000182 |
Previous | 2 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
ii i# m STRANA 2 " ""if NOVOSTI PublLsbed evcry Tuesdav Thursday and Salurday by tho Novosti Publishing Company In the Croatian Language IaJazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku ADRESA NOVOSTI 20S Ads-Iaid- o Street West Toronto 1 Ontario Telephone: ADelcdde 1642 Registered in the Registry Oiiice ior the City oi Toronto on the 24th day oi October 1941 as No 4G052 CP Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju Značaj izjave dra Smodlake U prošlom broju Novosti donijeli smo prvu značajnu izja vu dra Smodlake kao odgovornog člana i ministra vanjskir poslova u narodnoj jugoslavenskoj vladi Dr Smodlaka se nalazi u Italiji već više od mjesec dana obavljajući inostrane poslove narodne vlade koje je teško obavljati u zemlji ili iz zemlje pod današnjim prilikama Sa vladom u zemlji dr Smodlaka je redovito povezan prema to-me ono što govori i izjavljuje smatra se službeno stanovište narodne vlade u zemlji Izjava dr Smodlake je tim važnija što govori o vanjskoj i unutarnjoj politici nove Jugoslavije u danima kad se narod-na oslobodilačka vojska nalazi u ofenzivi no svim važnijim sek torima zemlje i kad se pred vratima Jugoslavije nalazi pobje-donosna Crvena Armija Što dr Smodlaka kaže? Obzirom na domaću politiku vlade maršala Tita dr Smo-dlaka u glavnom kaže — Naš je najprvi cilj u ovom ratu POBJEDA A kasnije kad se ta pobjeda izvojuje sami narodi odlučiti će o sastavu svoje vlade i načinu socijalnog i politi-čkog života — osim fašističkih i protu-narodni- h Zatim nadodaje — i ako je pitanje dinastije ih republike pitanje koje treba riješiti sam narod naš program je za fede rativnu državu sa jednakim pravima za sve političke nacio-nalno ili vjerske grupacije Socijalno reforme koje će se provoditi u novoj demokrat-skoj Jugoslaviji biti će u skladu novog doba i demokratskih težnja naroda Ali te promjene neće se pojaviti samo kod nas — kaže dr Smodlaka — nego u cijelom svijetu Komunizam ne može i ne želi nametati svoju volju ili doktrinu u Jugoslavi-ji Mi ćemo imati nezavisnu Jugoslaviju i slobodne narode sa najširim demokratskim slobodltinama Ova izjava dra Smodlake podudara se sa moskovskim i teheranskim odlukama i sa principima Atlantskog Čartera a to je da će Jugoslavija biti onakva u socijalnom i političkom životu kako to njezini narodi žele Ono pako što narodi žele i za čime teže već dugi niz godina nije vraćanje na staro bes-pravno društvo i život nego na bolje savremenije i praktičnije Stimo je najbolje odgovoreno klevetnicima oko Purićevo vlade i njegovih pro-fašističk- ih sljedbenika koji još uvjek po-kušavaju da narodni oslobodilački pokret u zemlji prikaž-- i čisto komunističkim Program Narodnog Oslobodilačkog Po-kreta prihvatila je ogromna većina jugoslavenskih naroda jer je to istinski i demokratski program koji izražava dugogodiš-nje nade i težnje našeg naroda To je program u danom času najsavremeniji i podudara se sa odlukama u Moskvi i Teheranu Po pitanjima vanjske politike dr Smodlaka je bio odre-djenij- i Kaže: "Mi smo saveznici triju velikih sila U borbi smo protiv za-jedničkog neprijatelja Mi imamo isto ratne ciljeve — pobjedu slobode u našoj i drugim zemljama" Najznačajniji dio izjave dra Smodlake odnosi se svakako na budućnost Balkana — Slobodna i federativna Jugoslavija tek prvi je korak da se ta federacija proširi i na ostale balkan-ske zemlje — misao je dr Smodlake Jer samo onda kad u jednom takvom federativnom sklopu budu Bugari Albanci --p- a ako žele i Grci — biti će osiguran mir Tada kaže Smod laka biti ćemo dovoljno jaki da odbijemo svaki napad pa od kuda došao Riješenje balkanskog pitanja može biti samo on-da ako se narodima na Balkanu pruži puna autonomija u jednoj federalističkoj državnoj zajednici gdje neće biti ni na-cionalnog ni socijalnog prestiža Jasno je da takva zajednica može biti stvorena samo sa pristankom sviju i sa zagarantovanim pravima balkanskih na-roda Slobodna i feHerativna Jugoslavija je kako kaže dr Smodlaka prvi korak u tom pravcu Obzirom na sjeverne granice Smodlaka veli da ih neće biti teško riješiti poslije rata jer će sigurno postojati medju-norodn- e garancije o pravima narodnih manjina Talijanske narodne manjine podvlači Smodlaka već su zastupane u Slo-venskom Narodnom Vijeću Konačno prema najnovijim vijestima o potpisu ugovora izmedju Smodlake i Badoglija Italija se odriče cijele Dalmaci-je uključujući i Rijeke sa Kvarnerom dok će pitanje Istre ovi-siti o narodnom plebiscitu — pa kako narod odluči Pitanje priznanja narodne vlade u zemlji još nije riješeno Ono je aktuelno i ako je dr Smodlaka izrazio mišljenje da je to kod Saveznika neaktuelno i da će tri velesile Sovjetski Sa-vez Velika Britanija i Sjedinjene Države u tom pravcu zajed-nički postupiti — one još podržavaju odnose sa reakcionar-nom i izdajničkom vladom Purića "Mi se moramo boriti i umi-rati za našu zajedničku stvar ali diplomatska prava priznanja jes" nismo zaslužili Mi smo nepriznati prijatelji" — nadodao ia dr Smodlaka sa očitom ironijom Nedavno je američki državni tajnik naročito podvukao da će Saveznici poduprijeti de Gaullov Odbor u Francuskoj ali ne žele priznati nikakvu vladu dok Francuska ne bude potpu-no oslobodjena Ista će se procedura vjerojatno primjeniti i j slučaju Jugoslavije jer maršal Tito je već priznat kao savezni-čki vojni vodja dok se o priznanju njegove vlade oteže Pa ako se već ne želi priznati novu narodnu vladu u zem-lji sve dok narod ne reče svoju nebi trebalo priznavati ni one izbjegle izvan zemlje Jer to je vlada klike koja je dovela lo-pova do vrata utekla kad se lopov na vratima pokazao i vika-la "držte lopova (narod) dok je pravi lopov (faSkta) harao po narodnoj kući Priznanje narodne vlade na čelu sa Titom i Ribarom zna-čdialo sbami zi avlnaadraojdue sJvuogjoomslavziejme ljpormiznanje njihove borbe i prava BVoišsinimuI solivmaajnsnkairodsnviećiezndiakjnHikaj