Nase Novine, May 05, 1982

              13
ZAVICAJ kao ishodiSte
(Josip STANlC-STANIO- S: "VLAK")
Toronto 1982.
Najnovina zbirka pjesama J. Stanica-Slanios- a
vec je Sesnaesta knjiga u biblio-grafsko- m
opusu ovog autora. Roden 1943.
godine u Krizu kod Petrinje, ovaj pjesnik i
slikar, vec petnaestak godina stalno nase-Ije- n
u Rimu, iz godine u godinu iznenaduje
nas ponekom novom zbirkom pjesama.
Najnovina Staniceva zbirka pjesama
"Vlak" zasnovana je na konfrontaciji dvije
idejno-tematsk- e ravni. Prva je rodni mu
Kriz, duboki korijeni djetinjstva i mladalaS-tva- ,
a druga (prvoj suprotstavljena ravan) je
reducirana egzistencijalna situacija.urba-niziran- a
i otudena atmosfera megalopolisa
Krecuci se i ziveci u atmosferi urbanizira-ni- h
sredina, pritisnut bremenom otudenja i
usamljenosti koje jos vi5e potencira tragifi-n- u
izgubljenost dovjeka udaljenog od
rodnog podneblja, Stanic se okrece zavida-j- u
i mladosti provedenoj u Krizu koji tako
postaje njegovo emocionalno i stvaraladko
uporiSte.
Komunikaciji i opcenfu "s voStanim
mumijama New Yorka, Chicaga , s "druS-tyo- m
u repovima", na "evropskoj splavi
pletenoj od zukve kao igradka", sa "dizali-cam- a
i konstrukcijama iznad kojih nikada
nece granuti sunco" (elementima naznade-ni- m
u pjesmama "Iseljenik", "Putovanje",
"Krik", "Misli u koferima" i drugima)
Stanic suprotstavlja svoju tvrdavu indivi-dualnos- ti,
ciste, pitome i transparentne
banijske i slavenske pejsaze, kao јоб jedini
autentidni zivotni kontekst, koji mu u
situaciji presije na duh i etiku, odrzava
ljudsku i stvaraladku posebnost. Jer, kako
kaze pjesnik "snijeg јоб uvijek pada i
praporci zvone kroz selo" i "orah pred
kudom "stoji", "vatra u peci pucketa",
"zvoni na brijegu kod Svetog Kriza" i
"gavran leti nad selom". Sve ove apostro-firan- e
situacije i pojedinosti (naznadene u
pjesmama "Djetinjstvo", "Svatovi", "Mati",
"Berba,,, "Zemlja" i brojnim drugima) ne
DINOSAUR
Gdje su podeci ako ovdje nisu
S kirn su podeci ako s njim nisu
Nije li on medu prvima bio i stvarao
Nije li on sve ovo Jos' ranije vidio
JoS ranije kopao, ru&io i raznosio
Tko je prvi ovdje јебао ako on nije
Tko je plamene munje gutao, stabla ruSio
Tko je rude stvarao, ugalj gorio
Nije li on, taj andel vralji, predjele suSio
I mokrio u bujadi povijesti koju je stvarao
Nije li on proplancima jurio za prividom
Nije li on sve to zadeo, zemlju пабео
Udolja utjelovio, grebene istrbuSio
Nije li on u svom uiasu opstajao
Kremen, kamen, ребеп i telen
Nije li on sve to zarudio i zastudio
Te vatre zasadio, grumenje ugrumenio
Tko je to prvi пабио i prvi zamijetio
S kirn su podeci ako s njim nisu
A ako jesu, zaSto ga onda nema
MILOSKORDIC
oznadavaju samo lokalni kolorit i atmosfe-r- u
Staniceva zavidaja, preko kojih upozna-jem- o
i slijedimo dogadanja, nadin zivota,
obidaje, ved u njima ima itekako dubinskih
projekcija i perspektiva.
Zbog svega ovoga, Stanidev bijeg u
zavicajni kolorit nije bez sudbinskih odno-s- a
i osobitosti. One su, prije svega,
sadrzane u projekciji zavidaja u druge
svijetove, a ni asocijativno prozimanje
mitom o Cdiseju i rodnoj mu Itaci, kao i za
korijene zemlje dvrstom vezanom Anteju,
nije u ovom slucaju bez osnove. Dakle,
Stanidev zavidajni recitativ nije nikako
simplificirani i jednostrani regionalizam, u
osnovi njegove knjige zavidaj stoji kao
univerzum i simbol posebno zasnovanog
i organiziranog svijeta koji je jedinstven i
neponovljiv, a u Stanicevom sludaju i izvor
viseg smisla i govorenja.
