Nase Novine, October 19, 1977

              I 4
_ ..j I . i-- 1 i. iV(tr4i'ii4jii(HiVAi'W'MjH." urfUi(- - ,i tt i LlgU ч-.1.-
1м
ПШМНЦПЦШвуМШЛ! wСuаpМiQаlшiiuКUаI 4!J, 4IПV7ff1
PI ITYWAN IA
Provedite Bozicne praznike i docek Nove godine sa
VaSom rodbinom u Starom kraju, Hi, dovedite njih da oni s
vama provedu ove tradicionalne praznike u Kanadi.
B. 0. S. T r a v e I: Organizuje ova putovanja za svoje
klijente i naS narod'uopste u saradnji sa YUGOTURSOM i sa
JAT-ovi- m avionima. Avioni lete na relaciji — Toronto-Zagreb--Beograd-Toro- nto
i Beogra-Zagreb-Toronto-Zagreb-Beogr- ad.
Odlazak i povratak iz Kanade:
December 1377 — Januar 1578
Decembar 16 — Januar 22
Decembar 21 — Januar 04
Polazak i povratak iz Jugoslavije:
Decembar 1377 — Januar 2278
Decembar 16 — Januar 15
Decembar 18 — Mart 26
Decembar 21 -- - Januar 20
Cene su jednake u oba pravca.
Toronto-Zagreb-Toron- to
Toronto-Zagreb-Beograd-Toron- to
Toronto-Ljubljana-Toron- to
Toronto-Ljubljana-Beograd-Toro-nto
U ovu cenu ukljucena je i kanadska taksa.
$
Cena za decu od 2 do 12 je 30 dolara manje, a doca do 2
putuju besplatno.
Zainteresovani za detatjnije informacije i rezervacije,
neka se obrate na — BOB STEVANOVA kod
BOS Trave:
P "THE LANES" ч-Л- ч I V Il4P 120 Ade,alde St- - W.f
V 1JV Toronto, Ont. M5H 1T1
Telefonom: od 10 sati ujutro do 02 popodne — 364-262- 3
od 04 popodne do 10 uvefie — 767-176- 0
Po vaSoj zelji sve mozomo da obavimo
telefonom. Da bi obezbedill mesto na bilo kojem letu, ucinite
rezervaciju Cim pro.
Kanadski Slovenci v Celovcu
Celovec — Predstavniki
kanadsko-slovensk- e skupine
za kulturne izmenjave iz
Toronta, ki so med svojim
bivanjem v Sloveniji imeli
pogovore pri Slovenski izse-Ijens- ki matici in na komisiji
za manjSinska izseljenska
vpraSanja pri reoubliSkem
odboru Socialisticne zveze
delovnega ljudstva do pod
vodstvom predsednika Lud-vik- a
Steguja obiskali tudi
KoroSko.
Zglasili so se na sedezu
elovenskih organ izacij
v Celovci, kjer jih je predsed-ni- k
dr Franci Zwitter seznanil
s polozajem in trenutnim
bojem koroSkih Slovencev.
Gostje iz Kanade so poka-za- ii
zanimanje za polozaj
koroSkih Slovencev ter izra-zi- li
solidarnost in podpodro
v boku za narodne pravice,
kakor je to priSio do izraza
ob nedavnem gostovanju
koroSkih pevcev v raznih
krajih Kanade in Zdruzav.
V zahvalo za omenjeno
gostovanje so izrocili pred- -
397.00
417.00
417.00
447.00
godine
VI
poslove
Zveze
sedniku Zveze slovenskih
organizacij tudi darilo —
sliko slovenskega izseljens-keg- a
slikarja naivca A. Stri-tof- a.
Zvecer so se rojaki iz
Kanadi v prisrcni druzabno-st- i
na Kezarjevem domu
srecali s clani pevsko-god-bene- ga ansambla Sloven-skega
prosvetnega druStva
Danica iz St. vida v Podjuni,
da obnovijo vezi, skovane
pred a tudi gospodarja in
pevovodje — Hanzija Kezar-j-a,
ki je zaradi nezgode prav
tedaj lezal v bolniSnici, je
izrekel predsednik SPD Dani-ca
Stanko Vlaukonig.
Besede zahvale je povedal
predsednik Kanadsko-slovensk- e
skupine za kulturne
izmenjave Ludvik Stegu, ki je
izrazil veselje, da je s svoji-m- a
spremljevalcema Tone-tor- n
VrSicem in Leom Fis-tro- m
lahko na lieu mesta
spoznal razmere, v kakrSnih
zivijo koroSki Slovenci in se
borijo za enakopraven polo-zaj
na domaci podedovani
zemlji.