prAemšaion jeAlnaHsutsrsaenjune okpurpeagtloerdaa va nacistički top negdje u Split je vojni cilj savez-nika i Tite Major George Fielding Eliot ratni stručnjak velike nevyorške novine "Herald Tribune" posvetio je svoj članak od 6 om savezni-čkoj strategiji na Jadranu nagla-suju- ć da je zauzeće Splita vjero-jatno cilj saveznika i Tita Polaze-ći sa tog stanovišta on o tom pred-metu kaže u glavnome slijedeće: "Iz nepotpunih informacija o operacijama u Jugoslaviji uzduž Jadranske obale sada je moguće skalupiti barem početke jedne strateške osnove za to područje Ova strategija predstavlja donekle opravdane mogućnosti: "Glavna točka ovog časa izgleda da je luka Split Nijemci kažu da su savezničke komando jedinice us tanovile bazu na otoku Visu Sto predkazuje približavanje Splitu iz Južne Italije Iz komunikeja mar-šala Tita saznajemo da su savez-ničke komando jedinice u akciji sa Partizanima zauzele otok Hvar te da udaraju na Nijemce na otocima Šolti I Braču Potonja tri otoka pokrivaju izravni prolaz do Splita Takodjer u zadnje vrijeme bili su saveznički zračni napadaji upere-ni na željeznicu koja vodi u Split s?a sjevera i koja je navodno glav-na saobraćajna pruga za snabdje-vanj- e njemačke garnizone u tom gradu Bombardirani su takodjer i cestni saobraćaji koji vode iz Spli-ta izravno u unutarnjost "Glavna utvrda maršal Titove snage leži u brdskom području južno i jugozapadno od Splita Ovo područje povezuje Split sa cestom na kojoj Nijemci drže dva mje-sta navlastito Sinj i Llvno Sinj su nedavno napali saveznički bom-be- ri a istodobno je pod napadajem Titovih sila "Iz svega toga proizlazi osno-va da se otoke na putu u Split očisti s mora I otvori cesta iz br-dinsk- og područja u Split u cilju zajedničkog napadaja na sam Split Ako se ova osnova ostvari Tito bi došao u posjestvo luke i ceste koja ju povezuje sa njego-vim glavnini središtima snage Ta-ko bi on bio u stanju dobivati sa vezničku pomoć izravno iz Italije To bi za njemačke garnizone i sao-braćajne pruge na Balkanu sači-njavalo daleko veću opasnost nego Sto je sadanja "Sta više to bi bez dvojbe ima-lo dubok moralni i politički uči-nak na cijelom Balkanu i naročito bi sačinjavalo mogućnost daljnjeg poticaja za one elemente u Bu-garskoj koji nastoje da svoju zemlju istrgnu iz saveza a Nje-mačkom "Faktično takovo poboljšanju partizanske pozicije moglo bi Ni-jemce prisiliti na neugodnu odlu-ku — da se povuču iz izloženih područja ili da pošalju tamo više trupa iz njihovih naglo iscrpljiva-nih rezerva "U Jugoslaviji Nijemci upotreb-Ijuj- u nekoje od svojih najboljih trupa — trupa koje su veoma potrebne na drugim frontovima Saveznici naprotiv upotrebljuju tek razmjerno male komando jedi-nice i razumije se Titove Partiza-ne Doslijedno toga stanje je pre-težno protiv Nijemaca "Našom okupacijom dalmatin-skih otoka oko Splita udovoljuje se istodobno jednom drugom cilju a taj je poremećenje njemačkog pomorskog prometa u Albaniju i Grčku uzduž dalmatinske obale Ovaj je promet redovit i u koliko je moguće Nijemci ga drže u nutar otoka Oni su odavna ustanovili d je njihovu vojsku u Albaniji i Grčkoj te na Egejskom otočju ne-moguće snabdijevati isključivo že-ljeznicom preko NUa i Soluna Ra di toga su se utekli ovoj obalnoj plovidbi Sa Splitom u saveani- - čkim rukama taj saobraćaj nebi više bio siguran za Nijemce" Od naročite je važnosti činjeni ca da je ovo prva isključivo voj na analiza posvećena Partizanima! NOVOSTI I po jednome od najuglednijih kon-zervativnih ratnih stručnjaka Ona podvlači sve to brzo rastuću vojnu ulogu Tita na Balkanu — ulogu koja je tim značajnija obzirom na prodiranje Crvene Armije prema Balkanu i na savezničke planove za ko-ordinira- nje svojih operacija sa Titovom vojskom sa druge stra-ne Danas uoči velike savezničke in-vazije gornja analiza pokazuje da se Narodna Oslobodilačka Vojska smatra kao karika u obruču sila koje opkoljuju Hitlerovu "Europ-sku Tvrdjavu" Totalni saveznički ratni plan uslovljuje ko-ordinac- iju sa Titovim silama u svrhu da na-vala bude istodobno ostvarena sa zapada (Anglo-Američ- ka vojska) sa istoka (Crvena Armija) sa tora konačnoj fazi u Europi Plan za izgradnju novih stanova poslije rata TREBA DA NA POTPORU CIJELOKUPNOG KANADE Nedavno je premijer King u par-lamentu objavio vrlo dobar plan za izgradnju hiljada novih stano-va preko cijele zemlje U planu kojeg je stvorio savjetujući odbor rekonstrukciji predvidjeno je iz-graditi 750000 do jedan milijun novih stanova slijedećih 10 go- dina Od toga jedna trećina ima se iznajmiti uz vrlo nisku cijenu a ostalo će se prodati na dugoroč-nu odplatu Plan je vrlo dobar i praktičan Federalna vlada dužna je taj plan bez ikakvog odlaganja prihvatiti kako je predložen i odmah podu-zeti mjere da se na izgradnji sta-nova odmah počne raditi u toliko koliko dozvoljavaju ratne prilike Očekivati se može da će se na raznim državnim i drugim odgo-vornim položajima naći ljudi koji će raditi protiv plana za izgradnju novih stanova Nastojati će iz lič-nih razloga da ga ometu i oslabe Dužnost je stoga progresivnih gradskih vijeća zanatskih unija i drugih gradjanekih organizacija da odmah izraze svoju potporu fe deralnoj vladi na tako važnom pi-tanju Plan za izgradnju nekoliko hi ljada novih stanova je naravno plan za posljeratnu rekonstrukciju No opaža se da je u planu trebalo uzeti u obzir neposredne potrebe hiljada radnika u većim industri-jalni- m gradovima Imamo na pri-mjer u Torontu takvu situaciju gdje će hiljade radničkih obitelji oko prvog maja tražiti nove ta-no- ve kojih će triko naći U Mon-trea- lu je još ozbiljnija situacija Pa ni u drugim industrijskim gra-dovima nije bolje Dakako veći program za izgradnju stanova je izvan pitanja dok se nalazimo u ratu i dok se sva nacionalna ener-gija mora posvetiti proizvodnji ratnog materijala za naSih i savezničkih oružanih sila na raznim frontovima Ali plan za izgradnju recimo jednu hi-ljadu stanova u Torontu Montrea- - lu Vindsoru drugim