Nase Novine, October 19, 1977

              I (
I'
IF 18
y;
is fe.
.
rjit
'I'fflf
I!
i
,'
if
8
Ј Дј-- .4t, +, - - r № Mv - W 'at,W,.iWT№[ nBTpfW WWlrtlWttiAH1 'iftV4 ''''' '
V
ВиЕШШстД! September 14, 1977 IZ NAUKE
ржд.,,,,,.,,, „ I y,
PiSe: Ing. Ranko Skori6
Sredinom kolovoza (augusta) Iz
ameridkog svemirskog centra Ken-nedy
u Floridi pomodu sllne rakete
Titan — Centaur (visoke poput za-grebad- ke
katedrale) lansirano je
novo svemirsko vozilo Voyager 2
(Putnik). Pred par dana krenuo je
istim putem i njegov brat Voyager
1. Cilj njihova putovanja gubi se u
beskraju: nakon §to projure mimo
udaljenih planeta пабе Sunceve
porodice i obave razna snimanja i
mjerenja, izgubit ie se zauvijek u
dubinama nepoznatog svemira.
Sunceva obitelj
Prije nego li nastavimo s prida- -
njem o naSim putnicima i njihovom
zadatku, obnovimo malo nase poz-navan- je
astronomije, bar 5to se
tide Sundeve porodice. Oko Sunca
kruzi devet planeta, tj. nebeskih
tijela koja nemaju vlastite svjetlos-t- i
niti topline, ved je primaju od
Sunca. NaSa dobra stara Zemlja
samo je jedan od tin devet planeta.
Poput najpreciznijeg sata svi se oni
zajedno okredu oko Sunca, i to ne u
kruznicama ved u izdu2enim elip-sam- a.
Planet najblizi Suncu (dakle onaj
s najmanjom stazom) zove se Mer-ku- r.
Na njemu je visoka tempera-tura- ,
pa tamo nedemo nikada podi
na piknik.
Druga po redu je Venera, ili kako
je паб narod zove zvijezda Danica
ili Vedernjica, posto se je vidi samo
ujutro ill odmah po zalasku Sunca.
Premda neSto udaljenija od Sunca
nego Sto je Merkur, ipak je јоб
dovoljno blizu da bude sva obavije-n- a
ugrijanim oblacima. Zato o
Veneri malo znamo, jer je zbog te
guste koprene zapravo i ne mozemo
pravo vidjeti. Sovjeti su bili na nju
poslali jednu letjelicu, no dim se
ova bila probila kroz Venerine
oblake i spustila na njenu povrSi-n- u,
izgubljena je svaka radio-vez- a.
Nagada se da se je rastopila na Ve-nerin- oj
uzarenoj povrSini, a mo2da
se i razbila pri spuStanju.
Treca je паба Zemlja. Nismo niti
preblizu niti predaleko Suncu, tako
ШЈа-Љт- ш: -- :i.—
da nam nije ni pretoplo ni prehlad-no- .
Nosed sve svoje brige i proble-me- ,
jurimo oko Sunca i za jedan
pun okret treba nam 365 dana. Ma
koliko se svadali i medusobno rato-val- l,
ipak smo svi zajedno vezani za
ovaj isti trunak praSine 5to luta
svemirskim beskrajem. Kako li sve
пабе zadjevice i netrpeljivosti izgle-daj- u
ni6tavne kad ih se gleda iz
svemirske perspektive!
Iza Zemlje dolazi Mars. Slidan
nam je po velidini, no nema dovolj-no
atmosfere da bi ljudi mogli pre-2ivj- eti
na njemu. Nodi su mu
daleko hladnije od пабЈп. Ameri-kan- ci
su na njemu "parkirali" svoj
laboratory, pravog malog robota
6to kopa teren, analizira sastav tla i
ба1је svoje nalaze radio-pute- m na
Zemlju. Ucenjaci su se nadali
pronadi neke tragove zivota (ne
ljude ili medvjede ved najprimitiv-nij- e
mikrobe), no do sada to niko-m- e
nije po5lo za rukom. I tako su
sve pride o Marsijancima i njihovoj
razvijenoj tehnici pale u vodu.
Tamo nema mkoga.
Daleko iza Marsa, skoro dva mili-jun- a
kilometara od Sunca, nalazi se
golemi Jupiter. On je vedi nego svo
ostali Sundevi planeti zajedno.
Silna je to grdosija. Premda se s
njene povr6ine Sunce vidi kao
maleni kruiid, ipak je njegova
privladna sila jo5 toliko jaka da se
Jupiter poput poslu§nog pseta na
nekoj nevidljivoj uzlci okrede oko
svog oca Sunca.
Saturn, planet broj Sest, najljep-б- Ј
je od sviju, ukoliko ne ubrajamo
паби rodnu majku Zemlju od koje
nema nigdje 1јербе ni draze.
Svjetlucavi prslenovi Saturna daju
mu elegantni izgled, ima u njemu
nedeg mladenadkog, poletnog.
