Jedinstvo, March 10, 1961

              STRANA 4 СВС radio i televizija
Tommy Hunter iharej a joke wJi Joyce Hahn (loft) and Ter
ry Dale at гећсаггл) for The Tommy Hunter Show, CCC radio'
popular dayime variety program Th. gjW welt known to radio
ind TV audience aero, 'he numri maki- - regular guest appear-ances
on thi лhow, i arh om bring featured for a week's time every
monUi. They join the show'j rcgulur cat — Al Harris, Wally Trau-go- tt
and the Ilhyuthm Tale — to help make The Tommy Hunter
Show one of CDC radio's brightest offerings.
ИААЛЛЛЛАЛЛЛЛЛЛААМЛЛЛ
ANEGDOTE
KRATKO — JASNO
DoKtor Aherneti bio je poznat
p mom lakonskom izrazatanju.
Jelna dama, znajuci za ovu njego-- u
osolx'not, prijatila se kod nje-g-a
da je oaeluje zbog jedne oz-liilj- ne jvrixle na ruci koju joj jo
nanc pas. Ona iidje ne gotoreci
nisla i jMtkaza ozledjeno me.ito.
Aberneti poglcda i razgoor d
mah pce:
— Ogrvbotina?
— Ujed!
— .Mafka?
— Pas I
— Dana?
— Jul!
— Itolit
— Net
l)ok tor je bio oduevljen oim
dijalogom i ostao je duze vremena
u razgovoru sa ovom cudnom bo-lesnico- ra.
Into tako on nije olen da ga
nocu urnemiravaju. Jedroom, trk
Sto je mrzovoljan Iegao u jedan
eat H-d- e xnoci, jer mi ga digli iz
postelje u xnoc, on ponoio zacu
ztonce.
— Ko je? Sta je? — potika
ljutit.
— Dok tore . . . IJro! Иг7о! Moj
in je malucu prugutao misa.
— I 'a Slal Iterile mu da pritgu-l- a
i macku i ostatite me na mini!
— rece doklor i rati se u postelju.
MISM DA ;:A.r.MIJE
Kad ки ке na jedmnn brodu sas- - i
PRIPREME PLANETE
"Pravda ' jo or iav la boqato
ilustnran £lanak o raketi — a-ulomats- kom
ttanicom — koja je upudena na
Vefru.
Na prvom mestu iznesena je
visina sa koje je lansirana mo-djuplaneta- rna automatska sta-tti- ca
u pravcu Venere Ve&a6-- h
satelit koji je poslufio
roketodrom za izbocivanje sta-nic- e,
imao je gotovo kruinu
putanju u odnosu na Zemlju:
nojvce raetojanje je iznosilo
6.856 kilometara, a najmanje
6.601 kilometar, pri nagibu or
bite prema ekvatoru od 65 ste-pen- i.
Susrct 19. ili 20. maja
Haketa sa
stanicom startovala je sa po-vrli- ne
veitackog satehta, a od-vaja- nje stanice od rakete—no-SGc- xt nastalo je tek kada je ra-Ve- ta
postigla vecha brzmu od
iruge kosmi£ke brzine, odnos-Д- О
561 metar u sekundi. Sa ap-olutno- m tafeoldu bilo je izra-cuna- to
i mesto na putanji sa-teii- ta
sa koga 6e startovati ra-ke- a
i u prostoru na ko-n- ve £e se raketa odvojiti od
medjuplanetarne stanice i pre-put- iti samostalnom kretanju.
Istovremeno, sada je prvi put
precizirano kada se ocekuje da
6 se stanjcxi sasvim pribliiiti
Veneri: vremenske granice bile
su na svega dva dana — 19. i
20. maj godine Sama me-djuplaneta- rna stanica se, inace
ne raclikuje bitno od ranijeg
tipa po svom spoljainjem izgle-d- u.
