000117 |
Previous | 3 of 28 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
Ш I y 1 B гаИ Pise: IVAN OCAK (Nastavak 4) Odmah poslije puStanja iz zatvora Zinid je joS intenzivnije prionuo poslu u listu "Radnik", te uskoro postaje i njegovim glavnim uredni-ko- m. Uredivao je list od 1924. do 1930. godine. U listu Sto ga je uredivao pisao je vrlo mnogo i desto, a uz to je istupao pred radnicima u mnogim gradovima. Krajem 1929. godine izabran je za tajnika jugoslavenske frakcije KP Amerike. Ova frakcija je zapravo bila partijsko rukovodstvo jugosla-venski- h iseljenika komunista. Nje-go- v intenzivan partijsko-politid- ki rad i djelovanje medu radnicima izazvalo je cijelu kampanju protiv njega od strane reiimski i desno orijentiranih jugoslavenskih listo-v- a i organizacija. Medu njima isticali su se "Zajednidar", "Rad-nidkaborb- a", "Novi svijet", "Prole-tarec- ", "Prosveta" i "Hrvatski glas-nik- ". Njihova kampanja pobudila je ameridke vlasti da ga uhapse i donesu odluku o deportaciji iz Amerike i tako izrude u zemlju A leksandro vim krvn icima. Zin id je bio uhapSen 17. januara 1930. godine i sproveden slijededi dan na otok Ellis Island nedaleko od New Yorka. 'Za vrijeme dok je Zinid bio u zatvoru list "Radnik" je pisao o njemu da je ". . . jedan od najsprem-niji- h i najodanijih voda jugoslaven-sko- g proleterijata u Americi, neu-mora- n, bistar, hrabar i neustraSiv borac za oslobodenje proleterijata ispod more kapitalistidkog izrablji-vanj- a; revolucionar prezren iz dna duSe jugoslavenskom purgarijom ovdje i u kraju... i Stovan medu hiljadama najamnih radnika radi njegovog revolucionarnog rada. . . " "Radnik prati i opisuje detaljno sve ono Sto se u to vrijeme zbivalo sa Zin idem. Sprovodenje Zinida na spomenuti otok u zatvor opisao je "Radnik" ovako: "Prije odlaska na vlak, na La Sale stanici izmedu do zuba naoru-zani- h policajaca koji su ga pratili, drug Zinid nam je doviknuo: Budite odvazni! Pojadajte Partiju! Nasta-vit- e Jos' zeSdom borbom protiv kapitalizma! Pobjeda mora biti na naSoj strani!" NaS odgovor je bio: "Obavezujemo se da hodemo". "Radnik" organizira masovnu akciju za zaStitu Zinida. Isti dan, kad je on odveden iz New Yorka, list je pisao: " Sto treba da je naS odgovor? Hiljadu novih pretplatni-k- a na "Radnik", revolucionarni organ jugoslavenskih radnika", ko-je- m je Zinid bio urednikom, bit de najbolji odgovor svima neprijatelji-m- a komunistidkog pokreta, koji se raduju progonstvu naSega druga.." Novine zakljuduju da je deportacija Zenida zapravo"... jedan dio kam- - ИИ№М1Ц]Ц1)1кМИЈ11'.11-и1'Ј111'Ц1™'1ДИМ1ИН11)ДШЈ!ШТШ1ад- ж OVAJ Clanak prenosi- - MO IZ KALENDARA MATICE ISELJENIKA HRVATSKE ZA 1981. GODINU. ijlHIJIJUIJLJLlHl!UllH'lJ'-''-aMI№'WiPWWJ!M- W panje terora, koju provodi ameridki imperijalizam protiv revolucionar-nog pokreta u svojoj pripremi za novi svjetski pohod i za rat protiv Sovjetske Unije..." Jugoslavenski generalni konzul u Chicagu ovako je komentirao nap-Se- n je Zinida: "Pre kratkog vremena osudeni su od ameridkih vlasti Stjepan Zinid i Franjo Borid na pet godina robije radi njihovog protu-drzavn- og propagiranja. Sada je ta kazna izmjenjena i Stjepan Zinid, kao intelektualni voda pokreta, osuden je na deportaciju..." NeSto kasnije "Radnik" objavljuje