Premda se taj prsten sastoji od ka-men- ja
&o juri oko samog planeta,
nama iz daleka pridinja se da je
neka vesela grupa oko Saturna
гаргабПа kozaradko kolo.
Uran, Neptun i Pluton prave su
ledene grobnice. Sunce bi, gledano
s ovih planeta, izgledalo kao siduб-n- a
svjetleda todkica, vidljiva samo
шшашштшш!шаш1!шаштшшсвш шшшшшш
RADOVE IZVODIMO U OKOLNIEVJ [1 ESTIVA,
KAO STO SU TORONTO, NIAGARA FALLS,
ST. CATHARINES, OAKVILLE, A USKORO
1МСЕШЗО DOZVOLU I ZA BUFFALO. OBRA-TIT- E SE SA PUNIER POVERENJEftH NA OVU
КОМРАШи.
COMPLETE SEWER, DRAIN INSTALATION,
CONCRETE WORK AND PLUMBING
Hamilton, Ontario
TeL 547-379- 5
i
!
i
%тумгштг1т9Јутмшгт№жттжшштттгттттЛ
teleskopom. Reklo bi se da ih
samo neki Sundev "Autoritet" prlsl-Ijav- a
da i oni poslu§no kru2e oko
njega. Radi se, dakako, o fizidkim
zakonima, ne o nekom strahu ili
naredbi.
Svemirski fotograf
Tako, nakon 6to smo se ukratko
upoznali I rukovali sa svlm dlanovi-m- a
obiteljl Sundevid, da vidimo 6to
je namjena upravo lansiranih bro-dov- a
Voyager 1 i 2, na diju je izgra-dnj- u
utroSeho 500 milijuna dolara.
Ove su letjelice ustvari na pravom
turistidkom putovanju. OboruJane
foto i TV kamerama, snimat de
scene koje ljudsko oko nije јоб
nikada imalo prilike vidjeti. Te de
slike biti pretvarane u radio-signal- e
i s pomodu mallh antena upudivane
prema Zemlji. Ogromne prijemne
antene u Americi, Engleskoj i dvije
u Kanadi poput golemih okruglih
zdjela prihvatat de te oslabljene
signaldide s udaljenih letjelica i
pretvarati ih u slike. Fantastidno,
zar ne? Tako de ljudi po prvi puta
modi vidjeti nove svjetove izbliza.
Svemirski de brodovi osim snima-nja
vr6iti i razna mjerenja (tempe-rature,
radijacije, radlo-zraden- ja i
si.), pa de se i tl podaci slati ude-njaci- ma
na Zemlju. Kad jednom
паба pra-praunud- ad izgradi avione
sposobne da ih povedu u te
nebeske daljine, znat de Sto ih
tamo odekuje i kako da se obuku
(da li koSulju na kratke rukave ili
mo2da zimski kaput sa Subarom).
Nakon 6to u niskom letu projure
blizu Jupitera, krenut de prema
Saturnu, gdje bi imali stidi u Ijeto
1980. Podetkom 1986. nadi de se u
blizini Urana. Da bi do njega stigli,
bit de im potrebno skoro 9 godina,
premda putuju brie od najjadeg
jet-avio- na. Kakve li su to udaljeno-sti!- .
Iza Urana Izadi de Iz Sundevog
UZGRED
ZABELE2ENO
POSLEDICA GNJECENJA
Nemadki komentator Ludvig Fin-hol- d
ka2e u Jednoj diskuslji na
radiju:
"Nije dudo da je limun tako kiseo
kad ga stalno gnjedite".
POVODZAPLAKANJE
Iranski бап Reza Pahlavi govorio
je filmskim umetnicima okuplje-ni- m
u Teheranu:
"Menl dode da pladem kad gle-da- m
film u kome se podvrgavaju
mudenju deca i iivotinje — zar nisu
bespomodni?"
DIPLOMATSKO ISKUSTVO
Nekad poznati francuski diplo-mat- a
Erve Arfan, koji je svojevre-men- o
bio i ambasador u Washing-tonu- ,
kaze da Je u svom dugogodi6-nje- m
iskustvu stekao slededu
pouku o dlplomatama:
"Razlika Izmedu diplomata I dlja-mana- ta
najveda je u cent — dija-man- tl
su znatno skuplji i bolje se
duvaju. Inade, u praksi, postoji jo5
jodna praktldna razlika: dljamant se
bruSI dok ne postane ваугбепорго-zradan- ,
a diplomata se bruSi i usa-vrSa- va
sve dok ne postane potpuno
— neprozradan".
sistema i izgubiti se zauvijek u tami
svemirskog beskraja.
