiza-ne
Doslijedno toga stanje je pre-težno
protiv Nijemaca
"Našom okupacijom dalmatin-skih
otoka oko Splita udovoljuje
se istodobno jednom drugom cilju
a taj je poremećenje njemačkog
pomorskog prometa u Albaniju i
Grčku uzduž dalmatinske obale
Ovaj je promet redovit i u koliko
je moguće Nijemci ga drže u nutar
otoka Oni su odavna ustanovili
d je njihovu vojsku u Albaniji i
Grčkoj te na Egejskom otočju ne-moguće
snabdijevati isključivo že-ljeznicom
preko NUa i Soluna Ra
di toga su se utekli ovoj obalnoj
plovidbi Sa Splitom u saveani- -
čkim rukama taj saobraćaj nebi
više bio siguran za Nijemce"
Od naročite je važnosti činjeni
ca da je ovo prva isključivo voj
na analiza posvećena Partizanima!
NOVOSTI
I po jednome od najuglednijih kon-zervativnih
ratnih stručnjaka Ona
podvlači sve to brzo rastuću vojnu
ulogu Tita na Balkanu — ulogu
koja je tim značajnija obzirom na
prodiranje Crvene Armije prema
Balkanu i na savezničke planove
za ko-ordinira- nje svojih operacija
sa Titovom vojskom sa druge stra-ne
Danas uoči velike savezničke in-vazije
gornja analiza pokazuje da
se Narodna Oslobodilačka Vojska
smatra kao karika u obruču sila
koje opkoljuju Hitlerovu "Europ-sku
Tvrdjavu" Totalni saveznički
ratni plan uslovljuje ko-ordinac- iju
sa Titovim silama u svrhu da na-vala
bude istodobno ostvarena sa
zapada (Anglo-Američ- ka vojska)
sa istoka (Crvena Armija) sa tora konačnoj fazi u Europi
Plan za izgradnju novih
stanova poslije rata
TREBA DA NA POTPORU CIJELOKUPNOG
KANADE
Nedavno je premijer King u par-lamentu
objavio vrlo dobar plan
za izgradnju hiljada novih stano-va
preko cijele zemlje U planu
kojeg je stvorio savjetujući odbor
rekonstrukciji predvidjeno je iz-graditi
750000 do jedan milijun
novih stanova slijedećih 10 go- dina Od toga jedna trećina ima
se iznajmiti uz vrlo nisku cijenu
a ostalo će se prodati na dugoroč-nu
odplatu
Plan je vrlo dobar i praktičan
Federalna vlada dužna je taj plan
bez ikakvog odlaganja prihvatiti
kako je predložen i odmah podu-zeti
mjere da se na izgradnji sta-nova
odmah počne raditi u toliko
koliko dozvoljavaju ratne prilike
Očekivati se može da će se na
raznim državnim i drugim odgo-vornim
položajima naći ljudi koji
će raditi protiv plana za izgradnju
novih stanova Nastojati će iz lič-nih
razloga da ga ometu i oslabe
Dužnost je stoga progresivnih
gradskih vijeća zanatskih unija i
drugih gradjanekih organizacija
da odmah izraze svoju potporu fe
deralnoj vladi na tako važnom pi-tanju
Plan za izgradnju nekoliko hi
ljada novih stanova je naravno
plan za posljeratnu rekonstrukciju
No opaža se da je u planu trebalo
uzeti u obzir neposredne potrebe
hiljada radnika u većim industri-jalni- m
gradovima Imamo na pri-mjer
u Torontu takvu situaciju
gdje će hiljade radničkih obitelji
oko prvog maja tražiti nove ta-no- ve kojih će triko naći U Mon-trea- lu je još ozbiljnija situacija
Pa ni u drugim industrijskim gra-dovima
nije bolje Dakako veći
program za izgradnju stanova je
izvan pitanja dok se nalazimo u
ratu i dok se sva nacionalna ener-gija
mora posvetiti proizvodnji
ratnog materijala za
naSih i savezničkih oružanih
sila na raznim frontovima Ali