industrij-skim središtima moguć je i sada za vrijeme rata Tvornice koje su prije rata pro-izvodile umivaonike kupaone vo-dene cijevi I druge stvari za kuć-ne potrebe sad to proizvode za brodove pa razumije se nitko neće preporučiti da se na račun ratnih potreba proitvode domaće tvari Ali ako bi se povela istraga u pro izvodnji mogao bi se učiniti neki raspored i odrediti kojim stvarima treba dati veću prednost u proiz-vadjan- ju a kojima manju Onda imamo i jednu drugu stra-nu koja smeta programu za iz-giad- nju novih stanova Na pri-mjer odbor ratnih cijena nije juga (Titova Balkanska vojska) Noglo napredovanje Crvene Ar-mije prema Dunavskom bazenu ne može a da ne izazove duboku kri-zu ne samo u Rumunjskoj koja je već postala područje ratnih ope-racija nego i u južno-slavensk- oj Bugarskoj u kojoj je nezadovolj-stvo naroda sa izdajničkom vladom regenta Kirila naročito jako a pro-rus- ki osjećaji veoma izraziti" Obzirom na činjenicu što je Tito već u sa bugarskim podzem-nim pokretom i Partizanima tako-zvanim "Sumacima" može se oče-kivati da će se slomom koburskog vlastodržtva većina bugarske voj-ske priključiti Jugoslavenskoj Na-rodnoj Vojsci čime bi maršal Tito postao jedan od najodlučnijih fak i J u rata NAIDJE NARODA o u snabdjeva- - nje i vezi strogo nadzirao porast cijena na gradjevinskom materijalu Cigla broj 2 koja se ranije prodavala hi-ljadu komada za 26 dolara sada se prodava kao cigla broj 1 za 32 dolara po jednoj hiljadi Uvadja-nj- e cijevi u kući stoji sada oko 100 dolara više Jedna vrata ko-ja se mogu kupiti za 3 dolara u Chicago — u Toronto stoje 7 do-lara i 50 centi itd Cijena maloj kući recimo od pet soba toliko je skupa da ju je običnom radniku vrlo teško kupiti pa bilo to i na dugoročnu-isplat- u Nužno je stoga da vlasti povedu istragu u cijena-ma gradjevinskog materijala i po-duzmu takve mjere koje će omo-gućiti narodu kupovanje novih sta nova kako je u planu predvidjeno Nizak interes na glavnicu du-goročne isplate i pooljna cijena u najamnini glavne su osnove pla-na za izgradnju stanova Savjetu-jući odbor je preporučio da drža-va uloži 90 po sto zajma u jednu kuću ispod JCOOO i da se zajam isplaćuje u roku od 30 godina Ako se snizi cijena na gradjevinskom materijalu ova preporuka je dob-ra i ona će omogućiti radničkim obiteljima da u to vrijeme isplate svoje kuće i postanu vlasnici Zamisao o izgradnji hiljada no-vih stanova preko cijele zemlje je najbolji primjer kako se može iz-bjeći besposlicu poslije rata Iz-gradnja recimo 750000 stanova znači tržište za toliki broj refri-gireto- ra mašina za pranje robe i mnogih drugih kućnih potreba Kakve god bile manjkavosti taj plan zaslužuje potporu svakog po-štenog gradjana Općinska vijeća dužna su već sa da o tome voditi računa organizi rati posebne odbore i pripremati planove kako bi bilo sve priprem-ljeno i gotovo kada dodje vrijerne za taj posao HILJADE NARODA IZLAZI IZ KATAGOMBA Moskva 14 Aprila — Kada je Crvena Armija oslobodila Odesu hiljade blijedih iigladjenih i ne-obrija- nih osoba izašlo je iz pod-zemnim katagomba gdje su bili sklonjeni pred nacističkim tero-rom Za cijelo vrijeme okupacije u katagombama su redovito slušali radio izvještaje iz Moskve i omla rainašali od usta do usta medju narodom Podzemne ka'tagombe bi-le su središta svih partizanskih ak-tivnosti Strogost i disciplina je bila tsko visoka da Nijemcima ni-je kroz dvije godine dana pošlo sa rukom da pnmadju 1 Jednu takvu tajnu podzemnu katagombu 'Narodima Jugoslavije Na dan treće godišnjice C apri-la održana je u Moskvi radio skup-ština koja je posvećena trogodišn-ju- mnačke borbe naroda Jugo-c:a- vi ic Sa te skupštine upućeni su v dravi narodima Jugoslavije i oihtMj slavnoj Narodnoj Oslobo-dim kij Armiji Južnim Slaveni-ma u Kanadi Sjedinjenim Država-c- a Australiji Novoj Zelandiji Ju?mi Americi i u drugim zem-lam- a Na toj radio skupštini go-iri- u hu mnoge istaknute lično-- u med ju kojima je bio amba-ad- ci Simić Vellmir Vlahović ge-orr- a! (Judurov Lazo Stefanović Dragutin Gustinčić Pavle Kovač sr -- ia Marković Dimitri Vlahov han Regent i mnogi drugi Na tom svečanom sastanku pro-pitan je pozdrav narodima Jugo-laij-e koji u cijelosti glasi: Rraćo! Sutra će biti tri godine od ka ko su Hitlerove banditske horde navalile na nalu svetu otadžbinu donoseći sa sobom ropstvo smrt i ruševine Hitlerovi pljačkaši natopili su našu divnu Jugoslaviju sa krvlju Oni su opljačkali i poubijali cvijet njezinih naroda i pokušali da bace u ropstvo slobodoljubećo Hrvate Srbe i Slovence U svojoj životinj-skoj mržnji prema svemu slaven-stvu hitlerovski barbari ne samo da su željeli da otmu narodu na-šem njegovu slobodu i nezavisnost nego 1 da bace našu čast i našu kulturu pod noge Narodi Jugoslavije ipak nisu sagnuli glave pred njemačkim os-vajačima Najbolji sinovi naše zemlje ti divni patrioti objavili su sveti narodni rat protiv njema čkih ugnjetača i njihovih prezre-nih agenata Oni su podigli zastavu narodnog rata za nezavisnost Ju-goslavije za slobodu jugoslaven-skih naroda Stotina hiljada ljudi i žena mladih i starih napustili su zemlju i domove te uzeli oružje smatrajući da je bolje poginuti u borbi za slobodu nego Dasti u sramno ropstvo Za tri godine već narodi Jugoslavije vode herojsku narodnu borbu za slobodu koja se vodi pod teškim okolnostima pro-tiv jakog neprijatelja Narod je doprinosio nebrojne žrtve i stra-dao zbog mnogobrojnih oskudica pa ipak njegova pobjeda je bila ve lika Zastave Narodne Oslobodila-čke Vojske i Partizana Jugoslavi-je pod vodstvom maršala Josipa Broza — Tita istinskog sina svog naroda i čuvenog generala okiće-ne su sa slavom Nisu patrioti uza-ludno proljeva!! svoju krv Trećina naše domovine već je oslobodjena od fašističkih osvajača U straS-ni- m bitkama narod je postigao ja-ki moral i političko jedinstvo me-dj- u našim narodima Nova slobodj na demokratska Jugoslavija je u procesu stvaranja Sav demokratski svijet prati va šu herojsku borbu sa obožavanjem i simpatijama