specijalno uokviren poziv: "Stjepan Zinid i Stjepan Grahovac hrabri borci za radnidku klasu biti de poslani u smrt — u Jugoslaviju. Ako ih ne spasu vaSi masovni protesti! Jugoslavenski radnici, borite se protiv terora kralja Alek-sand- ra i napada vlade Sjedinjenih Drzava koja suraduje s jugoslaven-skom vladom da ubija radnike..." Poziv zavrSava: "Pod upirite Medu-narodn- u Radnidku obranu. Saljite odmah novae..." Za vrijeme ove masovne kampanje Zinid Salje u "Radnik" iz zatvora, nekoliko dlanaka u kojima razobli-dav- a antiradnidku kampanju i udi radnike kako da se bore. Nakon mjesec dana zatodeniStva, na oto-k- u Ellis Island, zahvaljujudi akciji Medunarodne radnidke obrane i KP Amerike koji su angalirali klubove u nizu gradova (New York, Chicago itd.) da se ukljude u akciju za oslobodenje Zinida, Zinidu je doz-volje- n odlazak ne u Jugoslaviju nego u SSSR. Kad je Zinid o tome sazriao, obrada sedan uodi odlas-ka 20. februara 1930. zahvalnim pismom svim drugovima i drugari-cam-a koji su se izborili da ide "umjesto u Jugoslaviju - u Sovjet-sk- u Uniju, tu proletersku domovi-nu...- " O tome je pisao: "Zahvalju-judi izvanrednoj zauzetosti i pozrt-vovano- sti radnidke klase, njezine obrambene organizacije — Medu-narodne radnidke obrane I avangar-d- e radnidke klase — Komunistidke partije..." on de otidi u SSSR. Dva mjeseca kasnije Zinid se javio "Radniku" pismom iz puta u Sov-jets-ki Savez. Putujudi iz Amerike Zinid se zadrzao neko vrijeme u Berli'nu, zbog bolesti. PiSe o svojim dojmovima i zapazanjima iz Njemadke: "Nakon dvotjednog le-zan- ja u vrlo slaboj i neurednoj bolnici, tek se malo oporavio od bolesti reumatizma, kojeg dobih u "slobodnoj" Americi. Ali sam mo-ra- o idi. Viza je isticala, a njemadka socijal-demokratsk- a krupno-burzoask- a koaliciona vlada strogo vodi raduna o komunistima. Upra-v- o tih dana vrSeno je formalno usvajanje zakona o zaStiti repub li-ke — uperenog poglavito protiv komunista i pripremanje terena za rat protiv Sovjetske Unije... Tako sam otiSao iz Berlina, ne vidjevSi dovoljno ni grada i ne upoznavSi se s drugovima iz pokreta, u onoj mjeri u kojoj sam namjeravao... (Nastavit cese) л March 10, 1982, NA§E NOVINE --3 POVODOM 100-GODI§NJI- CE E D Zadnjih dana na televizijskim programima prikazivan je zivot pok. predsednikaRuzvelta. Emisija je bilazaista interesantna. Kada je Ruzvelt dobio na izborima za predsjednika, u Americi je vladala teSka ekonomska kriza. Bilo je puno gladnih, mnogi su bankroti-ral- i i ostali bez domova, бак su i banke bankrotirale, mnogi mali trgovci ostali bez svoje trgovine. Protezali su se redovi gladnih koji su бекаИ na porciju supe. Za tako teSko stanje mnogo je bio kriv Hoover i njegova reakcio-narn- a administracija koja nije vodi-l- a габипа o potrebama naroda. Cim je izabran 1932. za predsjed-nika, Ruzvelt se zalozio da izvufie zemlju iz ekonomske krize. Ucinio jedostareformi. Predlagaojedase radni ljudi organiziraju u unije, jer je polozaj radnika u tvornicama bio viSe nego nepodnoSljiv. Policija je prebijala organizatore unija. Sa dolaskom Ruzvelta na vlast.liberal-n- e i" progresivne struje su ojafcale, jer je Ruzvelt poStovao slobodno miSljenjenaprednih elemenata. On se zalagao za uvodenje socijalne sigumosti, §to je poboljSalo