Jedinstvo, April 25, 1961

              5TRANA 2
0 S V R T I
MKO SE
U Torontu jc rasturen lotak pod naslovom "Kana
djani, zbnSimo sramotu". Lctak je izdan povodom usta-Ik- e
proslavc "Jubileja Nezavisne Drzave Hrvatske". Na
njemu jc potpisan "Akcioni odbor Kanadjana, hrvats-ko- g,
srpskog, slovenackog i makedonskog porijckla za
protest i onemogucavanje ustaSkih aktivnosti u Kanadi".
U Ietaku su iznijcti mnogi podaci o ustaskim zlocinstvi-ma- ,
.1 na kraju se kazc: "Razotkrivajte ustaSke zlocince
i njihova nedjela, onemogucite ustaske hijane da po-Ci- ne
nova zla Ajhmanovog tipa. Ovaj apcl je upucen
svim Hrvatima, Srbima, Slovencima, Makedoncima da se
ogrado od zlocinaca i njihovih 'organizacija', da osude
nevidjene u hihstoriji zlocine genocida nacifaSistickih
sluga okupatora, teskih zlocinaca ustasa".
Iz ovoga se moze zakljuciti da je stvorcna organiza-cija
sa izriCitim ciljem da se bori protiv ustasa i njihove
djelatnosti u Kanadi. U dokumentu se kaze da je to bilo
potrebno uciniti i zbog toga Sto nitko drugi nece da so
bori protiv ustasa i njihove ogavne robote. Da li je zaista
taCno da se nitko ne bori protiv ustassa? Na koga so tu
zapravo upire prstom? I zaSto so to cini ako se zeli u
borbi protiv ustaske bande okupiti sve ono §to jo Cestito
i poStcno u naSem narodu u Kanadi?
Mj tu vidimo i drugih nedostataka. Nama se, na pri-mje- r,
£inj da ce odbor postici suprotno od onoga 3to
jo uzco za cilj t. j. umjesto "onemogucavanja ustaSkih
aktivnosti", on ce im pomoci da ih proSire. ZaSto to mi-slim- o? Zato Sto ce se oni posluziti svojom sovinistiCkom
mctodom j kazati da je ovo napadaj Srba na Ilrvatc.
Dokazc za to mogu naci i u sastavu ovog dokumcnta i u
eamom imonu odbora. Koja je to pametna glava izmi-slil- a
"Akcioni odbor Kanadjana hrvatskog, srpskog, slo-vcnsk- og
i makedonskog porijckla za protest i onemogu-Cavanj- c
ustaskih aktivnosti u Kanadi"? Zar naSem na-rodu
ovdje pnjeti opasnost samo od ustasa i nnhoih
"Glas Kanadskih Srba" se priliCno razestio zbog
toga 3to smo u svom komentaru oko dolaska
ministra vanjskih poslova Koce Popovica u Ottawu
nazvali Bozu Markovica iz Toronta "birtasom". "Glas"
Za uzvrat nas uporcdjuje sa "baronima" i "grofovima"
iz proSlosti. Moramo priznatj da smo so slatko nasmija-l- i
— nismo znali da urednici "Glasa" imaju smisla za
s"alu. Mi nemamo niSta zajednickog sa baronima i grofo-vima,
ali svaki nas Covjck u Torontu zna da Boza Marko-vi- 6
ima hotel i prodaje biru. To je njegovo zanimanje i
ml smo ga samo u torn smislu spomcnuli, kao §to bi bili
kazali da je brija6 kad bi to bio. "Glas" se occvidno hva-t- a
za sitnice.
Sta je ovdje u pitanju ? U pitanju jc prije svega to
da li jc premijer Diefcnbaker postupio pravilno kad je
primio delegaciju jcdne politiCke skupine koja otvorcno
zagovara promjenu politiCkog i drustvenog urcdjenja u
Jugoslaviji, a nije imao vremcna da sastano njczinog mi-nistra
vanjskih poslova koji je dosao u prijateljski po-sjc- t.
Postupak premijcra ostavlja vcoma slab titisak.