Bez tn vrste antena, instali-rani- h
u posebne svrhe, ona je
duga dva metra i 35 santime-tot- a. Siroka je jedan metar i
SO milimetara, i, Ito je od
ronije powialo, teika je 643,5
kilograma.
Ma osnovu pulanje Zemlje.
Yenere i Sunca, zapaia se inte-reeant- na pojava. Medjuplane-tKn- a staniea u poetnom sta-dijuff- lu
evoga kretanja oko
Sunoa Kwetaje u odnoeu rta
Zwnlju. da bi je u toku leta pr--
"%
979 COLLEGE V. TEL I--
E.
1-7-
192
SEItVICE AND SALES
Kadgod budete imall noprilika to
vaiom televizijom, radiom, gramo-fono- m,
i druglm, a ielite uredan
pos&o od profeeionalaca, radioteh- -
nloara, telefonirajte na ALHEKT'S
K. T. V. W110UAT0UY. Svi pos-lo- vi
uz garanciju i sa umjerenin.
cijenama
tali Carli Caplin i fiziar Nils Dor,
nisii propu.stili priliku da se ohli
ie ujvoznaju. Caplin je resto nasmi-jaa- n
Kora, a I lor м-- trudio da
Caplina upozna sa nom komplek-кпочс- и
dana.snjo atomske tcorije.
Kad je uplouo u Havr fap-Iino- v
tajnik ohrati se elikom ko- -
miraru.
— Gledao sam %ач kako 8 pai-njo- ni
slunale Itorova izlaganja.
Kaki su vasi lojmoi o teoriji a-to- ma?
— .Mislim da on razumije star — Klgovori faplin.
tu
U Sjod. Drzavama ima
1 8,871. 8.'} 1 Crnnca.
ZA PUT NA
kao
mesto
1961.
kao
vo tiqla a zatim i prestigla,
udaljavajuci se od nje 70 mih-on- a
kilometara u trenutku ka-da
se pnbhzi Venen. Da bi u-5- 1a
u zonu "susedstva" sa o-v- om planetom, na_ manje ras- -
tojanje od sto kilometara, ova
putmca morace da prevali "iz-med- ju dva koloseka" — izme-dj- u
putanja dve planete — oko
270 kilometara
Jedna prilika u 19 mescci
Greike u vehfini brzine od
1 do 3 metra u sekundi pri nai- -
vecoj brzini od 1 1 000 metara u
sekundi, ili od 0,1 do 0,3 stepe-n- a
pri usmeravanju brzine, mo-g- u dovesti do promasaja Vene-re
za fitavih sto kilometara. Is--ti
je slucdj i sa kasnijim star-tor- n
rakete sa povrsme satelita
samo za jedan minut — kaJu
sovjetski naudnia Zato je lako
shvatiti da auton ove naucne
operacije oseoaju potrobu da
narofito naglase koliki zna&ij
imaju prethodna izraunavanja
i kakve se glomazno povecane
posledice mogu ocekivati kao
rezultat mihmikronskih greia-k- a.
Posebna painja se pridaje
odredjivanju brzine, i to ne sa-mo
u pogledu njene velicine
vec i usmeravanja njenog pra-vo- a, kao i toga da ova brzina
bude 3to je mogucno manja
prilikom izlaeka stanice iz sfe-r- e
Zemljinog dejstva i koja se
zavrsava otprilike posle milion
predjenih kilometara
Pogodni uslovi za lansiranje
stanice u pravcu Venere traju
od 30 do 60 dana i oni se pe-riodid- no vraoaju svakih 19 me-sec- i. tako da bi se moraio du
go cekati da je ispuitena ovo-godiin- ja {ebruarska prilika Na
jednom mestu je spomenuto da
su, i pored svih tacnih prora-cun- a
putanje stanice, "stvore-n- e
ne velike mogucnosti 2a ko-rekc-iju kretanja za vreme leta
prema planeti ut potnod peci-jaln- ih uredjaja". ito takodje
kao nov podatak nije neitere--
santno.