situa-cij- u siromaSnih. Takode je dopri-ne- o ve6oj pravifinosti u americkim sudovima. Pok. predsjednik Ruz-velt je bio sljedbenik Linkolna i Jeffersona koji su zagovarali jedna-k- a prava za sve narode i zalagali se za oslobodenje Crnaca iz ropstva. Kad je Ruzvelt stupio na duznost predsjednika, u Americi je bilo 15 milijuna ljudi bez posla. On je organizirao administraciju, uveo "Public Work" koji se brinuo o upoSljavanju Sto ve6eg broja ljudi. Osnovana je W.P.A. koja je zapoS-Ijava- la radnike u gradevinarstvu i na popravljanju puteva. Organizi- - U SPOMEN NIKOLE J. NIKOLCA Na 23. februara prim Hi smo tulnu vijest od Elizabeth Nikolac (Mounta-in View, Cal,), da je njezin drug, N.J. Nikolac umro u 83. g. zivota. Maricu i mene je ova vijest mnogo potresla, jer smo bili vrlo dobri drugovi i lidni prijatelji, preko 40 godina. Pokojni drug Nikola (Nick) je sa svojom drugaricom Elizabet, bio vodedi drug i radnik ne samo u Kaliforniji i SAD, ved i u Kanadi, osobito u redovima HBZ. Nikola je bio dugogodiSnji Glavni odbornik HBZ, a u jedno vrijeme, nakon ujedinjenja Hrvatske Sveze na Paci-fiku i HBZ, Nick je bio radio u Glavnom uredu HBZ. Nick je bio glavni dimbenik u ujedinjenju tih dviju organizacija, Sto je otvorilo daleki zapad za proSirenje HBZ (u drzavama Kalifornija, Oregon i Wa-shington). Nick i drugarica mu Elizabet, ulozili su cijeli svoj zivot za rad u in teres u radnidke klase i dobrobit druStva Oni su platili svoju dlanarinu osobi-- 1866 — U Londonu izbio katastrofalan pozar. Vatrena stihija koja je divljala punih pet dana prouzrocila je mnogobrojne ljudske zrtve i uniSttla tisude ku5a. U pozaru je o§teiena i fiuvena katedrala ' Svetskog Pavla. 1898 — Izbio zestok sukob britanskih, kolonijalnih trupa s Mahdijevim jedinicama kod Obdurmana, stare prijestolnice Sudana. Britanske trupe pod komandom Herberta Kitchenera nanijele su tezak poraz Mahdijevim snagama. ran je civilni "Conservation Corps", gdje je bilo uposleno viSe od tri milijuna radnika. ZapoSljavali su se na raznim mjestima, sadili su drvede, gradili kuce, a mnogima je omogudeno da izu6avaju zanaJe. Znafiajno je bilo osnivanje Tenne-sis- e Valley Authorithy koji se brinuo o elektrifikaciji i vodovodnoj mrezi. Zaustavljali su poplave koje su nastajaleza vrijeme velikih kiSa, sprovodili su elektridnu struju u nekoliko juznih drzava Amerike. Interes na zajmove bio je prihvat-Iji- v, pa su mnogi ljudi gradili sebi ku6e. Takoder, Ruzveltova vlada je sprovela 1935. godine Wagner Act, Sto je doprinjelo povecanju 6lan-stv- a u unijama. Ruzvelt i njegova vlada puno su u6inili za zbrinjavanje bolesnih i iznemoglih. Unaprijedeno je dosta Skolovanje omladine, kao i polozaj majki sa djecom. Kontrolisalo se da industrijalci i trgovci neupoSlja-vaj- u djecu u teSkim radovima. Kad su Japanci napali Ameriku, Ruzveltova vlada se uznemirila kao i cijeli ameri6ki narod. Ruzvelt se zalagao za mir u svijetu, bio je protivu rata. Ali rat se u ono vrijeme nije mogao izbje6i. Japan je bio ve6 napao Kinu, Sto je Ruzveltova vlada kritikovala. Vlada je po6ela organizirati narod za odbranu. Japanske horde su zauzi-mal- e razna ostrva po Pacifiku, cak i Filipine. Ruzveltova vlada je ime-nova- la generala Douglasa Makarte-r- a za zapovednika amerifikih vojnih