Nase Novine, May 05, 1982

              Ш I y 1 B гаИ
Pise: IVAN OCAK
(Nastavak 4)
Odmah poslije puStanja iz zatvora
Zinid je joS intenzivnije prionuo
poslu u listu "Radnik", te uskoro
postaje i njegovim glavnim uredni-ko- m.
Uredivao je list od 1924. do
1930. godine. U listu Sto ga je
uredivao pisao je vrlo mnogo i
desto, a uz to je istupao pred
radnicima u mnogim gradovima.
Krajem 1929. godine izabran je za
tajnika jugoslavenske frakcije KP
Amerike. Ova frakcija je zapravo
bila partijsko rukovodstvo jugosla-venski- h
iseljenika komunista. Nje-go- v
intenzivan partijsko-politid- ki
rad i djelovanje medu radnicima
izazvalo je cijelu kampanju protiv
njega od strane reiimski i desno
orijentiranih jugoslavenskih listo-v- a
i organizacija. Medu njima
isticali su se "Zajednidar", "Rad-nidkaborb- a",
"Novi svijet", "Prole-tarec- ",
"Prosveta" i "Hrvatski glas-nik- ".
Njihova kampanja pobudila je
ameridke vlasti da ga uhapse i
donesu odluku o deportaciji iz
Amerike i tako izrude u zemlju
A leksandro vim krvn icima. Zin id je
bio uhapSen 17. januara 1930.
godine i sproveden slijededi dan na
otok Ellis Island nedaleko od New
Yorka.
'Za vrijeme dok je Zinid bio u
zatvoru list "Radnik" je pisao o
njemu da je ". . . jedan od najsprem-niji- h
i najodanijih voda jugoslaven-sko- g
proleterijata u Americi, neu-mora- n,
bistar, hrabar i neustraSiv
borac za oslobodenje proleterijata
ispod more kapitalistidkog izrablji-vanj- a;
revolucionar prezren iz dna
duSe jugoslavenskom purgarijom
ovdje i u kraju... i Stovan medu
hiljadama najamnih radnika radi
njegovog revolucionarnog rada. . .
"
"Radnik prati i opisuje detaljno
sve ono Sto se u to vrijeme zbivalo
sa Zin idem.
Sprovodenje Zinida na spomenuti
otok u zatvor opisao je "Radnik"
ovako: "Prije odlaska na vlak, na La
Sale stanici izmedu do zuba naoru-zani- h
policajaca koji su ga pratili,
drug Zinid nam je doviknuo: Budite
odvazni! Pojadajte Partiju! Nasta-vit- e
Jos' zeSdom borbom protiv
kapitalizma! Pobjeda mora biti na
naSoj strani!" NaS odgovor je bio:
"Obavezujemo se da hodemo".
"Radnik" organizira masovnu
akciju za zaStitu Zinida. Isti dan,
kad je on odveden iz New Yorka,
list je pisao: " Sto treba da je naS
odgovor? Hiljadu novih pretplatni-k- a
na "Radnik", revolucionarni
organ jugoslavenskih radnika", ko-je- m
je Zinid bio urednikom, bit de
najbolji odgovor svima neprijatelji-m- a
komunistidkog pokreta, koji se
raduju progonstvu naSega druga.."
Novine zakljuduju da je deportacija
Zenida zapravo"... jedan dio kam- -
ИИ№М1Ц]Ц1)1кМИЈ11'.11-и1'Ј111'Ц1™'1ДИМ1ИН11)ДШЈ!ШТШ1ад- ж
OVAJ Clanak prenosi- -
MO IZ KALENDARA MATICE
ISELJENIKA HRVATSKE
ZA 1981. GODINU.
ijlHIJIJUIJLJLlHl!UllH'lJ'-''-aMI№'WiPWWJ!M- W
panje terora, koju provodi ameridki
imperijalizam protiv revolucionar-nog
pokreta u svojoj pripremi za
novi svjetski pohod i za rat protiv
Sovjetske Unije..."
Jugoslavenski generalni konzul u
Chicagu ovako je komentirao nap-Se- n
je Zinida: "Pre kratkog vremena
osudeni su od ameridkih vlasti
Stjepan Zinid i Franjo Borid na pet
godina robije radi njihovog protu-drzavn- og
propagiranja. Sada je ta
kazna izmjenjena i Stjepan Zinid,
kao intelektualni voda pokreta,
osuden je na deportaciju..."
NeSto kasnije "Radnik" objavljuje
specijalno uokviren poziv: "Stjepan
Zinid i Stjepan Grahovac hrabri
borci za radnidku klasu biti de
poslani u smrt — u Jugoslaviju.
Ako ih ne spasu vaSi masovni
protesti! Jugoslavenski radnici,
borite se protiv terora kralja Alek-sand- ra
i napada vlade Sjedinjenih
Drzava koja suraduje s jugoslaven-skom
vladom da ubija radnike..."
Poziv zavrSava: "Pod upirite Medu-narodn- u
Radnidku obranu. Saljite
odmah novae..."