———— — - — — — — ff ГТЛ ON THE RADIO
LA SUR V IVA N CE
Two 2-ho- ur CBC Wednesday
Night programs dealing with the
life and times of the controver-sial
French-Canadia- n patriot,
Louis Joseph Papineau (178C-1871- ).
Hear it on the CBC
Trans-Canad- a Network, Wednes-days,
March 15 and 22.
ON TELEVISION
PRELUDETO
CONFEDERATION
Six National Film Hoard pro-ductions
on 'Explorations', deal-ing
with Joseph Howe, William
Lyon Mackeniie, Louis Joseph
Paplneen, Itobert Ilaldwin, Lord
Durham and Lord Elgin. See it
on the CBC-T- V Network, start-ing
Wednesday, April 19.
ALBERT'S R.T.V.
LABORATORY
ST.
i
'
brod
NICHTS OF DREAMS...
DAYS OF DESPAIR!
r
пшштшлжшлшш civil um; niiM
otoRBBsosaa
МАПСН 1C: Quiet Flows the Don
Part 1, 2 and 3 — all in one night.
Daily Part 1 — G.30 I'M, Part 2 —
8..Ч0 I'M, Part 3 - 10.30 P.M. Sa-turday
Continuous from 2 P.M. All
FOU 1 DOLLAK.
Limited engagement. Last chance
to see this great picture.
PODAGI 0 AUTOMATSKOJ MEDJUPLANETARNOJ STANIG!
medjuplanetarnom
medjuplanetarnom
Kada se ocekivanog majskog
dana stanica pnbhii Venen, sa
nje ce na Zemlju stizati uvan-redn- o
oslabljeni signah, poto
ce njihova sriaga lznositi svega
10 na 22 stepena vata Za nji-ho- vo hvatanje potrebna je oak
i najsavremenijim i najosetlji-viji- m prijemnicima gorostasna
antena ogromne povriine Tak-v- a antena dirigovana i okruJe-n- e brojnim elektronsko— radun- -
skim maSinama postoji u sov-jetsko- m centru za udaljenu
kosmiiku radio— vezu, koja ce
sa stanicom odriavati perma-nentn- u " korespondenciju".
(Posljednjih dana je jaljeno da
je radio teza sa raketom izgublje.
na, ali ufenjaci i dalje nastoje da
ju obnoe).
Uspeh da se odriava veza
na tako ogromnim rastojanjima
svakako je izvanredan, poSto
je sve do pre pet meseci do-m- et bio ogranicen linijom koja
se zaustavljala na 40 miliona
kilometara Sovjetski koemidki
radio—centar ima zadatak da
prima telemetnjske informaaje
sa stanice, upravlja njenom a-paratu- rom. tokom celog njenog
leta, po radio— komandama u-klju- cuje
i iskljucuje odgovara- -
juce uredjaje na strani regu-hi- e rod energetskih bateriia i
drugo.
Na stanici sc nalaze i cetiri
antene, od kojih jedna za kra-o- a, dve drug za srednja i det
vrta za velika rastojanja. Pored
ostalih mehanizama za mere
nje putanje stanice, predaju
inlormacija, prijem radioko-mand- i, delimicno ispravljanfe
pravca. okretanje rudnih bcte-rij- a
prema Suncu, stabiliaaciiu
stanice u prostoru, sakupljcnje
podataka o magnetnim poijima
kosmidkim i korpuskularnim
zracenjima, registraciju rnlkro-meteori- ta,
— na ovom lelu se
nalaze i aparati koji ce antenu
za daljinsku vezu najpogodnlle
najvedeg pribliiavanja stonkel
Veneri. J
Gladys Francis Lewis Joshua
25)
Preveo A. K. —
kuci JUasmkoersoa jWe ninenpirsea,kidanzarapkojveorbki0a issapounnajeknreptrailgausperneomma
zvonjavom i klepanjem praporaca, i maglovit od za-mrzn- ute sape ljudi i konja.