snaga na Pacifiku. Tada je ameriC-k- a vojska pofiela da oslobada od Japanaca osvojene teritorije na Pacifiku. Pok. predsjednik Franklin Ruz-velt bio -- je гпабајап reformator tadaSnje arnericke politike i eko-nomij- e. Ljubo Vukmanovid to Elizabeth. (They paid treir dues). Elizabeth je imala dosta poteSkoda, jerje Nick bio dosta bolestan odulje vrijeme, --a ona je morala voditi brigu o njemu i sebi. Mogao bih toga mnogo pisati o Nikoldevima, ali du to prepustiti drugima, koji su bili blize povezani sa Nikolom u HBZ. DanaSnje doba, kad je reakcija podela da zauzima maha, jer su u stanju potroSiti milijarde dolara na propagandu, a da ogade sve Sto je korisno i dobro za radni narod, nije lako nama, koji smo preSli 80 godina, jer viSe nemamo one energi-je- , koju smo imali u naSoj mladosti, te ja zato ostavljam naSim mladima, da budu prvi u "picket line", ali sam svjestan, da de Elizabeth nastaviti sa svojim radom, jer ona je "potko-vana- " Sto bi rekli kod nas u Srijemu i Slavoniji. Ne mislim da bi se isplatilo duljiti, jer kao Sto sam rekao, o radu Nikodevih, mogu da se knjige puSu. Oboje njih su zaista zasluzili da im se skine kapa, jer su to od nas sviju zasluzili. Elizatebi naSe najdublje sazaljenje, a Nikoli neka ostane uspomena medu nama, dok nas je god u zivotu. Ovdje prilazemo dek od $25.00 u fond "NN" namjesto vjenca pokoj-nom- e, jer smo sigurni, da bi on to udinio i za nas da je obratno bilo, a nadamo se, da de to udiniti naSi drugovi, kad nama kraj dode. Marlca i Tony Gerlach, Pasadena, Kalifornia
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, May 05, 1982 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1982-03-10 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000144 |
Description
Title | 000117 |
OCR text | Ш I y 1 B гаИ Pise: IVAN OCAK (Nastavak 4) Odmah poslije puStanja iz zatvora Zinid je joS intenzivnije prionuo poslu u listu "Radnik", te uskoro postaje i njegovim glavnim uredni-ko- m. Uredivao je list od 1924. do 1930. godine. U listu Sto ga je uredivao pisao je vrlo mnogo i desto, a uz to je istupao pred radnicima u mnogim gradovima. Krajem 1929. godine izabran je za tajnika jugoslavenske frakcije KP Amerike. Ova frakcija je zapravo bila partijsko rukovodstvo jugosla-venski- h iseljenika komunista. Nje-go- v intenzivan partijsko-politid- ki rad i djelovanje medu radnicima izazvalo je cijelu kampanju protiv njega od strane reiimski i desno orijentiranih jugoslavenskih listo-v- a i organizacija. Medu njima isticali su se "Zajednidar", "Rad-nidkaborb- a", "Novi svijet", "Prole-tarec- ", "Prosveta" i "Hrvatski glas-nik- ". Njihova kampanja pobudila je ameridke vlasti da ga uhapse i donesu odluku o deportaciji iz Amerike i tako izrude u zemlju A leksandro vim krvn icima. Zin id je bio uhapSen 17. januara 1930. godine i sproveden slijededi dan na otok Ellis Island nedaleko od New Yorka. 