Moze so dcbatirati da li treba poboljsati odnose sa ne-ko- m
zcmljom, da li bi to bilo korisno za Kanadu ili nc,
ali nije ispravno za predsjednika kanadskc vlade ili bilo
kojeg drzavnog sluzbenika, da so solidarise i da podu-pir- e
strane politiCke grupe koje zagovaraju politiCke i
Dopis iz Hamiltonn
U nedjelju, 1G. aprila o-dr2- ana je sjednica organiza-cij- o SJK u Hamiltonu i na
istoj su vaz-n- a
pitanja naSeg rada. PoSto
jo kampanja "Jedinstva" za-vrfen- a
diskusirano je o do--
broni i slabom radii. Dobar
rad je bio ispunjenjo novja-n- o
kvote i priliCan rad na o-bnavl- janju
istcklih pretpla-ta- .
Najslabiji rad bio je u
trazenju novih pretplata. Tu
smo podbacilj i stoga je do-nese- na odluka, da se ne pre-stan- o
na traJcnju novih pret
plata.
Takodjcr su ukratko pro-diskusira- nc
pripreme za do-lazc- ce
proslavljenje 30-go-disnj-ice
nase stampe prema
proglasu Glavnog odbora o-bjavljo- nom
u "Jedinstvu".
Po torn pitanju nije donese-n- a odluka dok so ne dobije
potreban materijal od Izvr§-no- g odbora iz Toronta, ali ce
se odmah poceti sa priprc-mam- a.
Dalji rad sjednice je bio : odobrena je suma od 23 do-lar- a kao pomoc besposleni-cko- j
organizaciji u Hamilto-nu.
Ovo ie ufinjeno na pre- -
' poruku druga Bo2c Pavko- -
vica, jer je on jedan od vo-dec- ih
Ijudi u toj organizaci-ji.
To je uemjeno sa objaS-njenje- m
da smo mi napred-n- a
kanadska organizacija
koja pomazo, prema svojim
mogucnostima, sve dobro i
naprediie akcije u korist ka-nadskog
naroda. U torn ra--
spoiozenju l rtiskusiji poje-dinafn- o
su od scbe prilo2ili
nasi clanovi po 5 dolara:
Franjo Grubi§ic, John Muth,
Nikola Radotic, Josip Kruc-k- i
i КгбеНс. Jo§ su nekoji
naknadno doprinijeli po dva
i jedan dolar. Ovdje se zai
sta pokazao pravi karaktcr
na§e organizacije i njezinih
clanova.
Takodjcr smo imali govo-r- a
o dolazecim pripremama
velikog Festivala bratske
ukrajinske radnike organi-zacije
— proslava Taras 5c-vcen- ka
velikog pjesnika u-krajin- skog naroda iz dalje
proslosti, koji je bio prijatelj
svih slavenskih naroda, kao
i svih drugih. Njegov rad,
kao i svih vclikih naprednih
ljudi. koristan je i u proslo-sti
i danas cjelokupnom !ov-jeanstv-u.
jer ga slavi i pri- -
PR r
aktivnosti? Zar bi mogli mirno spavati kad njih ne bi
bilo? Zar ne bi bilo pravilnije zauzeti stanoviste : svi pro-gresiv- ni
i demokratski Kanadjani hrvatskog, srpskog,
slovenskog i makedonskog porijekla protiv svih fasisti-cki- h elemenata u nasoj sredini, nosili oni hrvatsko, srp-sk- o, slovensko ili makedonsko ime? Istina je da su usta-se
u svojim zlocinstvima za vrijeme rata premasili osta-l- e falistiCke sluznike u Jugoslaviji, ali ovdje nije samo
pitanje dijeljenja pravde za prosle zlocine, nego je za-dat- ak spreCavanje fasistickih aktivnosti koje imaju ste-tni- h posljedica i za nas narod ovdje i za cijelu Kanadu.
Dalje. Mi moramo vidjeti da su fasistiCke grupe
u naJoj sredini samo jedan mali dijelic reakcionarnih
snaga ove zemlje. Njihov cilj nije samo novi juris protiv
naroda Jugoslavije, nego i gazenje slobode kanadskog
naroda. Zato borbu protiv fa§ista treba tretirati kao dio
opce borbe kanadskog naroda za mir i napredak. Kome
nije jasno da bi ustase i sve ostale fasistiCke grupe nesta-l- e
sa pozornice u roku od 2 1 sata kad bi Diefenbakerova
vlada htjela? Da, treba osuditi ustase i njihovu djelat-nos- t,
ali isto tako i one predstavnike kanadskih politi-Cki- h
partija i clanove parlamenta koji idu na njihove
proslavc da ih pozdrave i podupru njihov rad.