želeći vam brzu i potpunu pobjedu protiv omrznutog neprijatelja i njegovih agenata Mi Jugoslaveni koji živimo u Sovjet skom Savezu kao i oficiri i vojni- - Moskva — Upravo se navr-il- o 2G4 dana od kada su Nijemci naj-upornije i najsnažnije pokucali prodrijeti do Moskve Bili su samo nekoliko milja daleko od prijestol-nice Pokušaj je potpuno propao i od onda Crvena Armija nepresta-no progoni Nijemce nedajući im prilike da se odmore ili odahne "Otdje Je blato tako duboko" — pisao je Kurt Reinman njemački oficir svom prijatelju na talijan skom frontu "da čovjek do kolje-napropad- ne u njega pa treba mno-go napora dok se izvuče Ti si ne možeš ni zamisliti što znači zasta-ti u takvom blatu Ali mi ga sve-jedno blagoslivljemo Ono nas vi-še štiti nego Alpe zaštićuje nas od Rusa koji su po vraški aktivni ovdje Ono Će nam dati priliku da se odmorimo saberemo naše snage i pripremimo za nekoliko iznena-djenj- a neprijatelju" Sovjetski artileristi imaju tako-djer pune ruke posla prevažanjem svoje lake i teške artilerije preko dubokog blata Narodi u oslobodje-ni- m krajevima uvjek Crvenoarmej-cim- a priteknu u pomoć kada je po trebno Nastupanje Crvene Armi-je kroz močvare i blato u Ukrajini pa do obala rijeke Prut je jedno od najepohalnijih vojnih i politi-čkih dogadjaja u ruskoj historiji zapravo u cijeloj historiji Novina Pravda organ Komunis-tičke Partije opominje njemački narod da se je grdno prevario kad je pomislio da će napad na Sovjet-ski Savez 22 juna 1941 značiti smrt Crvenoj Armiji i svim sov-jetskim narodima U stvari onaj dan Hitlerova Njemačka je sebi potpisala smrtnu osudu Pravda sa posebnim naglaskom kale: "Smrt- - na kazna se sada provodi u djelo Subota 15 aprila 1944 ci Jugoslavenske dobrovoljačke jedinice u SSSR koji se sada vjež-baju da uzmu učešća u historijskim bitkama na sovjetsko-njemačko- m frontu šalju vam bratske borbene pozdrave Mi smo sa vama draga oraco i sestre! Naša srca su ispu- njena sa ljubavlju prema vama i prema našoj dragoj domovini Na današnjem sastanku u Mos-kvi mi jugoslavenski gradjani ko-ji živimo u Sovjetskom Savezu vojnici i oficiri Jug vojne jedinice bugrlaaSsćueSSuRnadšriuphgriidmnrauržozudejmaemljoamgalsavskouoj jingaploaš-es ziva vlade Ujedinjenih Nacija da priznaju kao jedine predstavnik Jugoslavije Anti-faiistič- ko Vijeće Narodnog Oslobodjenja pod pred-sjedništvom Dr Ivana Ribara i Narodni Odbor Oslobodjenja pod Tvoitdastvom maršala Josipa Broza — To će biti drugi snažni udarac protiv lukavih planova neprijate-lja koji očekuje spas u neslozi medju Ujedinjenim Nacijama Oslanjajući se na svoje aeente narodne izdajnike hitlerovski os-vajači pokušavaju da prošire ne-slogu medju našim narodom da ih razjedine i da na taj način potko-paju i oslabe vašu borbu za oslo-bodjen- je Prezreni narodni izdajni-ci Hitlerovi najamnici svi nedi-ćev- ci pavelićevci rupnikovci i ml-hajloviće- vci provode bratoubilački rat u zemlji po nalogu Berlina Da-nas je svakome jasno da su ti pla-novi propali Narodi Jugoslavije su pokazali u borbi svoje jedinstvo i svoju nesalomivu volju da očiste njemačke fašističke osvajače i od-vratne izdajnike iz Jugoslavije Naš narod neće zaboraviti krva-ve zločine koje su počinili narodni izdajnici Oni neće umaknutl od pravednog narodnog suda a njiho vi grobovi će obrastl divljom tra-vurinom njihova imena biti će prokleta na vjekove Braćo! Historija je osudila Hitlerovu Njemačku Osvetnička sablja za-mahn- ula je nad krvlju zamazanim njemačkim fašističkim banditima Historijske pobjede Crvene Ar-mije donesti će Hitlerovoj Njema čkoj katastrofu Fašistička osovina se raspada Hitlerovi balkanski va- - zali takodjer se boje odmazde ko-ja će doći Blizu je čas kad će udarci Sovjetskog Saveza Velike Britanije Sjedinjenih Država Amerike sa istoka sa juga i za pada udariti na Hitlerovu Njema-čku Ali pred nama su Jo5 teJke borbe i teška iskušenja Doći će dan kad će njemački fašizam pre-trpjeti konačni poraz i dan oslobo-djenja naše zemlje koja dugo pati blizu je Crvena Armija je već pre-šla rumunjsku granicu i nalazi to 500 kilometara od Beograda Oficiri i vojnici slavne Narodne Oslobodilačke Vojske pomozite Crvenoj Armiji da potuče i uništi neprijatelja Odlučne bitke su po čele a to je bitka koja nosi potpu-nu pobjedu slobodoljubivim narodi-(Pren- os na str 3) "Seljaci" predvode Crvenu Armiju Ona će se protoditi tako dugo dok se neprijatelja poste uništi" Nije ni čudo što oduševljeni Cr-venoarm-ejcl — koji se sve to vrije me nisu odmarali — sada kad sla-ve svoje pobjede kliču: "Marširati ćemo ravno na Berlin 1"' No najdramatičnije u ofenzivi Crvene Armije kroz Ukrajinu je to što su dvojica njezinih koman-danta maršal Gregorjr K Zukov i maršal Ivan Konev seljaci Oni su sinovi nekada nazivanih "tu pih" muzika a sada predvode Cr-venu Armiju u jednom od najvećih ratova kojeg Je Rusija u historiji ikada provodila Oni neprestano razbijaju armije koje tu sebe na-zivale: potomcima "više rase" Ni-šta u toj rasi ni junkersi ili njiho-vi naučenjaci nisu u stanju učiniti što bi spriječilo udarac Crvene Ar-mije protiv njih i njiihovih starih sanja o vladanju i porobljavanju svijeta Nama koji smo uvjek vjerovali u sposobnost i energiju običnoe čovjeka nije nikakvo čudo niti no-voga kada takav čovjek ako ima priliku slobodnog razvijanja stva-ra čudesa ne samo na frontu nego i u najvećim institucijama njego-vog naroda Nikada za vrijeme ca-ra nije seljak bio u komandi car ske vojske Ne samo mai-tal- i žu-ko- v i Konev nego i najistaknutiji maršal Crvene Armije Timosenko takodjer je nekada bio seljak Za primjer Bjelorusi ja je sa vrijeme cara bila jedna od najzad-niji- h i najbijednijih krajeva europ-skog dijela Rusije Njezini vojnici uvjek su bili polupismeni ili pot-puno nepismeni mužiki AH u ovo-me ratu bjeloruski seljaci maju u Crvenoj Armiji četiri admirala i 157 generala
Object Description
Rating | |
Title | Novosti, April 15, 1944 |
Language | hr |
Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
