000531 |
Previous | 5 of 16 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
I' J
it
li"
I!
a
If
I4
Si
Г
--t4
3
h, hi
=_.
V1
1
1
llW'f'r'Vi 41--а ' - 4 tiH
September 14, 1977
Detroit, Mich. — Smrt je uzela
јоб jednog od zaslufnih radnika na
druStvenom polju, jednog od onih
koji su dugi niz godina Sirili radnic-k- u
Stampu i krcili puteve ljudskog
napretka, naime Matu Goreta,
poznatog kao "Kum" Goreta. Polo-ze- n
je na vje6ni poiinak u ponedje-Ija- k
22. kolovoza (augusta). Opro-5taj- ni
govor odrzao je njegov krajan
i imenjak, bivSi glavni odbornik
HBZ, Matt Goretta. Na vjeini
poCinak ispratilo ga je Sezdesetak
njegovih starih prijatelja, drugova i
znanaca.
Mate je roden 1894. u Sivericu
nedaleko Drnisa u Dalmatinskoj
zagori. U Ameriku je dosao 1913.
Prvih godina radio je u mjestu
Donora, Pa. gdje je u to doba bilo
viSe njegovih krajana. Tu je postao
ilanom Hrvatske Bratske Zajednice
i Sokolskog drustva. Tu je doSao
takoder u dodlr s radnickim pokre- -
Mm i... чу'"Г'тг'Т]'ХТТ M"TT'uMn"TT
In Memoriam
I'
tom i postao jedan od aktivnih Siri-tel- ja
radnicke Stampe.
Prije dolaska u Detroitsko pred-grad- e
Ecorse pofcetkom 1930-i- h
godina proveo je nekoliko godina u
Conway, Pa. U okolici Detroita
brzo se je snaSao i aktlvizirao u
odsjeku 351 HBZ i na radnickom
polju. Bio je poznat kao jedan od
najboljih graditelja radniCke stam-pe
a sudjelovao je takoder i u orga-niziran- ju
radnika u svojjj celiCnoj
tvornici.
Kum je sve do smrti bio lojalni i
izda5ni podupiratelj radnicke stam-pe.
Bio je jedan od bliskih prijate-lja
dugogodisnjeg urednika "Naro-dno- g
Glasnika" Lea Fishera. Nji-hov- o
poznanstvo datira Jos iz
mladosti kad je Leo znao doci iz
Chicaga u Donoru s kuferom knjiga
za rasprodaju. Znali su ici
na agitaciju.
Pokojnik je do umirovljenja radio
тжм.жаиш1ш1мтајииц!18иа
Thunder Bay — Javljamo tuznu vijest, prijate-Ijim- a
i znancima, da smo iz nase sredine izgubili
dobrog prijatelja i druga Andela Rukavinu. Umro
je nenadano 24. jula 1977. u 73-- oj godini zivota.
Pokojni Andel je roden 15. augusta 1904.
godine u selu Debelo Brdo, opcina Gospic, Lika.
Uslijed slabih materijalnih prilika 1928. napusta
rodni kraj i odlazi u Kanadu, sa svega 24 godine.
Kad je dosao u Kanadu prvo je zaposlenje dobio
na farmi u Albert!. Na frmi se je zadrzao kratko
vrijeme, jer mu nije odgovarala zarada. Otisao je
odatle u Sudbury i zaposiio se u rudniku nikla, kod
INCO-a- . Tu je radio duze vremena. U Sudbury je
bio medu prvima kad se osnivao Jugoslavenski
radnicki klub, a takoder i tamburaski zbor. Bio je
pretplatnik napredne radnicke stampe od samog
po6etka do svoje smrti. U vrijeme ekonomske
krize, kad je vrlo malo ljudi radilo, on je imao
srecu, radio je i pomagao radnicima koji su lutali
za poslom. Pomagao ih je materijalno i moralno.
U svakom je pogiedu sluzio za primjer svojim
drugovima.