Toronto — U svojoj films-k- oj
arhivi imamo i nekoliko
dokumentarnih filmova o
naSem drustvenom, kultur-no- m
i prosvjetnom zivotu u
ovoj zemlji. Filmovi su snim-Ije- ni
pred nekih trideset go-din- a,
nakoncertnim i drugim
priredbama u Windsoru, We-lland- u,
Hamiltonu, Torontu,
Montrealu i Sudbury. Ba§ u
to vrijeme na§i su se umjet-nic- ki
kadrovi vec toliko us-poso- bili da su svratili na
sebe paznju i zainteresirali
ogromnu vecinu naSih dose-Ijenik- a.
Ove filmove cemo prikaza-t-i
naSoj javnosti u nedjelju
23. oktobra (Vidi o tome
posebni oglas).
Bit ce zanimljivo i роибпо
za posljeratne doseljenike iz
Jugoslavije da vide Sto su
radili i cime su se sve
zanimali jugoslavenski Ka-nada- ni
i njihova djeca, koje
su naSli kad su doSli u ovu
zemlju. Bit 6e nam drago ako
dodu svi koji mogu i koje
interesira паба proSlost.
U mnogim naseljima svoj
kulturno-prosvjet- ni 2ivot za-poc- eli
smo skoro odmah po
dolasku iz staroga kraja
poslije prvog svjetskog rata.
Medu prvima, uporedo sa
Vancouverom, bili su i naSi
rudari u sjevemom Ontariju i
Quebecu. U Timminsu, na
primjer, osnovani su tambu-raS- ki
i pjevacki zborovi joS
dvadesetih godina, joS prije
nego smo pokrenuli svoju
progresivnuStampu. Njihove
nastupe na pozomicama vi-so- ko
su cijenili ne samo naSi
In Memoriam
!ДВД
rudari, nego i drugi narodi u
Porcupine kempi. U prostori-jam- a
na "boarding housu"
redovito su se odrzavale
probe i odjekivale birane i
ozbiljne radni6ke pjesme kao
"Zdravo da ste hrabri bor-ci..-."
itd.
Brojeci u to vrijeme neSto
viSe od 20.000 doseljenika iz
Jugoslavije skoro u svakom
ve6em naselju osnovani su
tamburaSki zborovi, a mnogi
su imali i pjeva6ke, plesacke
i diletantske grupe. U pocet-k- u
naiSlo se na poteSkode,
jer nije bilo instrumenata,
nije bilo voda, ni ucitelja, ni
prostorija itd. Ali je bilo
volje. Na§ poznati prijatelj i
zanatlija, Frank Benko, koji
je tada zivio u Montrealu
stalno je primao nove naru-dzb- e
za tambure.
U6itelji? I taj se problem
postepeno rjeSavao. Ovdje
cemo se sjetiti samo neko-ji- h:
V. Jurak, J. Glad, J.
Stimac, J. Popovic, I. Petra-novi-c, J. Andlar, J. Segina,
J. Saftic, G. Vidlin, T. Zlatar
imnogi drugi u Vancouveru i
tadaSnjem Port Arthuru.
Mladi Johny Segina, koji se
usposobio za ucitelja, ponio
je svoju karijeru iz Kirkland
Lake u Zagreb i tamo postao
ugledan, Sto je nama drago.
Ukrajinski radnifiki domovi
u Timminsu, Kirkland Lakeu,
Rouyna i u mnogim drugim
mjestima bili su nam uvijek
otvoreni i na raspolaganju.
Koncerti i predstave — to je
bila tema u svakodnevnom
zivotu muSkaraca, zena i
djece. Dogodilo se da je za
Thunder Bay — Javljamo prijateljima i znan- -
cima tuznu vijest, da smo iz nase sredine izgubili
u toku jednog mjeseca jos jednog druga i prijatelja
- Nikolu Babica, koji je umro 14. augusta 1977. u
76-- oj godini zivota.
Pokojni Nikola je roden 1901. godine u selu
Cresnjevac, opcina Dragatus, Slovenija. Bio je iz
siromasne seljacke porodice.
Uslijed slabog imovinskog stanja i tadasnjih
slabih prilika za zaposlenje, napustio je rodni kraj
u potrazi za boljim uvjetima zivota. Tako je dosao
u Kanadu 1928. na rad na farmi kod Edmontona.