Date | 1944-04-15 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | NovotD4000045 |
Description
Title | 000182 |
OCR text | ii i# m STRANA 2 " ""if NOVOSTI PublLsbed evcry Tuesdav Thursday and Salurday by tho Novosti Publishing Company In the Croatian Language IaJazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku ADRESA NOVOSTI 20S Ads-Iaid- o Street West Toronto 1 Ontario Telephone: ADelcdde 1642 Registered in the Registry Oiiice ior the City oi Toronto on the 24th day oi October 1941 as No 4G052 CP Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju Značaj izjave dra Smodlake U prošlom broju Novosti donijeli smo prvu značajnu izja vu dra Smodlake kao odgovornog člana i ministra vanjskir poslova u narodnoj jugoslavenskoj vladi Dr Smodlaka se nalazi u Italiji već više od mjesec dana obavljajući inostrane poslove narodne vlade koje je teško obavljati u zemlji ili iz zemlje pod današnjim prilikama Sa vladom u zemlji dr Smodlaka je redovito povezan prema to-me ono što govori i izjavljuje smatra se službeno stanovište narodne vlade u zemlji Izjava dr Smodlake je tim važnija što govori o vanjskoj i unutarnjoj politici nove Jugoslavije u danima kad se narod-na oslobodilačka vojska nalazi u ofenzivi no svim važnijim sek torima zemlje i kad se pred vratima Jugoslavije nalazi pobje-donosna Crvena Armija Što dr Smodlaka kaže? Obzirom na domaću politiku vlade maršala Tita dr Smo-dlaka u glavnom kaže — Naš je najprvi cilj u ovom ratu POBJEDA A kasnije kad se ta pobjeda izvojuje sami narodi odlučiti će o sastavu svoje vlade i načinu socijalnog i politi-čkog života — osim fašističkih i protu-narodni- h Zatim nadodaje — i ako je pitanje dinastije ih republike pitanje koje treba riješiti sam narod naš program je za fede rativnu državu sa jednakim pravima za sve političke nacio-nalno ili vjerske grupacije Socijalno reforme koje će se provoditi u novoj demokrat-skoj Jugoslaviji biti će u skladu novog doba i demokratskih težnja naroda Ali te promjene neće se pojaviti samo kod nas — kaže dr Smodlaka — nego u cijelom svijetu Komunizam ne može i ne želi nametati svoju volju ili doktrinu u Jugoslavi-ji Mi ćemo imati nezavisnu Jugoslaviju i slobodne narode sa najširim demokratskim slobodltinama Ova izjava dra Smodlake podudara se sa moskovskim i teheranskim odlukama i sa principima Atlantskog Čartera a to je da će Jugoslavija biti onakva u socijalnom i političkom životu kako to njezini narodi žele Ono pako što narodi žele i za čime teže već dugi niz godina nije vraćanje na staro bes-pravno društvo i život nego na bolje savremenije i praktičnije Stimo je najbolje odgovoreno klevetnicima oko Purićevo vlade i njegovih pro-fašističk- ih sljedbenika koji još uvjek po-kušavaju da narodni oslobodilački pokret u zemlji prikaž-- i čisto komunističkim Program Narodnog Oslobodilačkog Po-kreta prihvatila je ogromna većina jugoslavenskih naroda jer je to istinski i demokratski program koji izražava dugogodiš-nje nade i težnje našeg naroda To je program u danom času najsavremeniji i podudara se sa odlukama u Moskvi i Teheranu Po pitanjima vanjske politike dr Smodlaka je bio odre-djenij- i Kaže: "Mi smo saveznici triju velikih sila U borbi smo protiv za-jedničkog neprijatelja Mi imamo isto ratne ciljeve — pobjedu slobode u našoj i drugim zemljama" Najznačajniji dio izjave dra Smodlake odnosi se svakako na budućnost Balkana — Slobodna i federativna Jugoslavija tek prvi je korak da se ta federacija proširi i na ostale balkan-ske zemlje — misao je dr Smodlake Jer samo onda kad u jednom takvom federativnom sklopu budu Bugari Albanci --p- a ako žele i Grci — biti će osiguran mir Tada kaže Smod laka biti ćemo dovoljno jaki da odbijemo svaki napad pa od kuda došao Riješenje balkanskog pitanja može biti samo on-da ako se narodima na Balkanu pruži puna autonomija u jednoj federalističkoj državnoj zajednici gdje neće biti ni na-cionalnog ni socijalnog prestiža Jasno je da takva zajednica može biti stvorena samo sa pristankom sviju i sa zagarantovanim pravima balkanskih na-roda Slobodna i feHerativna Jugoslavija je kako kaže dr Smodlaka prvi korak u tom pravcu Obzirom na sjeverne granice Smodlaka veli da ih neće biti teško riješiti poslije rata jer će sigurno postojati medju-norodn- e garancije o pravima narodnih manjina Talijanske narodne manjine podvlači Smodlaka već su zastupane u Slo-venskom Narodnom Vijeću Konačno prema najnovijim vijestima o potpisu ugovora izmedju Smodlake i Badoglija Italija se odriče cijele Dalmaci-je uključujući i Rijeke sa Kvarnerom dok će pitanje Istre ovi-siti o narodnom plebiscitu — pa kako narod odluči Pitanje priznanja narodne vlade u zemlji još nije riješeno Ono je aktuelno i ako je dr Smodlaka izrazio mišljenje da je to kod Saveznika neaktuelno i da će tri velesile Sovjetski Sa-vez Velika Britanija i Sjedinjene Države u tom pravcu zajed-nički postupiti — one još podržavaju odnose sa reakcionar-nom i izdajničkom vladom Purića "Mi se moramo boriti i umi-rati za našu zajedničku stvar ali diplomatska prava priznanja jes" nismo zaslužili Mi smo nepriznati prijatelji" — nadodao ia dr Smodlaka sa očitom ironijom Nedavno je američki državni tajnik naročito podvukao da će Saveznici poduprijeti de Gaullov Odbor u Francuskoj ali ne žele priznati nikakvu vladu dok Francuska ne bude potpu-no oslobodjena Ista će se procedura vjerojatno primjeniti i j slučaju Jugoslavije jer maršal Tito je već priznat kao savezni-čki vojni vodja dok se o priznanju njegove vlade oteže Pa ako se već ne želi priznati novu narodnu vladu u zem-lji sve dok narod ne reče svoju nebi trebalo priznavati ni one izbjegle izvan zemlje Jer to je vlada klike koja je dovela lo-pova do vrata utekla kad se lopov na vratima pokazao i vika-la "držte lopova (narod) dok je pravi lopov (faSkta) harao po narodnoj kući Priznanje narodne vlade na čelu sa Titom i Ribarom zna-čdialo sbami zi avlnaadraojdue sJvuogjoomslavziejme ljpormiznanje njihove