Za vrijeme ove masovne kampanje
Zinid Salje u "Radnik" iz zatvora,
nekoliko dlanaka u kojima razobli-dav- a
antiradnidku kampanju i udi
radnike kako da se bore. Nakon
mjesec dana zatodeniStva, na oto-k- u
Ellis Island, zahvaljujudi akciji
Medunarodne radnidke obrane i KP
Amerike koji su angalirali klubove
u nizu gradova (New York, Chicago
itd.) da se ukljude u akciju za
oslobodenje Zinida, Zinidu je doz-volje- n
odlazak ne u Jugoslaviju
nego u SSSR. Kad je Zinid o tome
sazriao, obrada sedan uodi odlas-ka
20. februara 1930. zahvalnim
pismom svim drugovima i drugari-cam-a
koji su se izborili da ide
"umjesto u Jugoslaviju - u Sovjet-sk- u
Uniju, tu proletersku domovi-nu...- "
O tome je pisao: "Zahvalju-judi
izvanrednoj zauzetosti i pozrt-vovano- sti
radnidke klase, njezine
obrambene organizacije — Medu-narodne
radnidke obrane I avangar-d- e
radnidke klase — Komunistidke
partije..." on de otidi u SSSR. Dva
mjeseca kasnije Zinid se javio
"Radniku" pismom iz puta u Sov-jets-ki
Savez. Putujudi iz Amerike
Zinid se zadrzao neko vrijeme u
Berli'nu, zbog bolesti. PiSe o
svojim dojmovima i zapazanjima iz
Njemadke: "Nakon dvotjednog le-zan- ja
u vrlo slaboj i neurednoj
bolnici, tek se malo oporavio od
bolesti reumatizma, kojeg dobih u
"slobodnoj" Americi. Ali sam mo-ra- o
idi. Viza je isticala, a njemadka
socijal-demokratsk- a krupno-burzoask- a
koaliciona vlada strogo
vodi raduna o komunistima. Upra-v- o
tih dana vrSeno je formalno
usvajanje zakona o zaStiti repub li-ke
— uperenog poglavito protiv
komunista i pripremanje terena za
rat protiv Sovjetske Unije... Tako
sam otiSao iz Berlina, ne vidjevSi
dovoljno ni grada i ne upoznavSi se
s drugovima iz pokreta, u onoj
mjeri u kojoj sam namjeravao...
(Nastavit cese)
л
March 10, 1982, NA§E NOVINE --3
POVODOM 100-GODI§NJI- CE
E
D
Zadnjih dana na televizijskim
programima prikazivan je zivot
pok. predsednikaRuzvelta. Emisija
je bilazaista interesantna. Kada je
Ruzvelt dobio na izborima za
predsjednika, u Americi je vladala
teSka ekonomska kriza. Bilo je
puno gladnih, mnogi su bankroti-ral- i
i ostali bez domova, бак su i
banke bankrotirale, mnogi mali
trgovci ostali bez svoje trgovine.
Protezali su se redovi gladnih koji
su бекаИ na porciju supe.
Za tako teSko stanje mnogo je
bio kriv Hoover i njegova reakcio-narn- a
administracija koja nije vodi-l- a
габипа o potrebama naroda.
Cim je izabran 1932. za predsjed-nika,
Ruzvelt se zalozio da izvufie
zemlju iz ekonomske krize. Ucinio
jedostareformi. Predlagaojedase
radni ljudi organiziraju u unije, jer
je polozaj radnika u tvornicama bio
viSe nego nepodnoSljiv. Policija je
prebijala organizatore unija. Sa
dolaskom Ruzvelta na vlast.liberal-n- e
i" progresivne struje su ojafcale,
jer je Ruzvelt poStovao slobodno
miSljenjenaprednih elemenata. On
se zalagao za uvodenje socijalne
sigumosti, §to je poboljSalo situa-cij- u
siromaSnih. Takode je dopri-ne- o
ve6oj pravifinosti u americkim
sudovima. Pok. predsjednik Ruz-velt
je bio sljedbenik Linkolna i
Jeffersona koji su zagovarali jedna-k- a
prava za sve narode i zalagali se
za oslobodenje Crnaca iz ropstva.
Kad je Ruzvelt stupio na duznost
predsjednika, u Americi je bilo 15
milijuna ljudi bez posla. On je
organizirao administraciju, uveo
"Public Work" koji se brinuo o
upoSljavanju Sto ve6eg broja ljudi.
Osnovana je W.P.A. koja je zapoS-Ijava- la
radnike u gradevinarstvu i
na popravljanju puteva. Organizi- -
U SPOMEN NIKOLE J. NIKOLCA
Na 23. februara prim Hi smo tulnu
vijest od Elizabeth Nikolac (Mounta-in
View, Cal,), da je njezin drug,
N.J. Nikolac umro u 83. g. zivota.
Maricu i mene je ova vijest mnogo
potresla, jer smo bili vrlo dobri
drugovi i lidni prijatelji, preko 40
godina.