Iz Sudbury je otisao u Wawu, takoder u
rudnik, ali je i tamo nastavio sa drustvenim
radom. U Wawi se zadrzao oko pet godina, sve do
zatvaranja tog rudnika. Ostavsi bez posla, morao
je napustiti i svoju kucicu, jer je tada nije imao
kome da proda: svi su radnici napustali mjesto i
isli u potragu za radom. Iz je otisao u
Geraldton, gdje se je takoder zaposiio u rudniku i
ostao tu do 1943. godine. Iste godine je dosao sa
familijom u Port Arthur i zaposiio se na brodogra-dilist- u,
gdje je radio oko 30 godina. U Port Arthuru
je stekao mnogo prijatelja. Nikada nije odbio kad
mu se je netko obratio za ротоб, ve6 prema
mogucnostima pomagao. Kao takav bio je omiljen
u svakom drustvu. Nije bilo nijedne humane ill
dobrotvorne akcije u kojoj on nije sudjelovao
medu prvima. vrijeme je bio predsjednik
odsjeka 679 HBZ i bio biran za delegate na
konvenciji HBZ.
Odar pokojnog Andela bio je okicen s mnogo
cvijeda koje su poslali prijatelji i rodbina. Na
posljednjem ispracaju, unato6 radnog dana, bilo
je mnogo naroda, koji je dosao da mu oda po6ast.
Moglo bi se o svemu jos mnogo pisati, a sad eto
toliko da njegovi prijatelji i poznanlci saznaju da
nas je zauvijek ostavio.
Pokojni Andel ostavlja za sobom ozalo§cenu
suprugu Mariju, dva sina, Stipu i Josu, dvije kcer-k-e,
Rozu i Helen, troje unu6adi, jedni sestru u
Torontu i jos mnogo blize i daljnje rodbine ovdje u
Kanadi i u staroj domovini.
Dragi naS prijatelju i druze Andel — neka ti je
vjecna slava i pocinak, a tvojoj ozalo§6enoj obite-I- ji
i rodbini nase duboko sau6es6e.
Prijatelji
јмжтшшлт
zajedno
Wawe
Jedno
kao "craneman" u National Steel
tvornici u Ecorse, Mich. Nekoliko
puta nakon umirovljenja posjetio je
staru domovinu i svoj rodnl kraj.
Kum je bio vrlo gostoljubiv cov-je- k.
Tkogod je dosao u njegovu
kucu nije prosao ni gladan ni
zedan. Imao je uvijek domaceg
vina. Volio je razgovarati o svemu,
osobito o radnickim problemlma i
svjetskoj situaciji. Sjecao se je
mnogih prohujalih dogadaja u
svom zivotu. Gajio je veliko poSto-vanj- e
za sve koji su doprinaSli rad-nick- oj
stvari. U svjetloj uspomeni
ostalo mu je sjecanje na velikog
radnickog tribuna Eugena Debsa.
Imao je u mladosti priliku da ga
cuje govoriti na skupStinama. Debs
je bio zanosni govornik i ostavio na
njega veliki utisak. Njemu u
spomen imenovao je svoga mladeg
slna.
Kum je ostavio iza sebe ucviljenu
suprugu Mariju, sinove Zlatka i Eu-gena,
kderku Dolores i zeta Petra
kao i nekoliko unucadi, lijepi broj
rodbine u starom kraju i veliki broj
prijatelja ne samo u okolici Detroi-ta
vec po citavoj zemlji sve tamo do
Pacifika.
Svi koji su dugi niz godina citali
radniCku §tampu, sve tamo od
"Radnika" pa do "Narodnog Glas-nika",
poznavali su Matu Goretu, u
koliko ne osobno, svakako po
njegovom radu. Kod svih je ostavio
lijepu uspomenu kao dobar i vrije-da- n
covjek i zasluzni radnik za
radnicku stvar.
Za nas koji smo imali sre6u da ga
pobllze poznavamo, njegova smrt
je veliki gubitak. Ostavio je veliku
prazninu.
Njegova obitelj osjeca takoder
veliki gubitak. Kum je bio veoma
dobar suprug i otac. Uzorno je
odgojio svoju djecu.
U ime svih nas koji smo dugo
poznavali Kuma Matu i visoko
cijenili njegov rad, izrazujem dubo-ko
sau6eS£e njegovoj obitelji, a
njemu zelim miran pocinak. Slava
mu i pokoj vjecni!
STARI PRIJATELJ
In Memoriam
U Bamaby, B.C. poginuo
je 5. augusta 1977. mladi sin
obitelji Keseric — Drago.