borbe i prava BVoišsinimuI solivmaajnsnkairodsnviećiezndiakjnHikaj prAemšaion jeAlnaHsutsrsaenjune okpurpeagtloerdaa va nacistički top negdje u Split je vojni cilj savez-nika i Tite Major George Fielding Eliot ratni stručnjak velike nevyorške novine "Herald Tribune" posvetio je svoj članak od 6 om savezni-čkoj strategiji na Jadranu nagla-suju- ć da je zauzeće Splita vjero-jatno cilj saveznika i Tita Polaze-ći sa tog stanovišta on o tom pred-metu kaže u glavnome slijedeće: "Iz nepotpunih informacija o operacijama u Jugoslaviji uzduž Jadranske obale sada je moguće skalupiti barem početke jedne strateške osnove za to područje Ova strategija predstavlja donekle opravdane mogućnosti: "Glavna točka ovog časa izgleda da je luka Split Nijemci kažu da su savezničke komando jedinice us tanovile bazu na otoku Visu Sto predkazuje približavanje Splitu iz Južne Italije Iz komunikeja mar-šala Tita saznajemo da su savez-ničke komando jedinice u akciji sa Partizanima zauzele otok Hvar te da udaraju na Nijemce na otocima Šolti I Braču Potonja tri otoka pokrivaju izravni prolaz do Splita Takodjer u zadnje vrijeme bili su saveznički zračni napadaji upere-ni na željeznicu koja vodi u Split s?a sjevera i koja je navodno glav-na saobraćajna pruga za snabdje-vanj- e njemačke garnizone u tom gradu Bombardirani su takodjer i cestni saobraćaji koji vode iz Spli-ta izravno u unutarnjost "Glavna utvrda maršal Titove snage leži u brdskom području južno i jugozapadno od Splita Ovo područje povezuje Split sa cestom na kojoj Nijemci drže dva mje-sta navlastito Sinj i Llvno Sinj su nedavno napali saveznički bom-be- ri a istodobno je pod napadajem Titovih sila "Iz svega toga proizlazi osno-va da se otoke na putu u Split očisti s mora I otvori cesta iz br-dinsk- og područja u Split u cilju zajedničkog napadaja na sam Split Ako se ova osnova ostvari Tito bi došao u posjestvo luke i ceste koja ju povezuje sa njego-vim glavnini središtima snage Ta-ko bi on bio u stanju dobivati sa vezničku pomoć izravno iz Italije To bi za njemačke garnizone i sao-braćajne pruge na Balkanu sači-njavalo daleko veću opasnost nego Sto je sadanja "Sta više to bi bez dvojbe ima-lo dubok moralni i politički uči-nak na cijelom Balkanu i naročito bi sačinjavalo mogućnost daljnjeg poticaja za one elemente u Bu-garskoj koji nastoje da svoju zemlju istrgnu iz saveza a Nje-mačkom "Faktično takovo poboljšanju partizanske pozicije moglo bi Ni-jemce prisiliti na neugodnu odlu-ku — da se povuču iz izloženih područja ili da pošalju tamo više trupa iz njihovih naglo iscrpljiva-nih rezerva "U Jugoslaviji Nijemci upotreb-Ijuj- u nekoje od svojih najboljih trupa — trupa koje su veoma potrebne na drugim frontovima Saveznici naprotiv upotrebljuju tek razmjerno male komando jedi-nice i razumije se Titove Partiza-ne Doslijedno toga stanje je pre-težno protiv Nijemaca "Našom okupacijom dalmatin-skih otoka oko Splita udovoljuje se istodobno jednom drugom cilju a taj je poremećenje njemačkog pomorskog prometa u Albaniju i Grčku uzduž dalmatinske obale Ovaj je promet redovit i u koliko je moguće Nijemci ga drže u nutar otoka Oni su odavna ustanovili d je njihovu vojsku u Albaniji i Grčkoj te na Egejskom otočju ne-moguće snabdijevati isključivo že-ljeznicom preko NUa i Soluna Ra di toga su se utekli ovoj obalnoj plovidbi Sa Splitom u saveani- - čkim rukama taj saobraćaj nebi više bio siguran za Nijemce" Od naročite je važnosti činjeni ca da je ovo prva isključivo voj na analiza posvećena Partizanima! NOVOSTI I po jednome od najuglednijih kon-zervativnih ratnih stručnjaka Ona podvlači sve to brzo rastuću vojnu ulogu Tita na Balkanu — ulogu koja je tim značajnija obzirom na prodiranje Crvene Armije prema Balkanu i na savezničke planove za ko-ordinira- nje svojih operacija sa Titovom vojskom sa druge stra-ne Danas uoči velike savezničke in-vazije gornja analiza pokazuje da se Narodna Oslobodilačka Vojska smatra kao karika u obruču sila koje opkoljuju Hitlerovu "Europ-sku Tvrdjavu" Totalni saveznički ratni plan uslovljuje ko-ordinac- iju sa Titovim silama u svrhu da na-vala bude istodobno ostvarena sa zapada (Anglo-Američ- ka vojska) sa istoka (Crvena Armija) sa tora konačnoj fazi u Europi Plan za izgradnju novih stanova poslije rata TREBA DA NA POTPORU CIJELOKUPNOG KANADE Nedavno je premijer King u par-lamentu objavio vrlo dobar plan za izgradnju hiljada novih stano-va preko cijele zemlje U planu kojeg je stvorio savjetujući odbor rekonstrukciji predvidjeno je iz-graditi 750000 do jedan milijun novih stanova slijedećih 10 go- dina Od toga jedna trećina ima se iznajmiti uz vrlo nisku cijenu a ostalo će se prodati na dugoroč-nu odplatu Plan je vrlo dobar i praktičan Federalna vlada dužna je taj plan bez ikakvog odlaganja prihvatiti kako je predložen i odmah podu-zeti mjere da se na izgradnji sta-nova odmah počne raditi u toliko koliko dozvoljavaju ratne prilike Očekivati se može da će se na raznim državnim i drugim odgo-vornim položajima naći ljudi koji će raditi protiv plana za izgradnju novih stanova Nastojati će iz lič-nih razloga da ga ometu i oslabe Dužnost je stoga progresivnih gradskih vijeća zanatskih unija i drugih gradjanekih organizacija da odmah izraze svoju potporu fe deralnoj vladi na tako važnom pi-tanju Plan za izgradnju nekoliko hi ljada novih stanova je naravno plan za posljeratnu rekonstrukciju No opaža se da je u planu trebalo uzeti u obzir neposredne potrebe hiljada radnika u većim industri-jalni- m gradovima Imamo na pri-mjer u Torontu takvu situaciju gdje će hiljade radničkih obitelji oko prvog maja tražiti nove ta-no- ve kojih će triko naći U Mon-trea- lu je još ozbiljnija situacija Pa ni u drugim industrijskim gra-dovima nije bolje Dakako veći program za izgradnju stanova je izvan pitanja dok se nalazimo u ratu i dok se sva nacionalna ener-gija mora posvetiti proizvodnji ratnog materijala za naSih i savezničkih oružanih sila na raznim frontovima Ali plan za izgradnju