Ukracc, mi smatramo da se svi posteni i demokrat-ski
Hrvati, Srbi, Slovenci, Makedonci i ostali doscljenici
jz Jugoslavije trcbaju ujediniti u borbi protiv svih oni ko-ji
su u proSlom ratu vrsili zloCinstva nad svojim naro-do- m
za racun faSistickih okupatora, koji danas raspiru-j- u
mrznju mcdju nama i protiv nase brace u staroj do-movi-ni,
i koji guraju Kanadu na put rata i noprijatelj-stv- a
prema drugim narod ima. I Sto je naroCito vazno. u
toj borbi moramo da se povezemo sa ostalim demokrat-skim- .
miroljubivim i naprednim Kanadjanima.
To ic, po naSem dubokom uierenju, put koiega tre
ba slijctliti.
opfuzujemo B.
jugoslaven-sko- g
drustvenc promjene u dotiCnoj zcmlji. I ne samo da nije
ispravno za sluzbena lica, nego ni za obicne gradjane.
Ovo nas dovodi do druge taCke, a to je ovo : Boza
Markovic jc u posljednjc vrijeme postao vrlo aktivan u
redovima srpske izbjegliCke reakcijo u Kanadi. On je,
po njegovom vlastitom priznanju (boljo reci hvalisanju)
bio organizator niza ispada, ukljuciv
onaj karneval na ulicama Toronta prilikom proslavc 29.
novembra prosle godine. Njegovo predvodjenje delega-cij- c
premijeru Diefenbakeru protiv dolaska Koce Popo-vica
je produzenje till aktivnosti. Mislimo da je Boza
Markovic kanadski gradjanin, jcr se u Kanadi nalazi
jos od prije Drugog svjetskog rata i prosto je tesko shva-ti- ti
§to on ima zajednickog sa prezivjelim pristalicama
starih rezima, koji su toliko bijedni i de-spcran-tni
da samo u ratu vide svoj spas — ostvarenje
svojih ciljeva Ima tu i otvorenih pristalica fasistifke
ideologije, kolaboratora iz vrcmena rata. Pomagati tim
clementima i grupama гпабј lie samo raditi protiv na-roda
Jugoslavije, nego i protiv Kanado i njezinih intere-sa- .
To u krajnoj liniji znaSi guranje Kanade na put rata.
I mi kazemo da to nije dobro
Eto, gospodo oko "Glasa", to je nasa optuzba protiv
Boze Markovica, a ne ono o бети stc se vi raspriciaH u po-sljcdnj- em
broju svog lista.
ODLUKE ORGANIZACIJE SJK
prodiskusirana
JedTmxtvO
0Ш FASISTA?
Zasto Markovica?
demonstrativnih
jugoslavenskih
kanadjanstvo.
znaju njegova djela. U tu
svrhu tj. za Festival odobre-n- o
jo 15 dolara, kao znak
naseg ибебса u torn velikom i
korisnom radu. Jo§ jedan
dokaz da je na§ Savez nap-redn- a
kulturna organizacija
naprednih Jugoslavena u
Kanadi, koja je povezana u
svom naprcdno-kultumo- ni radu i sa ostalim organizaci- -
jama kanadskog naroda.
Na ovoj sjednici ufinjena
je mala reorganizacija u ra-du
naseg SJK. Radi preveli-k- e
zaposlenosti u bosposleni- -
6koj organizaciji drug Pav-kovi- c je podnio ostavku na
sokretai-sko- j duznosti ove or-ganizacije
a na njegovo mje-st- o
imenovan je drug M.
Grubic.
Na kraju sjednice prove-den- a
je vrlo korisna i роиб-n- a
diskusija o Novoj partiji,
o kojoj se pise dosta u napre-dno- j
i u kapitalisti6koj 5ta-mp- i.
U toj diskusiji uzeli su
ибе§са nemalo svi prisutni
clanovi, a ista je pokazala
da se na5i Clanovi interesuju
za stvaranje Nove partije.
U diskusiji iznesene su vrlo
korisno stvari od pojedinih
erery Kn1;.i
Publishinff Company, 479 Queen Street West.
Toronto 2B, Ontario, Canada:
EMpire 3-1Л-
42. Editor Stienen MioJif. Busi- - nes Manager Ivan Stimac. Subscriptien rates:
JC.00 year, USA and other countries $7.00. 4ithoritd Seeond Оаад Mail, Tost Office Dept, Oltawa.