plan za izgradnju recimo jednu hi-ljadu
stanova u Torontu Montrea- -
lu Vindsoru drugim industrij-skim
središtima moguć je i sada
za vrijeme rata
Tvornice koje su prije rata pro-izvodile
umivaonike kupaone vo-dene
cijevi I druge stvari za kuć-ne
potrebe sad to proizvode za
brodove pa razumije se nitko neće
preporučiti da se na račun ratnih
potreba proitvode domaće tvari
Ali ako bi se povela istraga u pro
izvodnji mogao bi se učiniti neki
raspored i odrediti kojim stvarima
treba dati veću prednost u proiz-vadjan- ju
a kojima manju
Onda imamo i jednu drugu stra-nu
koja smeta programu za iz-giad- nju
novih stanova Na pri-mjer
odbor ratnih cijena nije
juga (Titova Balkanska vojska)
Noglo napredovanje Crvene Ar-mije
prema Dunavskom bazenu ne
može a da ne izazove duboku kri-zu
ne samo u Rumunjskoj koja je
već postala područje ratnih ope-racija
nego i u južno-slavensk- oj
Bugarskoj u kojoj je nezadovolj-stvo
naroda sa izdajničkom vladom
regenta Kirila naročito jako a
pro-rus- ki osjećaji veoma izraziti"
Obzirom na činjenicu što je Tito
već u sa bugarskim podzem-nim
pokretom i Partizanima tako-zvanim
"Sumacima" može se oče-kivati
da će se slomom koburskog
vlastodržtva većina bugarske voj-ske
priključiti Jugoslavenskoj Na-rodnoj
Vojsci čime bi maršal Tito
postao jedan od najodlučnijih fak
i J u rata
NAIDJE
NARODA
o
u
snabdjeva- -
nje
i
vezi
strogo nadzirao porast cijena na
gradjevinskom materijalu Cigla
broj 2 koja se ranije prodavala hi-ljadu
komada za 26 dolara sada
se prodava kao cigla broj 1 za 32
dolara po jednoj hiljadi Uvadja-nj- e
cijevi u kući stoji sada oko
100 dolara više Jedna vrata ko-ja
se mogu kupiti za 3 dolara u
Chicago — u Toronto stoje 7 do-lara
i 50 centi itd Cijena maloj
kući recimo od pet soba toliko je
skupa da ju je običnom radniku
vrlo teško kupiti pa bilo to i na
dugoročnu-isplat- u Nužno je stoga
da vlasti povedu istragu u cijena-ma
gradjevinskog materijala i po-duzmu
takve mjere koje će omo-gućiti
narodu kupovanje novih sta
nova kako je u planu predvidjeno
Nizak interes na glavnicu du-goročne
isplate i pooljna cijena
u najamnini glavne su osnove pla-na
za izgradnju stanova Savjetu-jući
odbor je preporučio da drža-va
uloži 90 po sto zajma u jednu
kuću ispod JCOOO i da se zajam
isplaćuje u roku od 30 godina Ako
se snizi cijena na gradjevinskom
materijalu ova preporuka je dob-ra
i ona će omogućiti radničkim
obiteljima da u to vrijeme isplate
svoje kuće i postanu vlasnici
Zamisao o izgradnji hiljada no-vih
stanova preko cijele zemlje je
najbolji primjer kako se može iz-bjeći
besposlicu poslije rata Iz-gradnja
recimo 750000 stanova
znači tržište za toliki broj refri-gireto- ra mašina za pranje robe i
mnogih drugih kućnih potreba
Kakve god bile manjkavosti taj
plan zaslužuje potporu svakog po-štenog
gradjana
Općinska vijeća dužna su već sa
da o tome voditi računa organizi
rati posebne odbore i pripremati
planove kako bi bilo sve priprem-ljeno
i gotovo kada dodje vrijerne
za taj posao
HILJADE NARODA IZLAZI IZ
KATAGOMBA
Moskva 14 Aprila — Kada je
Crvena Armija oslobodila Odesu
hiljade blijedih iigladjenih i ne-obrija- nih
osoba izašlo je iz pod-zemnim