Stolovi kod Winnisovih su bili kreati hranom. 2e,
ne su jurkale amo-tam- o kao brze sive ptice, noseci zdje-l- e s pedenim guskama, purama i crvenom selja6kora sun-ko- m, pitama od grozdjica i treSanja, i pahuljavira kola-cim- a.
Josh je potrazio Uobin, koja je pomagala s jelom,
vadeci drhcucu hladetinu iz posuda. Imala je na sebi
svjetlu, sivu vunenu haljinu, a pod vratom komadic bi-jelka-ste
vrpce. Haljina je tijesno pristajala oko njezinih
dugih, vitkih udova.
"Drago mi je sto ste dosla, Robin," гебс on jedno-stavn- o.
"Sto ce biti od Josha reXormiste, sada kad ste Josh,
ozenjeni covjek? ienidba je izlijc6ila mnogog zagrija-no- g rcfomiistu."
"Ni§ta. I'eformista se je odlijevao kroz minule gc-neraci- je, i netko me moze promjeniti onoliko koliko i pjege na leopardu. Ustaljen sam u svojem kalupu kao i
ova hladetina, ali mnogo trajnije, nadam se." Njegove
erne oci se nasmiju njezinim plavima.
"Ilobin," rec0 on, opet ozbiljan, "morate posjetiti
mene i Francie. Ne mogu vam iskazati koliko mi nedo-staj- e citanie na clas. bitka idoia koiu smo ia. vi i Matilda
vodili Ijetos kraj stare lezaljke od duiica. Da li cetc do- - --I
CI 7"
"Sad,a je drugacije." Ona izvadi hladetinu iz jo3
jedne posude.
"Nije drugacije. Nikada no co bit drugacije. Vi to
znato."
"Josh, zclim vam i Francie si'ecu," recc ona, gle-daju- ci
ga sada i smjeseci se. "Ne mozete imati sladje
zenc."
Na vratima se pojavi Joel. Glas mu jo bio prcglasan
a ролабапје preveselo. "Dodjite, Ilobin. Mama kaze da
cete pjevati Iiurosove pjesme, koje ste pjevala Ijetos."
Joel jc mirisao po rakiji, i ona ga sazali. Franciena uda-j- a je tesko pogodila Joela, mislila je ona. Sckta ce si-gur-no
oprezno postupiti u pitanju njegovog prestupa.
On je oduvijck volio Francie. Joel povede Robinu u dru-g- u sobu.
Jon povuee luiac preko zica violine i utisani zrak
zadrhti. Robin je sjedila na naslonu za ruku na Matil-din- oj stolici i glcdala u plamen na ognji§tu. Onda joj sc
glas topio sa zvukovima violine. Glas joj nije bio iz-vanredan,
ali u njemu je bila naravna, neusiljena 6isto-c- a
i blaga mekoca. Ali da je u njoj bilo i najmanjeg tra-g- a profesionalne pjevacice, i najmanjeg traga prcne-maganj- a, Prijatelji (kvekeri) je no bi bili uvazili, ne
bj joj dozvolili da pjeva. Posjedovali su nepogrcsivo cu-til- o
za otkrivanje duevnih mana. I ona ill je zbog ovoga
volila.
Jonovc oci dok je svirao nisu napustale njczinog li-- ca Zadrzavale su se na njemu s izrazom gladna covje-k- a.
U sviranje mu so uvukla glad. U o6ima su mu se po-javi- le suzc. IJozc dragi, plakalo je Jonovo sree, kako li
je slatka crta njczinog ccla, lica i brade! Zar noma za
mene nade, ikada? Mozda, mo2da, kroz ncko vrijeme. . . Zvukovi su so nepogrcsivo podizali — zrcli od boli
njegove ljubavi. A Robinin cisti glas je pjevao:
"O kad bi bila na hladnom vjetru,
Na onoj poljani,
Na onoj poiljani,
S mojim ogrtaccm prema ljutitom zraku,
Ja bih te zaklonio . . .