Clanova, o dodirima sa ra-dnici- ma
u industriji, na far-mam- a,
besposlenim radnici-m- a
itd. Ustanovljcno jc da
se u gcneralno narod intcre-suj- e
o organizaciji takve
partije, koju i na§a organi-zacija
treba da pomogne.
Izvrsni odbor SJK
Hamilton, Ontario
I Z R E D 0 V A II B Z
Odluke Glavnog odbora
nasem
sjednica Glavnog odbora
Hn'atske Bratske Zajednice.
Kako javlja "ZajedniCar",
Glavni odbor je usvojio plan
hospitalizaciji. Donijeta
je odluka da se dividendi u
buduce pladaju u gotovu no-vc- u,
osim ako netko 2eli da
mu se dividendi pripisu na
osiguraciju.
O novom planu hospitaliza-cij- c
"ZaJedniCar" ka2e sli-jedec- c:
"Glavni odbor poprimio
je novi plan hospitalizacije,
zapravo pomoc Zajednice za
hospitalizaciju na osnovi o- -
siguracije od sest Cestica, po
kojem planu mo2e osigu-ra- ti
kod Zajednice potpo-r- u
od $3 — $30, to jest, na
5. 10, 15. 20, 25, i dolara
dnevne potpore za bolesnika
liibiifttied ГиеМау and fn ierbo- - i Croatian and Slovenian language, by Jedinftvo I U, koJa c„
telephone
per
as
placa za 100 dana u godini,
a za drugih 100 polovi-c- a
te potpore. Uplatc za ovu
osiguraciju jesu do 65. godi-ne
jednake prema Ijestvici,
Pismo iz Detroita
Detroit, Mich. — Dragi
drugovi, ne mogu da pro-pusti- m priliku, a da ne na-pise- m
par redaka vama
kod "Jedinstva", i da se u
ime nas naprednih demok-ratski- h
Srba, koji se cesce
sastanemo i malo razgova-ram- o
o svim vaznim pita-njim- a
danasnjice, a onda i
pisanju "Jedinstva" bas o
onirn stvarima koje mi
pretresamo.
Bez i jednog izuzetka
— kod nas u Detroitu —
svi se slazemo sa vasim ra-do- m,
i pisanjem novine.
Mislim da to za vas nije
nikakova novost, posto je
ovo ranije vama javljeno
po nasim Ijudima i zena
ma u SAD, ali ipak je dr-zi- m da drugovi koji su na
vodstvu novine i pokreta
da znadu kako se
pretplatnici i simpatican
osjecaju po pitanju pisanja
i uredjivanja lista.
Broj novine od 14 apri-la,
skrenuo je narocitu pa-znj- u
sviju nas ovdje. Vi-jes- t
o prvom covjeku u
svemiru, je kratka, jasna
i dobra. Jedan od vrlo im-presiv- nih dodaka toj vi
jesti — mi kazemo da je
to "djerdan" (nakit) toga
historiskog broja novine
"CESTITKA RUSKOJ
BRACI" koju je napisao
drug J. G.' — Brocanac, u
cast odlaska sovjetskog co-vjek- a
u svemir.
Taj nas drug, koji je
nadaren ne samo pjesnic
kim duhom, nego i pjesni-cki- m
i radnickim, i kao ta-ka- v
u svojoj pjesmi izra-zav- a
bratske i drugarske
osecaje nas koji smo ra-dni- ci
bez razlike koje na
rodnosti, a onda i krvne
bratske osjecaje velikog
slavenskog naroda.
Do sada sam zamoljen
da na pisacem stroju pre-pise- m
desetke tih pozdra-va- ,
da ih nasi salju po
vim predjelima Amerike,
— sjeverne i juzne --— i, u
stari kraj svojoj rodbini, a
i ja sam vec do danas po-sla- o
sedam prepisa mojima
kraju, sa pitanjem dali
su njihove novine donele
vest ovako kao "Jedinst-vo"- ?
Dali je ovakav poz-dra- v
izasao u njihovoj sta-mp!?
Dali je slika Gaga-rin- a
objavljena, dali se i
tamo raduju i vesele tome
velikom uspjehu radnicke
drzave?
Moj topli pozdrav tome
drugu koji je ovaj pozdrav
napisao, a isto topli pozd-rav
i od ostalih.
N B.
U Pittsburgu je odrzana koja je vec bila u li- -
o
se
za
30
Кгшау, potpora
dana
treba
u
stu djelomiCno objavljena.