recimo jednu hi-ljadu stanova u Torontu Montrea- - lu Vindsoru drugim industrij-skim središtima moguć je i sada za vrijeme rata Tvornice koje su prije rata pro-izvodile umivaonike kupaone vo-dene cijevi I druge stvari za kuć-ne potrebe sad to proizvode za brodove pa razumije se nitko neće preporučiti da se na račun ratnih potreba proitvode domaće tvari Ali ako bi se povela istraga u pro izvodnji mogao bi se učiniti neki raspored i odrediti kojim stvarima treba dati veću prednost u proiz-vadjan- ju a kojima manju Onda imamo i jednu drugu stra-nu koja smeta programu za iz-giad- nju novih stanova Na pri-mjer odbor ratnih cijena nije juga (Titova Balkanska vojska) Noglo napredovanje Crvene Ar-mije prema Dunavskom bazenu ne može a da ne izazove duboku kri-zu ne samo u Rumunjskoj koja je već postala područje ratnih ope-racija nego i u južno-slavensk- oj Bugarskoj u kojoj je nezadovolj-stvo naroda sa izdajničkom vladom regenta Kirila naročito jako a pro-rus- ki osjećaji veoma izraziti" Obzirom na činjenicu što je Tito već u sa bugarskim podzem-nim pokretom i Partizanima tako-zvanim "Sumacima" može se oče-kivati da će se slomom koburskog vlastodržtva većina bugarske voj-ske priključiti Jugoslavenskoj Na-rodnoj Vojsci čime bi maršal Tito postao jedan od najodlučnijih fak i J u rata NAIDJE NARODA o u snabdjeva- - nje i vezi strogo nadzirao porast cijena na gradjevinskom materijalu Cigla broj 2 koja se ranije prodavala hi-ljadu komada za 26 dolara sada se prodava kao cigla broj 1 za 32 dolara po jednoj hiljadi Uvadja-nj- e cijevi u kući stoji sada oko 100 dolara više Jedna vrata ko-ja se mogu kupiti za 3 dolara u Chicago — u Toronto stoje 7 do-lara i 50 centi itd Cijena maloj kući recimo od pet soba toliko je skupa da ju je običnom radniku vrlo teško kupiti pa bilo to i na dugoročnu-isplat- u Nužno je stoga da vlasti povedu istragu u cijena-ma gradjevinskog materijala i po-duzmu takve mjere koje će omo-gućiti narodu kupovanje novih sta nova kako je u planu predvidjeno Nizak interes na glavnicu du-goročne isplate i pooljna cijena u najamnini glavne su osnove pla-na za izgradnju stanova Savjetu-jući odbor je preporučio da drža-va uloži 90 po sto zajma u jednu kuću ispod JCOOO i da se zajam isplaćuje u roku od 30 godina Ako se snizi cijena na gradjevinskom materijalu ova preporuka je dob-ra i ona će omogućiti radničkim obiteljima da u to vrijeme isplate svoje kuće i postanu vlasnici Zamisao o izgradnji hiljada no-vih stanova preko cijele zemlje je najbolji primjer kako se može iz-bjeći besposlicu poslije rata Iz-gradnja recimo 750000 stanova znači tržište za toliki broj refri-gireto- ra mašina za pranje robe i mnogih drugih kućnih potreba Kakve god bile manjkavosti taj plan zaslužuje potporu svakog po-štenog gradjana Općinska vijeća dužna su već sa da o tome voditi računa organizi rati posebne odbore i pripremati planove kako bi bilo sve priprem-ljeno i gotovo kada dodje vrijerne za taj posao HILJADE NARODA IZLAZI IZ KATAGOMBA Moskva 14 Aprila — Kada je Crvena Armija oslobodila Odesu hiljade blijedih iigladjenih i ne-obrija- nih osoba izašlo je iz pod-zemnim katagomba gdje su bili sklonjeni pred nacističkim tero-rom Za cijelo vrijeme okupacije u katagombama su redovito slušali radio izvještaje iz Moskve i omla rainašali od usta do usta medju narodom Podzemne ka'tagombe bi-le su središta svih partizanskih ak-tivnosti Strogost i disciplina je bila tsko visoka da Nijemcima ni-je kroz dvije godine dana pošlo sa rukom da pnmadju 1 Jednu takvu tajnu podzemnu katagombu 'Narodima Jugoslavije Na dan treće godišnjice C apri-la održana je u Moskvi radio skup-ština koja je posvećena trogodišn-ju- mnačke borbe naroda Jugo-c:a- vi ic Sa te skupštine upućeni su v dravi narodima Jugoslavije i oihtMj slavnoj Narodnoj Oslobo-dim kij Armiji Južnim Slaveni-ma u Kanadi Sjedinjenim Država-c- a Australiji Novoj Zelandiji Ju?mi Americi i u drugim zem-lam- a Na toj radio skupštini go-iri- u hu mnoge istaknute lično-- u med ju kojima je bio amba-ad- ci Simić Vellmir Vlahović ge-orr- a! (Judurov Lazo Stefanović Dragutin Gustinčić Pavle Kovač sr -- ia Marković Dimitri Vlahov han Regent i mnogi drugi Na tom svečanom sastanku pro-pitan je pozdrav narodima Jugo-laij-e koji u cijelosti glasi: Rraćo! Sutra će biti tri godine od ka ko su Hitlerove banditske horde navalile na nalu svetu otadžbinu donoseći sa sobom ropstvo smrt i ruševine Hitlerovi pljačkaši natopili su našu divnu Jugoslaviju sa krvlju Oni su opljačkali i poubijali cvijet njezinih naroda i pokušali da bace u ropstvo slobodoljubećo Hrvate Srbe i Slovence U svojoj životinj-skoj mržnji prema svemu slaven-stvu hitlerovski barbari ne samo da su željeli da otmu narodu na-šem njegovu slobodu i nezavisnost nego 1 da bace našu čast i našu kulturu pod noge Narodi Jugoslavije ipak nisu sagnuli glave pred njemačkim os-vajačima Najbolji sinovi naše zemlje ti divni patrioti objavili su sveti narodni rat protiv njema čkih ugnjetača i njihovih prezre-nih agenata Oni su podigli zastavu narodnog rata za nezavisnost Ju-goslavije za slobodu jugoslaven-skih naroda Stotina hiljada ljudi i žena mladih i starih napustili su zemlju i domove te uzeli oružje smatrajući da je bolje poginuti u borbi za slobodu nego Dasti u sramno ropstvo Za tri godine već narodi Jugoslavije vode herojsku narodnu borbu za slobodu koja se vodi pod teškim okolnostima pro-tiv jakog neprijatelja Narod je doprinosio nebrojne žrtve i stra-dao zbog mnogobrojnih oskudica pa ipak njegova pobjeda je bila ve lika Zastave Narodne Oslobodila-čke Vojske i Partizana Jugoslavi-je pod vodstvom maršala Josipa Broza — Tita istinskog sina svog naroda i čuvenog generala okiće-ne su sa slavom Nisu patrioti uza-ludno proljeva!! svoju krv Trećina naše domovine već je oslobodjena od fašističkih osvajača U straS-ni- m bitkama narod je postigao ja-ki moral i političko jedinstvo me-dj- u našim narodima Nova slobodj na demokratska Jugoslavija je u procesu stvaranja