Poginuo je u automobilskoj
nesreci dok je putovao na
posao.
Pokojni Drago je roden 28.
februara 1957. godine u
Jugoslaviji. U Kanadu je
dosao zajedno s roditeljima
kod starijeg brata i strica
1975. godine. U to kratko
vreme stekao je mnogo
prijatelja. Bio je iskren i
prijazan, i sve se to vidjelo
na njegovom sprovodu: bilo
je mnogo venaca i cve6a, a u
povorci oko 200 automobile.
Drago ostavlja ovde tuzne
roditelje, brata, baku, strica i
njegovu familiju kao I jed-nog
strica u Zagrebu.
Neka ti je laka zemlja u
kojoj pocivas, Drago, a
tvojim roditeljima i ostaloj
rodbini nase duboko sauces-ce- .
Eli i Ana Popovi6
Tko je izaziva6 raka? — to
je pitanje, na zalost, joS
uvijek bez odgovora, uspr-ko- s
sistematskim i vrlo sku-pi- m
istraiivanjima koja se
obavljaju u cijelom svijetu.
Teorija o virusnom porije-kl- u
raka u Covjeka joS nije
dokazana. Cak ako se neizra-v-ni
dokazi o prisutnosti
virusa u nekim stanicama
raka i prihvate — to joS ne
zna6i da su odgovorni za pre-tvaran- je
normalnih u kance-rozn- e
stan ice.
Nedvojbeno postoji stano-vit- a
veza izmedu virusa, s
jedne strane, i izvjesnih vrsta
karcinoma, sadruge. Ali, da
li je to i uzro6na povezanost,
ili sluCajna koincidencija?
JoS 1 975. godine je u SAD
objavljeno nekoliko izvjeSta-j- a
o nalazu virusima slifinih
tjelaSaca u stanicama tumo-r- a
veznog tkiva — takozva-no- g
"sarkoma". Ranije je
zapazena u serumu oboljelih
od osteosarkoma prisutnost
antitijela protiv пебеда sto
se nalazi u tumoru. Mozda je
to izvjesni virus?! — pomi-s- l
ili su istrazivaci.
Dr D. Norton iz ameriCkog
Nacionalnog instituta za rak
saopdio je da je pronasao
stanoviti odnos antigen-anti-tijel- o
u 20 obitelji pacijenata
oboljelih od tumora veznog
tkiva (sarkoma). Pocelo se
tragati da mozda virus ne
igra ulogu antigena. Копаб-n- o
je elektronski mikroskop
omogu6io da se u stanicama
sarkoma — uzgojenih u
kulturama — otkriju tjelaSca
slifina virusima. Kad su
ekstrakti ovog tkiva uneseni
u kulture normalnih stanica,
izvjesneod njih pofiele su se
transformirati i dobile su
osebine kanceroznih!
Do istih rezultata, ali
posve neovisno, doSIa je i
jedna druga skupina istrazi-va6- a
sa drom Lojdom Oldom
na 6elu.
Obje grupe znanstvenika,
istini za volju, priznaju da
dosadaSnji dokazi nisu do-volj- no
snazni da bi se mogla
dokazati teorija o virusnom
porijeklu raka. Zato nastav-Ijaj- u
pretrage, sa zeljom da
ve6i broj izoliranih virusa
unesu u krv
(koji su najblizi 6ovjeku) i
tako pokuSaju izazvati sarko-m- e
sliCne onima Sto se razvi-jaj- u
u organ izmu 6ovjeka (iz
6ije su kulture virusi i izoli-rani- ).
Dr Jovan Vojnovic
TVaze se uat
SKOLA ZA JUGOSLOVENSKE JEZIKE "NI-KOLA
TESLA" IZ TORONTA TRA2I UClTELJE.
OBRATITE SE NA TELEFON: 242-295- 8
OD 7 - 10 CASOVA UVECE.
Imamo veliki izbor novih i starijih ku6a.
Uredujemo morgifce.
Procjenjujemo vrijednost ku6a.
Mozete takoder investirati svoi novae u
morgic.