Osigurati so mogu i stari Cla-novi
preko 65 godina, ali o-- vj
Ce, razumljivo, placati
viSe prema godinama po po-miCn- oj
Ijestvici, posto su sta-ri
Clanovi veci riziko za Za--
jednicu. Glavni odbor uzeo
je, dakle, u obzirstaro i mla-d- o
Clonstvo. Ovo je novi plan
u poCetku bez iskustva i fon-d- a,
a prema fondu i iskustvu
plan ce biti bolje ugladjen i
uredjen u korist i Clanstva i
Zajednice.
Ovo je novi plan i moze
biti od dalekosezne vrijedno- -
sti i jo3 jedna osiguracija u
duhu novog vremena pak i
Zajednica ga ima, da se
Clanstvo mo2e sluziti kod
svoje Zajednice za svoju pot-reb- u.
Plan ce stupiti u krijepost
cim dobijemo za isti odobre-nj- e
nadleznih vlasti od save-zni- h drzava (States) u Sje-dinjeni- m
Dr2avama Ameri-ke
i od dominijona u Kana-di."
I G. OKULEVICH
NA RA5KRSINICI
Za zivot, za srecu...
(Nastatak iz prolog broja)
onalnHail5jatadme padopbrriosiriplilascueniidhejupidsakaarmalearici kCaitvavlaadakozmeloirci. ra-zoruza- nje ka pregovounzmsatropgruikmazeudjejunsearondavnoudnkionsotrvojleut.skKi aporizjeadplorcg o razoruzanju bez kontrole. Svakodnevnim ponavljanjem ove lazi stvoreno je uvjerenje da Sovjetski Savez zeli ra-zoruza- nje na svom tenzatopraidjun,ihkaskiola,biaznaegodspoozvdoarljiaovasvijertaozmo.ruzanja
Iaz daKascpiStaolivsjteictskkai Ssatavmezpaproptaivpiagkaojsnktriolpi.onBauvrzljoaasokitrcanu pi-o-pagandi-sti
svakoj bavjjceiruajukodsae spuonljauvdlijabuudbaeleskiondaacnceospt.ovjerova-t- i
Sto je istina i kakva je stvarna razlika izmodju za-padn- og i istocnog stanovista u ovom pitanju?
DRANZUOSKRovUOj2eNtATskNRiJOESL.aUveOzNNAppDrreedRdllAaazzZeeORSTPUORZOTAPGNUUJNEMOM.EIDJSUVNEAORPOC-E
U svom govoru u Generalnoj skupstini UN 18. se-Ptem- bra 1960. sovjetski premijer HruSCov jo rckao: Mi smo bdi i jesmo za strogu medjunarodnu kontrolu nad izvrsenjem ugovora o razoruzanju, kad isti budo zak-- juCen. Ah mi smo uvijek bili protiv toga da se sistcm kon- tdraolkeonodtrvooljnji oodrgsatnviarpnoihstamnuj,crau srtavzaorriu, zoarngjaan, j pzraotiprvikupt-Iojagn- aje obavjeStajnih informacija dok u stvari noma ra-zorufa- nja.
"Mi smo za istinsku kontrolu razoruzanja, ali niimo za kontrolu boz razoruzanja".
Na 23. novembra I960. HntsCov j0 izjavio listu "Pra-vdi- ": Gencra"lJnae zsekliumpJtdianevarsckpaootsdjeatim'akdoa sseamdonneasezaosjdclduaknajuo
sveopeem i potpunom razoruzanju, o unistenju naom2a-nj- a, mi cemo pristati na svaku kontrolu. U torn sluCaju mi smo spremni da vjerujemo najogorcenijim antikomu-mstim- a — neka izrade prijcdloge za kontrolu. Mi ccmo
jiuiiyaui njinovc prijcdloge za kontrolu . . . Mi nismo
manje zainteresirani u stvaranje stroge medjimarodno
kontrole nego druge zemlje. Sovjetski Savez hoe'e da ima
garancije da su ostali uCesnici u ugovoru isto toliko sav-jes- ni koliko mi i da ce izvrsiti svojc obavcze za sveopCo i potpuno razoruzanjc . . . Mi polazimo od toga da u spro-vodjen- ju programa razoruzanja, ni jedna zemlja ili gra-P- a zemalja ne smijo da uziva privilcgije ili prcdnosti, na stctu sigurnosti drugih zemalja . . . "Odgovorni vladini rukovodioci zapadnih drzava,
medjutim, nastavljaju da iskrivljuju naso stanovisto u
ovom pitanju. . . Oni jos uvijek pokuSavaju da govoro o nckakvoj neodredjenosti sovjetskog stanoviJta u pitanju
kontrole, da dokazu da Sovjetski Savez podejenjujo vaZ-no- st kontrole."