Poruka Zvijezdama
Osim mno6tva skuplh naudnih
aparatura, svemirski brodovi Voya-ger
1 i 2 nose sa sobom i mnoge
fotografije i trake sa zvukovima
пабед vremena. Ta je kolekclja na-mijenje- na
stanovnicima neke dale-k- e
zvijezde do koje bi na6i brodovi
mogli eventualno stidi nakon tisu-d- a
i tisuda godina putovanja. Prilo-zen- e
slike pokazuju oblike Ijud-sko- g
tijela, zadede djeteta, snimak
jednog ameridkog rijednog kanjona
itd., itd. Zvudne trake sadrie plad
djeteta, ulidnu buku, gudadki orke-sta- r,
бит rakete pri lansiranju sve-mirskog
broda i drugo. Na traci je i
poruka dalekim civilizacijama koju
je sastavio i ditao ameridki pred-sjedn- ik
Carter: "Evo vam poklona s
jednog malog i dalekog svijeta. Pri-mjer- ak
na6ih zvukova, пабе nauke,
пабед izgleda, muzike, na6ih misli
i osjedaja. Mi poku6avamo nadvla-dat- i
probleme пабед vremena, kako
bismo mogli zakoraditi k vama u
bududnost. Ova poruka izraz je
пабе nade i odludnosti".
Izradunato je da de svemirskim
brodovima biti potrebno oko 40
tisuda godina da bi doSli do najbli-i- e
zvijezde koja poput naSeg Sunca
ima svoje planete, moida nastanje-n- e
civiliziranim bidima. Ako ikad
itko uhvati Carterovu poruku i
роба1је odgovor, trebat de јоб 40
tisuda godina da on prispije do
nas. Hode li tada паба kugla јоб
biti na i. ivotu? Nedemo li se daleko
prije toga sami unidtiti zalihama
atomskih bombi koje su i danas
ved sposobne da nas svih pretvore
u prah i pepeo? Sudbina dovjedan-stv- a
u пабјт je rukama. Odekuje
nas ili velika i slavna bududnost, ili
propast od vlastite ruke. Јоб je na
vrijeme da izaberemo pravi put.
UKRAJINCI POZIVAJU
NASli DECU
Ukrajinska §kola gimnastike, igara i muzike
porjinje sa svojim programom u subotu 17. septe-mbr- a.
Upis u skolu робтје istog dana i trajarje do
5. novembra 1977.
Вгаба Ukrajinci veruju i nadaju se da 6e Jugo-slove- ni
dovesti njihovu decu u ovu skolu. Imajuci
ve6 iskustva sa jugoslovenskom decom u njiho-vom
decjem kampu i sa naSim organizacijama i
klubovima prilikom piknika u Taras Shevchenko
Memorial Parku, oni se nadaju da 6e ove godine
biti dosta nase dece koja de u druStvu sa njihovom
razvijati fiziCke i umne talente kroz ovu Skolu.
Kroz Ukrajinski de6ji kamp proSlo je preko 40
gostovanja jugoslovenske dece, a samo proSlog
leta jugoslovenske organizacije i klubovi (Musli-man- i,
Makedonci, Crnogorci, Hrvati i Srbi) imali
su na ovom zemljiStu 13 piknika.
U Skolu primace se deca od 4 godine pa na
vi§e i to:
Gimnastika — od 4 do 13 godina; Folklorne
igre — od 7 godina pa na viSe i muzika (na man-dolinam- a)
— od 7 godina pa na viSe.
Skola za folklor odrzavace nastave u tri grupe
svake subote i to:
Devojcice — od 10:30 do 11:30 pre podne,
Decaci — od 1 1 :30 do 1 2:30 i
Odrasli — od 12:30 do 2:00 po podne.
Gimnasticke nastave za odrasle devojke
odrzavace se svakog utorka od 7:00do 8:30 uve6e.
Muzifike nastave (Mandoline) pojedinafino i
grupno ибепје, odrzavade se svake subote od
10:30 do 1:00.
Gimnasticke nastave za mlade: svake subote
od 9:30 do 10:30 pre podne.
Ucitelji su visoko kvalifikovani i prva im je
briga staranje o deci.
FOLKLOR— Elena Zhuravleva
PIANIST: Mary Knechtel
GIMNASTIKA: Marie Prociw, Jerry Prociw,
Leslie Babij, Nadine Borusiewich, Peter Doucette.
MUZIKA (Mandoline): Ginger Kautto
Izmedu nastava deca 6e udestvovati u zabav-nl- m
Igrama, rukotvorlnama i drugim aktivnostima,
koja te biti nadgledana od strane roditelja.
Cene za folklor: 1 dolar nedeljno za prvo dete i
50 centi za svako sledede;
Gimnastika: dva dolara mesefcno za prvo dete
i dolar mesecno za sledece;
Muzika: tri dolara mesecno za prvo dete i dva
dolara za sledece. Ovo znaCi da ce roditelji sa viSe
dece imati popust.
Ovu priliku, koju nam pruzaju brada Ukrajinci,
verovatno ce iskoristiti neki naSi roditelji za
njihovu decu.
Za sve dalje informacije mozete se obratiti
telefonom: 922-029- 7, i potrazite Marie Prociw.
V. Gaclc — Pesa