Pokojni drug Nikola (Nick) je sa
svojom drugaricom Elizabet, bio
vodedi drug i radnik ne samo u
Kaliforniji i SAD, ved i u Kanadi,
osobito u redovima HBZ. Nikola je
bio dugogodiSnji Glavni odbornik
HBZ, a u jedno vrijeme, nakon
ujedinjenja Hrvatske Sveze na Paci-fiku
i HBZ, Nick je bio radio u
Glavnom uredu HBZ. Nick je bio
glavni dimbenik u ujedinjenju tih
dviju organizacija, Sto je otvorilo
daleki zapad za proSirenje HBZ (u
drzavama Kalifornija, Oregon i Wa-shington).
Nick i drugarica mu Elizabet, ulozili
su cijeli svoj zivot za rad u in teres u
radnidke klase i dobrobit druStva
Oni su platili svoju dlanarinu osobi--
1866 — U Londonu izbio katastrofalan
pozar. Vatrena stihija koja je divljala punih
pet dana prouzrocila je mnogobrojne
ljudske zrtve i uniSttla tisude ku5a. U
pozaru je o§teiena i fiuvena katedrala '
Svetskog Pavla.
1898 — Izbio zestok sukob britanskih,
kolonijalnih trupa s Mahdijevim jedinicama
kod Obdurmana, stare prijestolnice
Sudana. Britanske trupe pod komandom
Herberta Kitchenera nanijele su tezak
poraz Mahdijevim snagama.
ran je civilni "Conservation Corps",
gdje je bilo uposleno viSe od tri
milijuna radnika. ZapoSljavali su se
na raznim mjestima, sadili su
drvede, gradili kuce, a mnogima je
omogudeno da izu6avaju zanaJe.
Znafiajno je bilo osnivanje Tenne-sis- e
Valley Authorithy koji se
brinuo o elektrifikaciji i vodovodnoj
mrezi. Zaustavljali su poplave koje
su nastajaleza vrijeme velikih kiSa,
sprovodili su elektridnu struju u
nekoliko juznih drzava Amerike.
Interes na zajmove bio je prihvat-Iji- v,
pa su mnogi ljudi gradili sebi
ku6e. Takoder, Ruzveltova vlada je
sprovela 1935. godine Wagner Act,
Sto je doprinjelo povecanju 6lan-stv- a
u unijama.
Ruzvelt i njegova vlada puno su
u6inili za zbrinjavanje bolesnih i
iznemoglih. Unaprijedeno je dosta
Skolovanje omladine, kao i polozaj
majki sa djecom. Kontrolisalo se
da industrijalci i trgovci neupoSlja-vaj- u
djecu u teSkim radovima.
Kad su Japanci napali Ameriku,
Ruzveltova vlada se uznemirila kao
i cijeli ameri6ki narod. Ruzvelt se
zalagao za mir u svijetu, bio je
protivu rata. Ali rat se u ono
vrijeme nije mogao izbje6i. Japan
je bio ve6 napao Kinu, Sto je
Ruzveltova vlada kritikovala. Vlada
je po6ela organizirati narod za
odbranu. Japanske horde su zauzi-mal- e
razna ostrva po Pacifiku, cak i
Filipine. Ruzveltova vlada je ime-nova- la
generala Douglasa Makarte-r- a
za zapovednika amerifikih vojnih
snaga na Pacifiku. Tada je ameriC-k- a
vojska pofiela da oslobada od
Japanaca osvojene teritorije na
Pacifiku.
Pok. predsjednik Franklin Ruz-velt
bio -- je гпабајап reformator
tadaSnje arnericke politike i eko-nomij- e.
Ljubo Vukmanovid
to Elizabeth. (They paid treir dues).
Elizabeth je imala dosta poteSkoda,
jerje Nick bio dosta bolestan odulje
vrijeme, --a ona je morala voditi brigu
o njemu i sebi. Mogao bih toga
mnogo pisati o Nikoldevima, ali du
to prepustiti drugima, koji su bili
blize povezani sa Nikolom u HBZ.
DanaSnje doba, kad je reakcija
podela da zauzima maha, jer su u
stanju potroSiti milijarde dolara na
propagandu, a da ogade sve Sto je
korisno i dobro za radni narod, nije
lako nama, koji smo preSli 80
godina, jer viSe nemamo one energi-je- ,
koju smo imali u naSoj mladosti,
te ja zato ostavljam naSim mladima,
da budu prvi u "picket line", ali sam
svjestan, da de Elizabeth nastaviti
sa svojim radom, jer ona je "potko-vana- "
Sto bi rekli kod nas u Srijemu i
Slavoniji.
Ne mislim da bi se isplatilo duljiti,
jer kao Sto sam rekao, o radu
Nikodevih, mogu da se knjige puSu.
Oboje njih su zaista zasluzili da im
se skine kapa, jer su to od nas sviju
zasluzili.
Elizatebi naSe najdublje sazaljenje,
a Nikoli neka ostane uspomena
medu nama, dok nas je god u zivotu.
Ovdje prilazemo dek od $25.00 u
fond "NN" namjesto vjenca pokoj-nom- e,
jer smo sigurni, da bi on to
udinio i za nas da je obratno bilo, a
nadamo se, da de to udiniti naSi
drugovi, kad nama kraj dode.
Marlca i Tony Gerlach,
Pasadena, Kalifornia