katagomba gdje su bili
sklonjeni pred nacističkim tero-rom
Za cijelo vrijeme okupacije
u katagombama su redovito slušali
radio izvještaje iz Moskve i omla
rainašali od usta do usta medju
narodom Podzemne ka'tagombe bi-le
su središta svih partizanskih ak-tivnosti
Strogost i disciplina je
bila tsko visoka da Nijemcima ni-je
kroz dvije godine dana pošlo sa
rukom da pnmadju 1 Jednu takvu
tajnu podzemnu katagombu
'Narodima Jugoslavije
Na dan treće godišnjice C apri-la
održana je u Moskvi radio skup-ština
koja je posvećena trogodišn-ju-
mnačke borbe naroda Jugo-c:a- vi
ic Sa te skupštine upućeni su
v dravi narodima Jugoslavije i
oihtMj slavnoj Narodnoj Oslobo-dim
kij Armiji Južnim Slaveni-ma
u Kanadi Sjedinjenim Država-c- a
Australiji Novoj Zelandiji
Ju?mi Americi i u drugim zem-lam- a
Na toj radio skupštini go-iri- u
hu mnoge istaknute lično-- u
med ju kojima je bio amba-ad- ci Simić Vellmir Vlahović ge-orr- a! (Judurov Lazo Stefanović
Dragutin Gustinčić Pavle Kovač
sr -- ia Marković Dimitri Vlahov
han Regent i mnogi drugi
Na tom svečanom sastanku pro-pitan
je pozdrav narodima Jugo-laij-e
koji u cijelosti glasi:
Rraćo!
Sutra će biti tri godine od ka
ko su Hitlerove banditske horde
navalile na nalu svetu otadžbinu
donoseći sa sobom ropstvo smrt i
ruševine
Hitlerovi pljačkaši natopili su
našu divnu Jugoslaviju sa krvlju
Oni su opljačkali i poubijali cvijet
njezinih naroda i pokušali da bace
u ropstvo slobodoljubećo Hrvate
Srbe i Slovence U svojoj životinj-skoj
mržnji prema svemu slaven-stvu
hitlerovski barbari ne samo
da su željeli da otmu narodu na-šem
njegovu slobodu i nezavisnost
nego 1 da bace našu čast i našu
kulturu pod noge
Narodi Jugoslavije ipak nisu
sagnuli glave pred njemačkim os-vajačima
Najbolji sinovi naše
zemlje ti divni patrioti objavili
su sveti narodni rat protiv njema
čkih ugnjetača i njihovih prezre-nih
agenata Oni su podigli zastavu
narodnog rata za nezavisnost Ju-goslavije
za slobodu jugoslaven-skih
naroda Stotina hiljada ljudi
i žena mladih i starih napustili su
zemlju i domove te uzeli oružje
smatrajući da je bolje poginuti u
borbi za slobodu nego Dasti u
sramno ropstvo Za tri godine već
narodi Jugoslavije vode herojsku
narodnu borbu za slobodu koja se
vodi pod teškim okolnostima pro-tiv
jakog neprijatelja Narod je
doprinosio nebrojne žrtve i stra-dao
zbog mnogobrojnih oskudica
pa ipak njegova pobjeda je bila ve
lika Zastave Narodne Oslobodila-čke
Vojske i Partizana Jugoslavi-je
pod vodstvom maršala Josipa
Broza — Tita istinskog sina svog
naroda i čuvenog generala okiće-ne
su sa slavom Nisu patrioti uza-ludno
proljeva!! svoju krv Trećina
naše domovine već je oslobodjena
od fašističkih osvajača U straS-ni- m bitkama narod je postigao ja-ki
moral i političko jedinstvo me-dj- u
našim narodima Nova slobodj
na demokratska Jugoslavija je u
procesu stvaranja
Sav demokratski svijet prati va
šu herojsku borbu sa obožavanjem
i simpatijama želeći vam brzu i
potpunu pobjedu protiv omrznutog
neprijatelja i njegovih agenata Mi
Jugoslaveni koji živimo u Sovjet
skom Savezu kao i oficiri i vojni- -
Moskva — Upravo se navr-il- o
2G4 dana od kada su Nijemci naj-upornije