Josir je, naginjuci sc preko Francicno stolice, zurio
u Robin. Rijcci i muzika su ga uslutilc, cupalo mu sree,
izvadilo ga iz tijela. Soba sc je rasplinula. On i Robin su
bili sami, sami na vrhu brezuljka, sccuci ruku o ruku
protiv vjetra, stalno protiv vjetra. Svijct je bio pod nji-hovi- m
nogama.
Dok je zrak jos uvijck trepcrio od muzikc, Joshova
ruka se spustila na Francieno rame, njezno ga stcgnuvsl.
Francie ga pogleda i osmjehne so. Prenut i zbunjen, on
spusti ruku. -- On je dotakao svoju zonu! Spoznaja ovoga
ga se kosne kao udarac medju o5i.
Francie ne гсбс nista. Jonove oci, s druge strane
ognjihta, bilo su na njemu. Boze! Jon zna! Jon je sve
vidio! Jon je znao 6itavo vrijeme! Sto je on ucinio? Sto
je ucinio? Sto da radi?
Kad se je Josh, kroz gustu sivo-bijel- u zimsku noc
odvezao svojoj novoj kuci, unio je Francie preko praga
i posadio je na stolicu. Raspirio je vatru u praskave pla-meno- ve
i zapalio svijece. Male zlobne sjene kao la su
iskakale iz tame i plesale po rubu mi6uceg svijetla.
Francie je pratila kako je Josh dobavio u sobu top-lin- u
i svjetlo. Kleknuo je kraj vatrc a crveni sjaj je pa-da- o
na njegovo mlado, 6vrsto lice. U polutami je izg-leda- o
kao mladi div. Kad se je opet okrenuo k njoj, u
o£ima mu je bio stari vescli bljestaj, a na usnama smi-jc- h.
"Dodji, Francie Doan. Dodji i ispruzi rukc nad
nasom vlastitom vatrom."
Nju obuzme zastrasujuca stidljivost, ali on je primi
za ruke, poprtlja po vezicama na kapici i bezbrizno od-ba- ci
finu novu stvar na stol. Skinuo joj je rukavice i ka-put,
i poravnao tamnu, kovrcavu kosu. I 5itavo vrijeme
joj je govorio slatke besmislice, nazivajuci je Gazdarica
Pannv Doan. Francio ie zaboravila na plahost i cudni ne- -
lagodni osjecaj, koji je bio poput osamljenosti i prazni-ne- .
2ustro jc bacila ruke oko Josha, a onda je jurkala
DOLAR
Zar ti sj bogom posto'
o zlatno tele.
U bezbostvo,
obratio si ljudski rod.
Covjek rugoba,
sa gubom u sreu,
tvoj je plod.
Sto silnice,
joskupit moze§,
xa tvoj dolar?
Sve!
AP ielis li
kupit mene,
ti kup{ platno,
za moj odar. к .тш
'agafc 4
J G. — Brocanac
D
Tuloncanin
pporvsaobtei, vprsreteg,lekdoajvuajjueciikasvdea, vkiadoilad. a je svaka stvar bila Kad se je Josh, nakon je spremio konje u staju.