Sav demokratski svijet prati va šu herojsku borbu sa obožavanjem i simpatijama želeći vam brzu i potpunu pobjedu protiv omrznutog neprijatelja i njegovih agenata Mi Jugoslaveni koji živimo u Sovjet skom Savezu kao i oficiri i vojni- - Moskva — Upravo se navr-il- o 2G4 dana od kada su Nijemci naj-upornije i najsnažnije pokucali prodrijeti do Moskve Bili su samo nekoliko milja daleko od prijestol-nice Pokušaj je potpuno propao i od onda Crvena Armija nepresta-no progoni Nijemce nedajući im prilike da se odmore ili odahne "Otdje Je blato tako duboko" — pisao je Kurt Reinman njemački oficir svom prijatelju na talijan skom frontu "da čovjek do kolje-napropad- ne u njega pa treba mno-go napora dok se izvuče Ti si ne možeš ni zamisliti što znači zasta-ti u takvom blatu Ali mi ga sve-jedno blagoslivljemo Ono nas vi-še štiti nego Alpe zaštićuje nas od Rusa koji su po vraški aktivni ovdje Ono Će nam dati priliku da se odmorimo saberemo naše snage i pripremimo za nekoliko iznena-djenj- a neprijatelju" Sovjetski artileristi imaju tako-djer pune ruke posla prevažanjem svoje lake i teške artilerije preko dubokog blata Narodi u oslobodje-ni- m krajevima uvjek Crvenoarmej-cim- a priteknu u pomoć kada je po trebno Nastupanje Crvene Armi-je kroz močvare i blato u Ukrajini pa do obala rijeke Prut je jedno od najepohalnijih vojnih i politi-čkih dogadjaja u ruskoj historiji zapravo u cijeloj historiji Novina Pravda organ Komunis-tičke Partije opominje njemački narod da se je grdno prevario kad je pomislio da će napad na Sovjet-ski Savez 22 juna 1941 značiti smrt Crvenoj Armiji i svim sov-jetskim narodima U stvari onaj dan Hitlerova Njemačka je sebi potpisala smrtnu osudu Pravda sa posebnim naglaskom kale: "Smrt- - na kazna se sada provodi u djelo Subota 15 aprila 1944 ci Jugoslavenske dobrovoljačke jedinice u SSSR koji se sada vjež-baju da uzmu učešća u historijskim bitkama na sovjetsko-njemačko- m frontu šalju vam bratske borbene pozdrave Mi smo sa vama draga oraco i sestre! Naša srca su ispu- njena sa ljubavlju prema vama i prema našoj dragoj domovini Na današnjem sastanku u Mos-kvi mi jugoslavenski gradjani ko-ji živimo u Sovjetskom Savezu vojnici i oficiri Jug vojne jedinice bugrlaaSsćueSSuRnadšriuphgriidmnrauržozudejmaemljoamgalsavskouoj jingaploaš-es ziva vlade Ujedinjenih Nacija da priznaju kao jedine predstavnik Jugoslavije Anti-faiistič- ko Vijeće Narodnog Oslobodjenja pod pred-sjedništvom Dr Ivana Ribara i Narodni Odbor Oslobodjenja pod Tvoitdastvom maršala Josipa Broza — To će biti drugi snažni udarac protiv lukavih planova neprijate-lja koji očekuje spas u neslozi medju Ujedinjenim Nacijama Oslanjajući se na svoje aeente narodne izdajnike hitlerovski os-vajači pokušavaju da prošire ne-slogu medju našim narodom da ih razjedine i da na taj način potko-paju i oslabe vašu borbu za oslo-bodjen- je Prezreni narodni izdajni-ci Hitlerovi najamnici svi nedi-ćev- ci pavelićevci rupnikovci i ml-hajloviće- vci provode bratoubilački rat u zemlji po nalogu Berlina Da-nas je svakome jasno da su ti pla-novi propali Narodi Jugoslavije su pokazali u borbi svoje jedinstvo i svoju nesalomivu volju da očiste njemačke fašističke osvajače i od-vratne izdajnike iz Jugoslavije Naš narod neće zaboraviti krva-ve zločine koje su počinili narodni izdajnici Oni neće umaknutl od pravednog narodnog suda a njiho vi grobovi će obrastl divljom tra-vurinom njihova imena biti će prokleta na vjekove Braćo! Historija je osudila Hitlerovu Njemačku Osvetnička sablja za-mahn- ula je nad krvlju zamazanim njemačkim fašističkim banditima Historijske pobjede Crvene Ar-mije donesti će Hitlerovoj Njema čkoj katastrofu Fašistička osovina se raspada Hitlerovi balkanski va- - zali takodjer se boje odmazde ko-ja će doći Blizu je čas kad će udarci Sovjetskog Saveza Velike Britanije Sjedinjenih Država Amerike sa istoka sa juga i za pada udariti na Hitlerovu Njema-čku Ali pred nama su Jo5 teJke borbe i teška iskušenja Doći će dan kad će njemački fašizam pre-trpjeti konačni poraz i dan oslobo-djenja naše zemlje koja dugo pati blizu je Crvena Armija je već pre-šla rumunjsku granicu i nalazi to 500 kilometara od Beograda Oficiri i vojnici slavne Narodne Oslobodilačke Vojske pomozite Crvenoj Armiji da potuče i uništi neprijatelja Odlučne bitke su po čele a to je bitka koja nosi potpu-nu pobjedu slobodoljubivim narodi-(Pren- os na str 3) "Seljaci" predvode Crvenu Armiju Ona će se protoditi tako dugo dok se neprijatelja poste uništi" Nije ni čudo što oduševljeni Cr-venoarm-ejcl — koji se sve to vrije me nisu odmarali — sada kad sla-ve svoje pobjede kliču: "Marširati ćemo ravno na Berlin 1"' No najdramatičnije u ofenzivi Crvene Armije kroz Ukrajinu je to što su dvojica njezinih koman-danta maršal Gregorjr K Zukov i maršal Ivan Konev seljaci Oni su sinovi nekada nazivanih "tu pih" muzika a sada predvode Cr-venu Armiju u jednom od najvećih ratova kojeg Je Rusija u historiji ikada provodila Oni neprestano razbijaju armije koje tu sebe na-zivale: potomcima "više rase" Ni-šta u toj rasi ni junkersi ili njiho-vi naučenjaci nisu u stanju učiniti što bi spriječilo udarac Crvene Ar-mije protiv njih i njiihovih starih sanja o vladanju i porobljavanju svijeta Nama koji smo uvjek vjerovali u sposobnost i energiju običnoe čovjeka nije nikakvo čudo niti no-voga kada takav čovjek ako ima priliku slobodnog razvijanja stva-ra čudesa ne samo na frontu nego i u najvećim institucijama njego-vog naroda Nikada za vrijeme ca-ra nije seljak bio u komandi car ske vojske Ne samo mai-tal- i žu-ko- v i Konev nego i najistaknutiji maršal Crvene Armije Timosenko takodjer je nekada bio seljak Za primjer Bjelorusi ja je sa vrijeme cara bila jedna od najzad-niji- h i najbijednijih krajeva europ-skog dijela Rusije Njezini vojnici uvjek su bili polupismeni ili pot-puno nepismeni mužiki AH u ovo-me ratu bjeloruski seljaci maju u Crvenoj Armiji četiri admirala i 157 generala |
Tags
Comments
Post a Comment for 000182