BORIS VRGA
MILOS KORDlC, profesionalni
novinar i knjiievnik, naS je dopis-ni- k
iz Jugoslavije. Roden je 1944.
godine u Komogovini, kod Siska.
Zivi i radi u Sisku. PiSe poeziju,
prozu i poeziju za decu. Objavljivao
je u pedesetak jugoslovenskih
listova i dasopisa. Vi$e puta je
nagradivan za poeziju, a na raznim
natedajima nagradivane su mu i
otkupljivane kratke pride. Objavio
je sledede zbirke pesama: "Posto-jal- o
jedno more", Sisak 1966;
"Spavad distog sna", Zagreb 1968;
'Grumen", Zagreb 1971; "Odavde
do rata'1, Zagreb 1972; "Caprag",
Sisak 1976; "Sloboda je nauk
preduboki" (poema), Jasenovac
1976; "E ba$ nedu" (knjiga pesama
za decu), Sisak 1971.
Aspik шшА
Josip Stanii Stanios, likovni umetnik i
pesnik, naS je stalni dopisnik iz Rima,
Italija. Veoma plodan i priznat stvaralac,
Stanios je ostao privrten vezi i saradnji sa
nama i posle napuStanja Montreala u kome
je proveo devet godina.
Pored pesama, likovnih i drugih proznih
priloga koje nam redovno Salje iz Evrope,
zaslulan je za mnoge znadajne kontakte i
uspostavljanje na$e saradnje sa uglednim
kulturnim radnicima u Jugoslaviji. To se,
pre svega, odnosi na MiloSa Kordida koji je
takode postao na$ saradnik iz Jugoslavije,
zatim na Josipa Severa, koga je Stanios
predstavio u ovom broju "Izbora" i na
Borisa Vrgu iiji prikaz o Staniosovoj
poslednjoj zbirci pesama takode objavlju-jem- o
u ovom broju. Preko Staniosa
uspostavljamo vezu i sa basnopiscem
Vladom Halovanidem i sa mnogim drugim
a dija imena demo ubudude nalaziti u
naSem lisiu.
Izuzetno velika zasluga Staniosa je u
proSirivanju izdavadke delatnosti "NaSih
novina". Doprineo je pokretanju edicije
Biblioteka poezije, u kojoj su objavljene
ved dve njegove knjige.
JOSIP SEVER
Josipa Severa danas svrstavaju medu
vrhunske hrvatske i jugoslavenske, pa cak i
evropske pjesnike, §to naravno ima svog
opravdanja. Smatraju ga ravnim Tinu
Ujevicu, 5to i jest, ne po svom boemskom
nesretnom sagorijevanju koje je pogodilo
kako jednoga, tako i drugoga, ved po
cistoci izraza i bistrini misli. Sever nije
samo erudit, on je zacijelo pjesnik Sto se
klone suviSnosti i nagrdnosti kojom se
masa aktualnih pomodaraca danas kiti.
Sever je napisao gotovo ormare pjesama,
kako s&m гебе, koje je ostavio, ргебагао,
izgubio po raznim stanovima za svojih
selenja, u svojim nemarnostima, u svojim
dilemama. Dugo je sumnjao u sebe i
neprekidno je govorio da node neSto novo,
da hoce ne5to §to nije obifian knjizevni
zanat. I tu je taj Sever iziSao medu prve,
svjestan toga. Nametnuo je svoje asketsko
lice svim kritiCarima koje je zbunio svojom
kompleksnoS6u kazivanja, svojim skokovi-m- a
sa stvari na stvar, u poredenjima i
ritmom, svojom muzikalnoScu sto zvoni
poput ki§e na limenu krovu u nodi u kojoj
Sever stvara svoje vizije gotovo na rubu
halucinacija, tu je ono mrvljenje misli u
ljutoj rakiji, tu je ono grcevito radanje iz
konfuznosti koja je breme na ledima
pjesnika, tog eksploatatora pustinja i
tajga, tog putnika u nepoznatom. Ima tu
briljantnih stihova koji ce ostati i kojih
cemo se sjecati.
Josip Sever roden je 8. jula 1938. u
Blinjskom Kutu, kraj Siska. Gimnaziju je
zavrsio u Zagrebu, a filozofiju studirao u
Zagrebu i Pekingu. Objavio je dvije zbirke
pjesama: "Diktator" 1969. i "Anarhokor"
1977. Dobio je "Nagradu grada Zagreba"
1978. godine.
JOSIP STAN Id - STANIOS