Akozelite prodati ili kupiti kucu, farmu, hotel
itd., izvolite se obratiti sa povjerenjem — i na
svom materinskom jeziku — na:
STEVE
majmuna-prima-t- a
ROYAL TRUST CO. REAL ESTATE
1925 Weston Rd.v Toronto, Ont.
Tel. 244-648- 1
LI
B
Object Description
| Rating | |
| Title | Nase Novine, October 19, 1977 |
| Language | sr; hr |
| Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
| Date | 1977-09-14 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | nanod2000035 |
Description
| Title | 000531 |
| OCR text | I' J it li" I! a If I4 Si Г --t4 3 h, hi =_. V1 1 1 llW'f'r'Vi 41--а ' - 4 tiH September 14, 1977 Detroit, Mich. — Smrt je uzela јоб jednog od zaslufnih radnika na druStvenom polju, jednog od onih koji su dugi niz godina Sirili radnic-k- u Stampu i krcili puteve ljudskog napretka, naime Matu Goreta, poznatog kao "Kum" Goreta. Polo-ze- n je na vje6ni poiinak u ponedje-Ija- k 22. kolovoza (augusta). Opro-5taj- ni govor odrzao je njegov krajan i imenjak, bivSi glavni odbornik HBZ, Matt Goretta. Na vjeini poCinak ispratilo ga je Sezdesetak njegovih starih prijatelja, drugova i znanaca. Mate je roden 1894. u Sivericu nedaleko Drnisa u Dalmatinskoj zagori. U Ameriku je dosao 1913. Prvih godina radio je u mjestu Donora, Pa. gdje je u to doba bilo viSe njegovih krajana. Tu je postao ilanom Hrvatske Bratske Zajednice i Sokolskog drustva. Tu je doSao takoder u dodlr s radnickim pokre- - Mm i... чу'"Г'тг'Т]'ХТТ M"TT'uMn"TT In Memoriam I' tom i postao jedan od aktivnih Siri-tel- ja radnicke Stampe. Prije dolaska u Detroitsko pred-grad- e Ecorse pofcetkom 1930-i- h godina proveo je nekoliko godina u Conway, Pa. U okolici Detroita brzo se je snaSao i aktlvizirao u odsjeku 351 HBZ i na radnickom polju. Bio je poznat kao jedan od najboljih graditelja radniCke stam-pe a sudjelovao je takoder i u orga-niziran- ju radnika u svojjj celiCnoj tvornici. Kum je sve do smrti bio lojalni i izda5ni podupiratelj radnicke stam-pe. Bio je jedan od bliskih prijate-lja dugogodisnjeg urednika "Naro-dno- g Glasnika" Lea Fishera. Nji-hov- o poznanstvo datira Jos iz mladosti kad je Leo znao doci iz Chicaga u Donoru s kuferom knjiga za rasprodaju. Znali su ici na agitaciju. Pokojnik je do umirovljenja radio тжм.жаиш1ш1мтајииц!18иа Thunder Bay — Javljamo tuznu vijest, prijate-Ijim- a i znancima, da smo iz nase sredine izgubili dobrog prijatelja i druga Andela Rukavinu. Umro je nenadano 24. jula 1977. u 73-- oj godini zivota. Pokojni Andel je roden 15. augusta 1904. godine u selu Debelo Brdo, opcina Gospic, Lika. Uslijed slabih materijalnih prilika 1928. napusta rodni kraj i odlazi u Kanadu, sa svega 24 godine. Kad je dosao u Kanadu prvo je zaposlenje dobio na farmi u Albert!. Na frmi se je zadrzao kratko vrijeme, jer mu nije odgovarala zarada. Otisao je odatle u Sudbury i zaposiio se u rudniku nikla, kod INCO-a- . Tu je radio duze vremena. U Sudbury je bio medu prvima kad se osnivao Jugoslavenski radnicki klub, a takoder i tamburaski zbor. Bio je pretplatnik napredne radnicke stampe od samog po6etka do svoje smrti. U vrijeme ekonomske krize, kad je vrlo malo ljudi radilo, on je imao srecu, radio je i pomagao radnicima koji su lutali za poslom. Pomagao ih je materijalno i moralno. U svakom je pogiedu sluzio za primjer svojim