poyratio, Francie je bila kraj vatre, sa haljinom podig-nuto- m lspruzenpiomvrhprehmjeapihvatgrlie. zIaankjoa, jei szanporegpaamstaenujeбаzгbаoрgата ot-knva-nja
jo uvijeknjbeigloovue npjreikmruiv, enpoegsletrdastniadoFkrajneciReogbain jepjevala obra-dovao._-
On ce se morati nagoditi s ovim novim nadjaiuju-ci- m zOastjoemocsaijtjei,cjaesjkelomodnviektciogjeoagstasarvg,iadojaid. vzeac Rsovbjeinzu. —Vecaelrianse gvae6mcroarsa
##
jcmnbpheoirnjujevasezpdjuJeaocutbkUbn,ionovsozrmijsjajiestaevvottkmokagijjlaoiaauhcgoonzcaakie.mva.pkjadKoaeaouzdavzseidgiamlnjpilveteeobeikr,didtialbaiajvcblijeoieuiblkccajszrioilvteoajoul.vjieouluOni.bcjldsbeeDidtzlgajidoikezonvekivivigns,tovabii,joooikrbsjsguuiejjoeemlkpleccuuoSuadajmt.oajeopo?iAsozsbaadeulSioitonFnnnlnaajjrjbkccaeagiozzzninniiicjnnnojjjiuueuuoes к vatri l mice palcima u slatkom zadovoljstvu? kojegOananemniakasdnaagnee dsamgijae dzonsactginoe. ovNojmegodvijactlu6qnjjee,gai za sa-cuv- atj Jmeadavnoplujjeot zojaod trboeo.klia,oaldiakcaekoje dnaaujefitui striesucci?u Ostnvacrei ; psoakduasaneti-.
On zatvori vrata i pridje k njoj. "Vol is li me. Josh ? Nisi mi to nikada rekao," Sap-n- e ona, dok je on stavljao ruke oko nje. On je oklijevao, privukavJi j0 njezno k sebi. "Mila
si mi, moja Francie," sapne joj, dodirujuci usnama ne-poslus- ne uvojke. "Vrlo si mi mila."
Jedne oStre, hladne noci u januaru, Josh so jo s os-tah- ma 0P3otratlecensastai,uRgulaugvongsjrtaoikobnalijcaivri aDtceaasvokidoaszaaAkpnoordalciktrinscooknoapg.utsJcaomsst,hanzkaoatsrptaanv-ai- nim (iiiuoKim snijeznim nanosima. Debla i ogranci drve-c- a vuksouvap. uVcajloitaord jsetukdreijneii.taSoa. brijegova se culo zavijanje
Ali Josh je, rujuci kroz nanose, jedva'bio svjestan
vremena. Mislio je o tome kako jc gostionica uzbudlji-v- o da mjejesptoos,jesacivsvainmjoongiomstiaoknticivanoosptirmecanoi gokvvoekroemrs.kimZnao je obi-xajim- a. Ali Covjek bi vile saznao tamo za jednu vefcer negoli iz svih novina u zcmlji. Tamo je uvijek bilo zani-mljivi- h ncznanaca — osobito ameri6kih trgovaca i me-hani6ar- a, teska, putokvoajili scucsstaadma.a kGaodrnsjue vKreamnaednea uu pAomtrearzicii trgbo-viinl-ae
i zaposlenja. Dugo su pricali 0 novoj demokraciji, i
o tome kako je to davalo prostim ljudima — podjed-nak- o, stigli iztrgEonvgcliemskae,i ismelajlaicismu ado—sta ptroagvao dgalaksaa.zuLjoudreiformis-staickmo- om strujanju u Starom Svijetu, kojo jo raslo. "Gosti-onica
je mjesto gdje nastaju idojp i prakti6na opaza-nja.- " Josh je jedanput protestirao u krivnji ocu. "Zato
nas nekoliko povrcmeno odlazi tamo. U gostionicama
po 6itavoj zemlji razgovaraju o tome, kako da se stvari obrnu na boljc."
jc miDsloiok nsau kmuguarsetusdveinloi reupdca,rinavjteettrraijebsteipai lvi ralbiccee,, Jkooshji
shzuaratsrnoopuda.SnseoZtpiuumdpraieolnidjie.dlaebFdirlobaaimnctse0ipsi kosaignmirzjioajjagelcoiom,svv,ijaeukokzinaadlduiaadzna tprzoaaisvzdtoaialtviliinl,jsjaujlc,amugiinevudna-ovnjske-ii
se je hladno vrijeme ovlacilo, ogorcenje ljudi je raslo.