i najsnažnije pokucali
prodrijeti do Moskve Bili su samo
nekoliko milja daleko od prijestol-nice
Pokušaj je potpuno propao i
od onda Crvena Armija nepresta-no
progoni Nijemce nedajući im
prilike da se odmore ili odahne
"Otdje Je blato tako duboko" —
pisao je Kurt Reinman njemački
oficir svom prijatelju na talijan
skom frontu "da čovjek do kolje-napropad- ne
u njega pa treba mno-go
napora dok se izvuče Ti si ne
možeš ni zamisliti što znači zasta-ti
u takvom blatu Ali mi ga sve-jedno
blagoslivljemo Ono nas vi-še
štiti nego Alpe zaštićuje nas
od Rusa koji su po vraški aktivni
ovdje Ono Će nam dati priliku da
se odmorimo saberemo naše snage
i pripremimo za nekoliko iznena-djenj- a
neprijatelju"
Sovjetski artileristi imaju tako-djer
pune ruke posla prevažanjem
svoje lake i teške artilerije preko
dubokog blata Narodi u oslobodje-ni- m
krajevima uvjek Crvenoarmej-cim- a
priteknu u pomoć kada je po
trebno Nastupanje Crvene Armi-je
kroz močvare i blato u Ukrajini
pa do obala rijeke Prut je jedno
od najepohalnijih vojnih i politi-čkih
dogadjaja u ruskoj historiji
zapravo u cijeloj historiji
Novina Pravda organ Komunis-tičke
Partije opominje njemački
narod da se je grdno prevario kad
je pomislio da će napad na Sovjet-ski
Savez 22 juna 1941 značiti
smrt Crvenoj Armiji i svim sov-jetskim
narodima U stvari onaj
dan Hitlerova Njemačka je sebi
potpisala smrtnu osudu Pravda sa
posebnim naglaskom kale: "Smrt- -
na kazna se sada provodi u djelo
Subota 15 aprila 1944
ci Jugoslavenske dobrovoljačke
jedinice u SSSR koji se sada vjež-baju
da uzmu učešća u historijskim
bitkama na sovjetsko-njemačko- m frontu šalju vam bratske borbene
pozdrave Mi smo sa vama draga
oraco i sestre! Naša srca su ispu- njena sa ljubavlju prema vama i
prema našoj dragoj domovini
Na današnjem sastanku u Mos-kvi
mi jugoslavenski gradjani ko-ji
živimo u Sovjetskom Savezu
vojnici i oficiri Jug vojne jedinice
bugrlaaSsćueSSuRnadšriuphgriidmnrauržozudejmaemljoamgalsavskouoj jingaploaš-es ziva vlade Ujedinjenih Nacija da
priznaju kao jedine predstavnik
Jugoslavije Anti-faiistič- ko Vijeće
Narodnog Oslobodjenja pod pred-sjedništvom
Dr Ivana Ribara i
Narodni Odbor Oslobodjenja pod
Tvoitdastvom maršala Josipa Broza —
To će biti drugi snažni udarac
protiv lukavih planova neprijate-lja
koji očekuje spas u neslozi
medju Ujedinjenim Nacijama
Oslanjajući se na svoje aeente
narodne izdajnike hitlerovski os-vajači
pokušavaju da prošire ne-slogu
medju našim narodom da ih
razjedine i da na taj način potko-paju
i oslabe vašu borbu za oslo-bodjen- je Prezreni narodni izdajni-ci
Hitlerovi najamnici svi nedi-ćev- ci pavelićevci rupnikovci i ml-hajloviće- vci
provode bratoubilački
rat u zemlji po nalogu Berlina Da-nas
je svakome jasno da su ti pla-novi
propali Narodi Jugoslavije su
pokazali u borbi svoje jedinstvo i
svoju nesalomivu volju da očiste
njemačke fašističke osvajače i od-vratne
izdajnike iz Jugoslavije
Naš narod neće zaboraviti krva-ve
zločine koje su počinili narodni
izdajnici Oni neće umaknutl od
pravednog narodnog suda a njiho
vi grobovi će obrastl divljom tra-vurinom
njihova imena biti će
prokleta na vjekove
Braćo!