drugovima. Iz Sudbury je otisao u Wawu, takoder u rudnik, ali je i tamo nastavio sa drustvenim radom. U Wawi se zadrzao oko pet godina, sve do zatvaranja tog rudnika. Ostavsi bez posla, morao je napustiti i svoju kucicu, jer je tada nije imao kome da proda: svi su radnici napustali mjesto i isli u potragu za radom. Iz je otisao u Geraldton, gdje se je takoder zaposiio u rudniku i ostao tu do 1943. godine. Iste godine je dosao sa familijom u Port Arthur i zaposiio se na brodogra-dilist- u, gdje je radio oko 30 godina. U Port Arthuru je stekao mnogo prijatelja. Nikada nije odbio kad mu se je netko obratio za ротоб, ve6 prema mogucnostima pomagao. Kao takav bio je omiljen u svakom drustvu. Nije bilo nijedne humane ill dobrotvorne akcije u kojoj on nije sudjelovao medu prvima. vrijeme je bio predsjednik odsjeka 679 HBZ i bio biran za delegate na konvenciji HBZ. Odar pokojnog Andela bio je okicen s mnogo cvijeda koje su poslali prijatelji i rodbina. Na posljednjem ispracaju, unato6 radnog dana, bilo je mnogo naroda, koji je dosao da mu oda po6ast. Moglo bi se o svemu jos mnogo pisati, a sad eto toliko da njegovi prijatelji i poznanlci saznaju da nas je zauvijek ostavio. Pokojni Andel ostavlja za sobom ozalo§cenu suprugu Mariju, dva sina, Stipu i Josu, dvije kcer-k-e, Rozu i Helen, troje unu6adi, jedni sestru u Torontu i jos mnogo blize i daljnje rodbine ovdje u Kanadi i u staroj domovini. Dragi naS prijatelju i druze Andel — neka ti je vjecna slava i pocinak, a tvojoj ozalo§6enoj obite-I- ji i rodbini nase duboko sau6es6e. Prijatelji јмжтшшлт zajedno Wawe Jedno kao "craneman" u National Steel tvornici u Ecorse, Mich. Nekoliko puta nakon umirovljenja posjetio je staru domovinu i svoj rodnl kraj. Kum je bio vrlo gostoljubiv cov-je- k. Tkogod je dosao u njegovu kucu nije prosao ni gladan ni zedan. Imao je uvijek domaceg vina. Volio je razgovarati o svemu, osobito o radnickim problemlma i svjetskoj situaciji. Sjecao se je mnogih prohujalih dogadaja u svom zivotu. Gajio je veliko poSto-vanj- e za sve koji su doprinaSli rad-nick- oj stvari. U svjetloj uspomeni ostalo mu je sjecanje na velikog radnickog tribuna Eugena Debsa. Imao je u mladosti priliku da ga cuje govoriti na skupStinama. Debs je bio zanosni govornik i ostavio na njega veliki utisak. Njemu u spomen imenovao je svoga mladeg slna. Kum je ostavio iza sebe ucviljenu suprugu Mariju, sinove Zlatka i Eu-gena, kderku Dolores i zeta Petra kao i nekoliko unucadi, lijepi broj rodbine u starom kraju i veliki broj prijatelja ne samo u okolici Detroi-ta vec po citavoj zemlji sve tamo do Pacifika. Svi koji su dugi niz godina citali radniCku §tampu, sve tamo od "Radnika" pa do "Narodnog Glas-nika", poznavali su Matu Goretu, u koliko ne osobno, svakako po njegovom radu. Kod svih je ostavio lijepu uspomenu kao dobar i vrije-da- n covjek i zasluzni radnik za radnicku stvar. Za nas koji smo imali sre6u da ga pobllze poznavamo, njegova smrt je veliki gubitak. Ostavio je veliku prazninu. Njegova obitelj osjeca takoder veliki gubitak. Kum je bio veoma dobar suprug i otac. Uzorno je odgojio svoju djecu. U ime svih nas koji smo dugo poznavali Kuma Matu i visoko cijenili njegov rad, izrazujem dubo-ko sau6eS£e njegovoj obitelji, a njemu zelim miran pocinak. Slava mu i pokoj