'Za vrijeme dok je Zinid bio u zatvoru list "Radnik" je pisao o njemu da je ". . . jedan od najsprem-niji- h i najodanijih voda jugoslaven-sko- g proleterijata u Americi, neu-mora- n, bistar, hrabar i neustraSiv borac za oslobodenje proleterijata ispod more kapitalistidkog izrablji-vanj- a; revolucionar prezren iz dna duSe jugoslavenskom purgarijom ovdje i u kraju... i Stovan medu hiljadama najamnih radnika radi njegovog revolucionarnog rada. . . " "Radnik prati i opisuje detaljno sve ono Sto se u to vrijeme zbivalo sa Zin idem. Sprovodenje Zinida na spomenuti otok u zatvor opisao je "Radnik" ovako: "Prije odlaska na vlak, na La Sale stanici izmedu do zuba naoru-zani- h policajaca koji su ga pratili, drug Zinid nam je doviknuo: Budite odvazni! Pojadajte Partiju! Nasta-vit- e Jos' zeSdom borbom protiv kapitalizma! Pobjeda mora biti na naSoj strani!" NaS odgovor je bio: "Obavezujemo se da hodemo". "Radnik" organizira masovnu akciju za zaStitu Zinida. Isti dan, kad je on odveden iz New Yorka, list je pisao: " Sto treba da je naS odgovor? Hiljadu novih pretplatni-k- a na "Radnik", revolucionarni organ jugoslavenskih radnika", ko-je- m je Zinid bio urednikom, bit de najbolji odgovor svima neprijatelji-m- a komunistidkog pokreta, koji se raduju progonstvu naSega druga.." Novine zakljuduju da je deportacija Zenida zapravo"... jedan dio kam- - ИИ№М1Ц]Ц1)1кМИЈ11'.11-и1'Ј111'Ц1™'1ДИМ1ИН11)ДШЈ!ШТШ1ад- ж OVAJ Clanak prenosi- - MO IZ KALENDARA MATICE ISELJENIKA HRVATSKE ZA 1981. GODINU. ijlHIJIJUIJLJLlHl!UllH'lJ'-''-aMI№'WiPWWJ!M- W panje terora, koju provodi ameridki imperijalizam protiv revolucionar-nog pokreta u svojoj pripremi za novi svjetski pohod i za rat protiv Sovjetske Unije..." Jugoslavenski generalni konzul u Chicagu ovako je komentirao nap-Se- n je Zinida: "Pre kratkog vremena osudeni su od ameridkih vlasti Stjepan Zinid i Franjo Borid na pet godina robije radi njihovog protu-drzavn- og propagiranja. Sada je ta kazna izmjenjena i Stjepan Zinid, kao intelektualni voda pokreta, osuden je na deportaciju..." NeSto kasnije "Radnik" objavljuje specijalno uokviren poziv: "Stjepan Zinid i Stjepan Grahovac hrabri borci za radnidku klasu biti de poslani u smrt — u Jugoslaviju. Ako ih ne spasu vaSi masovni protesti! Jugoslavenski radnici, borite se protiv terora kralja Alek-sand- ra i napada vlade Sjedinjenih Drzava koja suraduje s jugoslaven-skom vladom da ubija radnike..." Poziv zavrSava: "Pod upirite Medu-narodn- u Radnidku obranu. Saljite odmah novae..." Za vrijeme ove masovne kampanje Zinid Salje u "Radnik" iz zatvora, nekoliko dlanaka u kojima razobli-dav- a antiradnidku kampanju i udi radnike kako da se bore. Nakon mjesec dana zatodeniStva, na oto-k- u Ellis Island, zahvaljujudi akciji Medunarodne radnidke obrane i KP Amerike koji su angalirali klubove u nizu gradova (New York, Chicago itd.) da se ukljude u akciju za oslobodenje Zinida, Zinidu je doz-volje- n odlazak ne u Jugoslaviju nego u SSSR. Kad je Zinid o tome sazriao, obrada sedan uodi odlas-ka 20. februara 1930. zahvalnim pismom svim drugovima i drugari-cam-a koji su se izborili da ide "umjesto u Jugoslaviju - u Sovjet-sk- u Uniju, tu proletersku domovi-nu...