Historija je osudila Hitlerovu
Njemačku Osvetnička sablja za-mahn- ula je nad krvlju zamazanim
njemačkim fašističkim banditima
Historijske pobjede Crvene Ar-mije
donesti će Hitlerovoj Njema
čkoj katastrofu Fašistička osovina
se raspada Hitlerovi balkanski va- -
zali takodjer se boje odmazde ko-ja
će doći Blizu je čas kad će
udarci Sovjetskog Saveza Velike
Britanije Sjedinjenih Država
Amerike sa istoka sa juga i za
pada udariti na Hitlerovu Njema-čku
Ali pred nama su Jo5 teJke
borbe i teška iskušenja Doći će
dan kad će njemački fašizam pre-trpjeti
konačni poraz i dan oslobo-djenja
naše zemlje koja dugo pati
blizu je Crvena Armija je već pre-šla
rumunjsku granicu i nalazi to
500 kilometara od Beograda
Oficiri i vojnici slavne Narodne
Oslobodilačke Vojske pomozite
Crvenoj Armiji da potuče i uništi
neprijatelja Odlučne bitke su po
čele a to je bitka koja nosi potpu-nu
pobjedu slobodoljubivim narodi-(Pren- os
na str 3)
"Seljaci" predvode
Crvenu Armiju
Ona će se protoditi tako dugo dok
se neprijatelja poste uništi"
Nije ni čudo što oduševljeni Cr-venoarm-ejcl
— koji se sve to vrije
me nisu odmarali — sada kad sla-ve
svoje pobjede kliču: "Marširati
ćemo ravno na Berlin 1"'
No najdramatičnije u ofenzivi
Crvene Armije kroz Ukrajinu je
to što su dvojica njezinih koman-danta
maršal Gregorjr K Zukov i
maršal Ivan Konev seljaci Oni
su sinovi nekada nazivanih "tu
pih" muzika a sada predvode Cr-venu
Armiju u jednom od najvećih
ratova kojeg Je Rusija u historiji
ikada provodila Oni neprestano
razbijaju armije koje tu sebe na-zivale:
potomcima "više rase" Ni-šta
u toj rasi ni junkersi ili njiho-vi
naučenjaci nisu u stanju učiniti
što bi spriječilo udarac Crvene Ar-mije
protiv njih i njiihovih starih
sanja o vladanju i porobljavanju
svijeta
Nama koji smo uvjek vjerovali
u sposobnost i energiju običnoe
čovjeka nije nikakvo čudo niti no-voga
kada takav čovjek ako ima
priliku slobodnog razvijanja stva-ra
čudesa ne samo na frontu nego
i u najvećim institucijama njego-vog
naroda Nikada za vrijeme ca-ra
nije seljak bio u komandi car
ske vojske Ne samo mai-tal- i žu-ko- v
i Konev nego i najistaknutiji
maršal Crvene Armije Timosenko
takodjer je nekada bio seljak
Za primjer Bjelorusi ja je sa
vrijeme cara bila jedna od najzad-niji- h
i najbijednijih krajeva europ-skog
dijela Rusije Njezini vojnici
uvjek su bili polupismeni ili pot-puno
nepismeni mužiki AH u ovo-me
ratu bjeloruski seljaci maju u
Crvenoj Armiji četiri admirala i
157 generala