Tada su farmeri trazili jeftinu radnu snagu, koju su
predstavljali iseijenici. Na farmi se bas zbog toga
nije dugo zadrzao vec je presao u rudnik, u Red
Lakeu. Ali ni tu nije imao mnogo srece, uslijed
krize je izgubio posao i dosao u Port Arthur
(sadasnji Thunder Bay). Ovdje je radio u sumi sve
do odlaska u mirovinu. A i poslije je znao otici u
sezoni i raditi.
Pokojni Nikola je bio dobar drug i prijatelj.
Bio je 6lan raznih naprednih jugoslavenskih drui-tav- a
i organizacija. Bio je pretplacen na паби
stampu od prvih dana, koju je pomagao sve do
svoje smrti i u granicama mogucnosti. Nije bilo
neke sabirne ill slicne akcije u kojoj on nije sudje-lova- o.
Dugo godina je bio clan slovenske potpome
organizacije "Bled".
Pokojnik ostavlja iza sebe jednog brata u
starom kraju, u Dragatusu.
Dragi prijatelju Nikola, jos jednom kli6emo —
slava ti i neka ti bude laka gruda ove zemlje i vjecni
podinak, a tvojoj rodbini nase duboko sau6esce.
Prijatelji
анвашдншш
шшшшшш
predstavu trebalo viSe zen-ski- h
uloga nego je bilo zena
na raspolaganju (Kirkland
Lake). NaSao se odgovaraju-6- i
muskarac, dalo mu se
zensko odijelo, cipele i
rubac, dotjerao si prsa, lice i
kosu i izgledao kao prava
zena. "Njezina" pojava na
pozomici izazvala je pljesak i
smijeh. Smjeh se nastavio i
kad je "ona" govorila, jer je
neSto promijenila i glas.
Ujedno je tu bila ozbiljnost i
sal a.
Nikad nitko nije bio umo-ra- n.
Poslije dnevnog rada
ostalo se kod кибе samo na
ve6eri i brzo zatim na probu,
zakoncert, predstavu ili pies
za slijedecu iii jednu od slije-de6i- h
nedjelja. Mnogi ve6er-n- ji
satovi bili su zauzeti 6ita-nje- m
ili predavanjima iz
druStvenog zivota.
Kud god su odlazili rod ite-I- ji
tu su odlazila i njihova
djeca. Vodilo se racuna i o
mladom naraStaju, pa su za
njih osnovane dje6je ili
omladinske grupe za ибепје
muzike, pjesme, plesa i
jezika.
Evo, ovakvo je bilo naSe
zanimanje u proSlosti. To su
ukratko samo neki momenti
iz ovog ili onog naselja.
S. B. Goranin
Odli6nistudenti-nedovoljnozre- li
New York (AP) - "Studija, koju
je petnaest godina pripremao psi-holo- g
Douglas Heath sa koledza
Hawerford, navodi na zakljucak da
sludenti koji su tokom Skolovanja
dobivali najbolje ocjene postaju
manje odgovorne i zrele osobe,
nego njihove kolege sa slabijim
ocjenama" — pise fiasopis "Psy-chology.Toda- y".
Heath je do tog zakljuika doSao
usporedujuci osobine studenata
dviju kategorija u vrijeme studira-nj- a
i deset godina poslije zavrse-no- g
skolovanja, njihovu spremnost
na poslu, prihode, zadovoljstvo
poslom i sliino. Uodio je da su
ljudi sa visokom sposobnoScu
govora u vecini sluCajeva egocen-triin- i,
da sa okolinom sklapaju
kontakte "na distanci" i da vjeruju
da ih bliske osobe ne razumiju.
Nlsu naucili na koji naCin da razu-miju
bliske osobe i da uspostavlja-j- u
pravi kontakt s okolinom.
Zatim, osobe koje su n ag rad i va-ne
za uspjeh u studijama takoder
su, u cjellni promatrano, "psiho-los- ki
udaljene od prakticnih i real-ni- h
problema svakodnevnog zivota
i podloznije depresiji nego njihovi
manje uspjesni vrSnjaci".
Heath smatra da lose ocjene
tokom studiranja svakako nisu
garancija uspjeha u bududnosti, ati
naglasava da amerifiki koledii i
druge vlsoke Skole trebaju moral-no- m
I socijalnom izgradivanju Нб-no- sti
studenata posvetiti isto ono-lik- o
paznje koliko i usavrsavanju
njihova obrazovanja.
"™иМмшДззенмне51и35В шЈВШИ џ
stmm
m M