- " O tome je pisao: "Zahvalju-judi izvanrednoj zauzetosti i pozrt-vovano- sti radnidke klase, njezine obrambene organizacije — Medu-narodne radnidke obrane I avangar-d- e radnidke klase — Komunistidke partije..." on de otidi u SSSR. Dva mjeseca kasnije Zinid se javio "Radniku" pismom iz puta u Sov-jets-ki Savez. Putujudi iz Amerike Zinid se zadrzao neko vrijeme u Berli'nu, zbog bolesti. PiSe o svojim dojmovima i zapazanjima iz Njemadke: "Nakon dvotjednog le-zan- ja u vrlo slaboj i neurednoj bolnici, tek se malo oporavio od bolesti reumatizma, kojeg dobih u "slobodnoj" Americi. Ali sam mo-ra- o idi. Viza je isticala, a njemadka socijal-demokratsk- a krupno-burzoask- a koaliciona vlada strogo vodi raduna o komunistima. Upra-v- o tih dana vrSeno je formalno usvajanje zakona o zaStiti repub li-ke — uperenog poglavito protiv komunista i pripremanje terena za rat protiv Sovjetske Unije... Tako sam otiSao iz Berlina, ne vidjevSi dovoljno ni grada i ne upoznavSi se s drugovima iz pokreta, u onoj mjeri u kojoj sam namjeravao... (Nastavit cese) л March 10, 1982, NA§E NOVINE --3 POVODOM 100-GODI§NJI- CE E D Zadnjih dana na televizijskim programima prikazivan je zivot pok. predsednikaRuzvelta. Emisija je bilazaista interesantna. Kada je Ruzvelt dobio na izborima za predsjednika, u Americi je vladala teSka ekonomska kriza. Bilo je puno gladnih, mnogi su bankroti-ral- i i ostali bez domova, бак su i banke bankrotirale, mnogi mali trgovci ostali bez svoje trgovine. Protezali su se redovi gladnih koji su бекаИ na porciju supe. Za tako teSko stanje mnogo je bio kriv Hoover i njegova reakcio-narn- a administracija koja nije vodi-l- a габипа o potrebama naroda. Cim je izabran 1932. za predsjed-nika, Ruzvelt se zalozio da izvufie zemlju iz ekonomske krize. Ucinio jedostareformi. Predlagaojedase radni ljudi organiziraju u unije, jer je polozaj radnika u tvornicama bio viSe nego nepodnoSljiv. Policija je prebijala organizatore unija. Sa dolaskom Ruzvelta na vlast.liberal-n- e i" progresivne struje su ojafcale, jer je Ruzvelt poStovao slobodno miSljenjenaprednih elemenata. On se zalagao za uvodenje socijalne sigumosti, §to je poboljSalo situa-cij- u siromaSnih. Takode je dopri-ne- o ve6oj pravifinosti u americkim sudovima. Pok. predsjednik Ruz-velt je bio sljedbenik Linkolna i Jeffersona koji su zagovarali jedna-k- a prava za sve narode i zalagali se za oslobodenje Crnaca iz ropstva. Kad je Ruzvelt stupio na duznost predsjednika, u Americi je bilo 15 milijuna ljudi bez posla. On je organizirao administraciju, uveo "Public Work" koji se brinuo o upoSljavanju Sto ve6eg broja ljudi. Osnovana je W.P.A. koja je zapoS-Ijava- la radnike u gradevinarstvu i na popravljanju puteva. Organizi- - U SPOMEN NIKOLE J. NIKOLCA Na 23. februara prim Hi smo tulnu vijest od Elizabeth Nikolac (Mounta-in View, Cal,), da je njezin drug, N.J. Nikolac umro u 83. g. zivota. Maricu i mene je ova vijest mnogo potresla, jer smo bili vrlo dobri drugovi i lidni prijatelji, preko 40 godina. Pokojni drug Nikola (Nick) je sa svojom drugaricom Elizabet, bio vodedi drug i radnik ne samo u Kaliforniji i SAD, ved i u Kanadi, osobito u redovima HBZ. Nikola je bio dugogodiSnji Glavni odbornik HBZ, a u jedno vrijeme, nakon ujedinjenja Hrvatske Sveze na Paci-fiku i HBZ, Nick je bio radio u Glavnom uredu HBZ. Nick je bio glavni dimbenik u ujedinjenju tih dviju organizacija, Sto je otvorilo daleki zapad za proSirenje HBZ (u drzavama Kalifornija, Oregon i Wa-shington). Nick i drugarica mu Elizabet, ulozili su cijeli svoj zivot za rad u in teres u radnidke klase i dobrobit druStva Oni su platili svoju dlanarinu osobi-- 1866 — U Londonu izbio katastrofalan pozar. Vatrena stihija koja je divljala punih pet dana prouzrocila je mnogobrojne ljudske zrtve i uniSttla tisude ku5a. U pozaru je o§teiena i fiuvena katedrala ' Svetskog Pavla. 