vjecni! STARI PRIJATELJ In Memoriam U Bamaby, B.C. poginuo je 5. augusta 1977. mladi sin obitelji Keseric — Drago. Poginuo je u automobilskoj nesreci dok je putovao na posao. Pokojni Drago je roden 28. februara 1957. godine u Jugoslaviji. U Kanadu je dosao zajedno s roditeljima kod starijeg brata i strica 1975. godine. U to kratko vreme stekao je mnogo prijatelja. Bio je iskren i prijazan, i sve se to vidjelo na njegovom sprovodu: bilo je mnogo venaca i cve6a, a u povorci oko 200 automobile. Drago ostavlja ovde tuzne roditelje, brata, baku, strica i njegovu familiju kao I jed-nog strica u Zagrebu. Neka ti je laka zemlja u kojoj pocivas, Drago, a tvojim roditeljima i ostaloj rodbini nase duboko sauces-ce- . Eli i Ana Popovi6 Tko je izaziva6 raka? — to je pitanje, na zalost, joS uvijek bez odgovora, uspr-ko- s sistematskim i vrlo sku-pi- m istraiivanjima koja se obavljaju u cijelom svijetu. Teorija o virusnom porije-kl- u raka u Covjeka joS nije dokazana. Cak ako se neizra-v-ni dokazi o prisutnosti virusa u nekim stanicama raka i prihvate — to joS ne zna6i da su odgovorni za pre-tvaran- je normalnih u kance-rozn- e stan ice. Nedvojbeno postoji stano-vit- a veza izmedu virusa, s jedne strane, i izvjesnih vrsta karcinoma, sadruge. Ali, da li je to i uzro6na povezanost, ili sluCajna koincidencija? JoS 1 975. godine je u SAD objavljeno nekoliko izvjeSta-j- a o nalazu virusima slifinih tjelaSaca u stanicama tumo-r- a veznog tkiva — takozva-no- g "sarkoma". Ranije je zapazena u serumu oboljelih od osteosarkoma prisutnost antitijela protiv пебеда sto se nalazi u tumoru. Mozda je to izvjesni virus?! — pomi-s- l ili su istrazivaci. Dr D. Norton iz ameriCkog Nacionalnog instituta za rak saopdio je da je pronasao stanoviti odnos antigen-anti-tijel- o u 20 obitelji pacijenata oboljelih od tumora veznog tkiva (sarkoma). Pocelo se tragati da mozda virus ne igra ulogu antigena. Копаб-n- o je elektronski mikroskop omogu6io da se u stanicama sarkoma — uzgojenih u kulturama — otkriju tjelaSca slifina virusima. Kad su ekstrakti ovog tkiva uneseni u kulture normalnih stanica, izvjesneod njih pofiele su se transformirati i dobile su osebine kanceroznih! Do istih rezultata, ali posve neovisno, doSIa je i jedna druga skupina istrazi-va6- a sa drom Lojdom Oldom na 6elu. Obje grupe znanstvenika, istini za volju, priznaju da dosadaSnji dokazi nisu do-volj- no snazni da bi se mogla dokazati teorija o virusnom porijeklu raka. Zato nastav-Ijaj- u pretrage, sa zeljom da ve6i broj izoliranih virusa unesu u krv (koji su najblizi 6ovjeku) i tako pokuSaju izazvati sarko-m- e sliCne onima Sto se razvi-jaj- u u organ izmu 6ovjeka (iz 6ije su kulture virusi i izoli-rani- ). Dr Jovan Vojnovic TVaze se uat SKOLA ZA JUGOSLOVENSKE JEZIKE "NI-KOLA TESLA" IZ TORONTA TRA2I UClTELJE. OBRATITE SE NA TELEFON: 242-295- 8 OD 7 - 10 CASOVA UVECE. Imamo veliki izbor novih i starijih ku6a. Uredujemo morgifce. Procjenjujemo vrijednost ku6a. Mozete takoder investirati svoi novae u morgic. Akozelite prodati ili kupiti kucu, farmu, hotel itd., izvolite se obratiti sa povjerenjem — i na svom materinskom jeziku — na: STEVE majmuna-prima-t- a ROYAL TRUST CO. REAL ESTATE 1925 Weston Rd.v Toronto, Ont. Tel. 244-648- 1 LI B |
Tags
Comments
Post a Comment for 000531