U Ijetu je bila kolera, onda je rani mraz zahvatio
krompir i ktikuruz, usjev0 o kojima su naseljenici najvi-s- o Ravznavjaiskiali. izTbojegj0li bdioacsutramsaranzau.dGarlaacd.ujSuacmi oT' asulboltjudniases-a hljreannicei zsau psvriojjeotiliirldadauicuecoproovbailtietilii u Jtrngsohvini o.Indna pi rinbtanviei
Prijatelji sa Sparte su mogli priu&iti da odnesu soljenog
mesaL, jukdriomsupipraoeilj brpaoslnitaizinraatjit,czdea pnoagdojudjenneikmog oobidtouljiS-mka-a.
u tcgobama. Drugi tjedan co se Mackenzie Пбпо sastati
sa reformistima sa Ravnjaka.
Josh je ugledao svoju malu kucu na prvoj uzvisini
brezuljka, i motrio je kako pobjeSnjeli vjetar vitla di-mo- m i7 njegovog dimnjaka i baca ga u fantasticne obli-k- e naspram zvijezdanom ncbu.
Francie ce u tamnoj kuci zuriti u ugarke, ili ce mo- zda spavati, duboko upala u jastucnu navlaku, s plete-nicam- a kako'ce rasvstirjecstleonivmatrpoo pbaidjealtoimprjeakstoukkur.evJeotas,h ojsvejetlja-vz.nnjuac-oi
na casak lice njegove mlade 2cne, a onda ga osta-vi- ti
u sjeni. Promatrao jo to mnogo puta kroz ova dva
tjedna, dok j0 sjedio kraj" vatre, uceci, smisljajucj pla-nov- e, udubljujuci se u knjige, dok bi ona leiala tiha u
velikom krevetu kraj zida. Napokon bi usnula, i satima
kasnije on bi zaklopio knjigu i obzimo se uvukao pod
pokrivace.
Jedanput ga je zamolila da joj cita. On joj se je
nasmijao i rekao da knjige nisu za njczinu lijepu glavu,
a ona so je zbog toga cinila tuznom. Pomisao na ovo ga
pogodi. 2clio je da joj se moze ispricati. Zelio ie da je
moze urazumiti, da shvati kako se on osjeca. Nije po-kusa- o.
ne jo5. ali hoce sad koji dan. Robin cc ga razu-mit- i. On odlu6no odbaci pomisao na Robin. Da li je mo-guc- e da ova nova, tuzna Francie, shvaca vise liego 2to
je on mislio?
Kad se je napokon uvukao u krevet kraj nje, nje-zno
ju je prigrlio. Francio se probudi od njegovog do-di- ra
i strastveno mu so priljubi.
(Nastavit ce se)
VISE OD STATISTIKE , , .
(Nastavak sa str. i)
mu djeca mogu dobiti driavnu pomoc, jer dok je otac ti
kuci sadanji zakon ne dozvoljava davanj0 djcdjo ponm-c- i,
buduc je to "zadatak i odgovornost oca". No zal to
nije pljuvanje u lice tuznom ocu kad mu kazu da je to
njegova odgovornost da hrani svoju djecu i onda mu
oduzmu svaku mogucnost da to cmi?
Za radnike koji tesko stradaju od besposlice ona
nije stvar statistike, nego ziva tragedija. Njima treba
dati pomoc, i to odmah.
Pokraj neposredne pomoci koju treba odmah dati
svim besposlenima i njihovim obiteljima. radnici moraju
traiiti tcmeljitije rjesenje tog pitanja kojo ih periodicno
pogadja. Glavni korak u sadanjoj situaciji jeste da se
odmah uvede sveopce skracenje radnog vremena, reci-m- o
na .10 sati rada tjedno. Nikakove izgovorc se ne smi-je
primiti da se tu stvar odlozi ili zategne, jer je to prc-3n- a
stvar, koja se ticc radnic"kog zivota.
—-- Glasnik Narodn!