1898 — Izbio zestok sukob britanskih, kolonijalnih trupa s Mahdijevim jedinicama kod Obdurmana, stare prijestolnice Sudana. Britanske trupe pod komandom Herberta Kitchenera nanijele su tezak poraz Mahdijevim snagama. ran je civilni "Conservation Corps", gdje je bilo uposleno viSe od tri milijuna radnika. ZapoSljavali su se na raznim mjestima, sadili su drvede, gradili kuce, a mnogima je omogudeno da izu6avaju zanaJe. Znafiajno je bilo osnivanje Tenne-sis- e Valley Authorithy koji se brinuo o elektrifikaciji i vodovodnoj mrezi. Zaustavljali su poplave koje su nastajaleza vrijeme velikih kiSa, sprovodili su elektridnu struju u nekoliko juznih drzava Amerike. Interes na zajmove bio je prihvat-Iji- v, pa su mnogi ljudi gradili sebi ku6e. Takoder, Ruzveltova vlada je sprovela 1935. godine Wagner Act, Sto je doprinjelo povecanju 6lan-stv- a u unijama. Ruzvelt i njegova vlada puno su u6inili za zbrinjavanje bolesnih i iznemoglih. Unaprijedeno je dosta Skolovanje omladine, kao i polozaj majki sa djecom. Kontrolisalo se da industrijalci i trgovci neupoSlja-vaj- u djecu u teSkim radovima. Kad su Japanci napali Ameriku, Ruzveltova vlada se uznemirila kao i cijeli ameri6ki narod. Ruzvelt se zalagao za mir u svijetu, bio je protivu rata. Ali rat se u ono vrijeme nije mogao izbje6i. Japan je bio ve6 napao Kinu, Sto je Ruzveltova vlada kritikovala. Vlada je po6ela organizirati narod za odbranu. Japanske horde su zauzi-mal- e razna ostrva po Pacifiku, cak i Filipine. Ruzveltova vlada je ime-nova- la generala Douglasa Makarte-r- a za zapovednika amerifikih vojnih snaga na Pacifiku. Tada je ameriC-k- a vojska pofiela da oslobada od Japanaca osvojene teritorije na Pacifiku. Pok. predsjednik Franklin Ruz-velt bio -- je гпабајап reformator tadaSnje arnericke politike i eko-nomij- e. Ljubo Vukmanovid to Elizabeth. (They paid treir dues). Elizabeth je imala dosta poteSkoda, jerje Nick bio dosta bolestan odulje vrijeme, --a ona je morala voditi brigu o njemu i sebi. Mogao bih toga mnogo pisati o Nikoldevima, ali du to prepustiti drugima, koji su bili blize povezani sa Nikolom u HBZ. DanaSnje doba, kad je reakcija podela da zauzima maha, jer su u stanju potroSiti milijarde dolara na propagandu, a da ogade sve Sto je korisno i dobro za radni narod, nije lako nama, koji smo preSli 80 godina, jer viSe nemamo one energi-je- , koju smo imali u naSoj mladosti, te ja zato ostavljam naSim mladima, da budu prvi u "picket line", ali sam svjestan, da de Elizabeth nastaviti sa svojim radom, jer ona je "potko-vana- " Sto bi rekli kod nas u Srijemu i Slavoniji. Ne mislim da bi se isplatilo duljiti, jer kao Sto sam rekao, o radu Nikodevih, mogu da se knjige puSu. Oboje njih su zaista zasluzili da im se skine kapa, jer su to od nas sviju zasluzili. Elizatebi naSe najdublje sazaljenje, a Nikoli neka ostane uspomena medu nama, dok nas je god u zivotu. Ovdje prilazemo dek od $25.00 u fond "NN" namjesto vjenca pokoj-nom- e, jer smo sigurni, da bi on to udinio i za nas da je obratno bilo, a nadamo se, da de to udiniti naSi drugovi, kad nama kraj dode. Marlca i Tony Gerlach, Pasadena, Kalifornia |
Tags
Comments
Post a Comment for 000117