U toku pregovora o razoruzanju, Sovjetski Savez jo uCinio nekoliko prijcdloga, ali svi su bili odbaccni po za-padn- im drzavama. Kad god Sovjetski Savez prihvati pri- jcdloge zapadnih dr2ava, ovo so odmah odreknu tih pri- jcdloga.
Na primjer, plan bivseg britanskog premijcra, Edo-no- v plan, sadrzao jc prijedlog za smanjivanje oruzanih
sila Sjed. Drzava i Sovjetskog Savcza na 2,500.000 i od-govaraj-udc
smanjivanje armija ostalih drzava. Ali kad jo
Sovjetski Savez pristao, zapadne drzave su odustale.
Poslije toga Britanija i Francuska su podnijele plan za
uspostavu zone sigurnosti u Evropi. Kad jc poljski mini-sta- r vanjskih poslova Rapacki istupio sa detaljiziranim
planom za bezatomsku zonu koja bi obuhvatila IstoCnu i
Zapadnu NjcmaCku, Poljsku i Cehoslovacku, sa povlaCe-nje- m sovjetskih i ameriCkih trupa iz nje, zapadne drzavo
su taj prijedlog odbacile bez ikakvog objasnjenja.
Plan razoruzanja kojega je HrusCov u septembru
1939. podnio Ujedinjenim Nacijama naisao jo na oltru
opoziciju zapadnih drzava. U 2enevj u martu I960, fran-cus- ki predstavnik Jules Moch, u ime zapadnih sila izrazio
je zelju da se interkontinentaino balistiCko oruije unlit!
u prvoj fazi razoruzanja, po§to se Sovjetski Savez nalazi
daleko naprijed u toj vrsti oruzja.
Sovjetski Savez je prihvatio taj prijedlog. Na pctna-esto- m zasjcdanju Generalne skupstine UN HruSCov jo po- dnio detaljan plan za ukidanjc sredstava za prenos nu-klearn- og oruzja — balistiCkih misila, dalekokruzno avl-jacij- e, podmornica. Istovromeno bi bile likvidirane bazo
na tudjem tcVitoriju. Sovjetski Savez je predloSio da so
ove mjerc sprovedu pod strogom medjunarodnom kont-rolo- m.
Zapdne drzave su ponovo odustale od svoga prijcd-loga.
U toku pregovora bilo je mnogo takvih sluCajeva da
su zapadne drzave odustajale od svojih prijodloga cim
ih je Sovjetski Savez prihvatio. Ali nema jednog slucaja
da je Sovjetski Savez odustao od svojih prijcdloga.
STA PREDLA2U ZAPADNE DR2AVE?
Zapadne drzave predlazu da se napravi popis svega
naoruzanja i stvori kontrolni aparat za inspekciju ovog
naoruzanja. Poslije toga one pristaju da poCnu pregovori
o razoruzanju na etape. Kad prva ctapa bude zavrscna i
ako sve strankc budu "zadovoljne", onda ce poCeti pre-govori
za drugu ctapu, j tako dalje, bez ikakve pridhod-n- c obavcze da ce razoruzanje biti sprovedeno u odrcdje-no-m roku. AmeriCka vojna komanda moze da primjenl
veto u svakoj etapi, i, poSto je dobila potrebna vojna oba-vjeSten- ja
o "neprijatelju", moze, ako nadje za probita-Cn- o, da prekine daljne progovore o razoruzanju.
Prijedlozi zapadnih drzava kazu otvoreno da svaka
strana mo2e na svakoj etapi odustati od daljnih mjora
razoruzanja.
Nije toSko vidjeti da ovo nije plan za razoruzanje,
nego za nastavak trke u naoruzanju. Kad obje strano do-bij- u
informacije §to "neprijatelj" posjeduje, to ce onda
potaknutt pojaCanje naoruzanja : Cinit cc se napori da SO
ne zaoetane i dovede u nepovoljnu situacijti.
(Nastavit cc se)
J