Nase Novine, January 25, 1978

              iIT
j.
k,t ДОГ..—ttW-'t- J ifc— triipi
mm
ШBWKffiW4ftjaiШf5?4(i;Jj4rfwvl ттМ'тт -- i'
SfOgosla.Vellv I
A Community
Newspaper
Established 1931.
I No,, 34. (330) - TORONTO. WEDNESDAY, SEPTEMBER 27, 1978 40 CENTS PER COPY i
UCENTRU PA2NJE
Sudbury, najve6i kanadski rudar-sk- l
centar ponovo'se naSao ovih
dana u centru painje i dogadaji u
. njemu ispunjavaju stranice listova.
Prvi put se — prije osam mjeseci
— radilop dtpuStanju 3dp0 radnlka
pri rudnicima i rafinerijama nikla
Irico kompanije, a sada je tu iziSlo
na Strajk 11,500 radnika.
1пабе su radnici Sudburyja poz-na- ti
po svojoj borbenosti, po unlo-nizm- u,
a Inco po tvrdoglavosti i
ppsebno oporom stavu prema rad-niStv- u,
Sto nije djrektno.uzrokovalo
ova] Strajk, all je nesumljivb dopri-nijel- p
izbijanju istog. Osim toga,
radnici qyog kraja ~ pa i, stanov-niStyp-bpcen- lto
— jo§ se nisu bili
opbrayili' pcT iidarpa koji im je
nanijefc yejikirri' zimu'Snjim otpuSta-пјетЏШ- в
su se ponovp пабИ u
situaciji koja nije pbedavala ni§ta
boje.: m, , r
Na
.-ft".-
4Vl
1
.'4i
шDтrvиomш' mжieиst1u.1iOгtиD'uиstan m уо111уц:и1дјС1'-1,с1им1гам11јсг,'- и
- nl potrebno nj ppravdahpHeiie
'ОРЛШасвицтаоЈопатаХкогг
poracija'neoaraniaerioQTpotencija-- 4arbo6ela:tfajelomr6braijaV
puaiuvo uruyujo; u syijeiu,;umjesio ,tta;4o$ da 'pvaajikpraky kompanija je
iznosila Cinjenicu o prezasidenosti
svjetskog trziSta niklom, 6emu je i
Godisnjica
Solunskog
fronta
Covek sa jedne od najsiav-riWhfratjilhlQtograf- ija
— Du-§a- n
Matic .- -- z sea Kamenica
kod Ni§a, Seljaki badvar, po-klanj- ao je pred smrt (umro Je
1964. godine) Jednu kacu pri-jatelj- u,
a ka'da je ovaj to od-bi- o, at sa njom ne zna sta da
radi, Matid je propratio ko-mentaro- m: "'Em ti domadina
koji u svojoj kudi noma kacu
kupusa". Ova njegov portret
ratni dopisnici su nazvali "0-k-o
sokolovd", a nek! Japanac
je na osnovu njegove fotogra-fij- e
napravio 6itavu studlju o
pslhoflzidkoj prenapregnutos-t- l
ratnika. Kazu da Je Japanac
na toj slid video kako nepls-men- !
srpski soljak zeli da pro-nik- ne
u Ideju yl§eg manevta
neprljatelja. (Napise o Solun-skdr- ii frbntupjonoslmo na
stranamalO.1 11%l
SESS
sama pridonesla, i preSutjela poda-ta- k da je dio zalihe nikla u Kanadi
uvezen iz Japana itd.
Kaodrugi negativan korak, prog-lo- g
Ijeta, bio je nametnuti Sesto-tjed- ni otpust, zatvaranje ditavog
ppgona, 6ime se, navodno, izbje-gi- o
otpuStanje JoS jednog broja
ljudi. U meduvremenu su kompa-nij-a
i unija — lokal 6500 United
Steelworkers of America — bile u
pregovorfma za novi kolektivni
ugovor, buduci da je stari istekao
po6etkom jula ove godine.
I oko toga su se zadnjih pet-Se- st
mjeseci lomiia koplja. Kompanija
je od samog pocetka nudila uniji
jednogodiSnjI prijaSnji ugovor bez
ikakvih promjena. Unija ga je prih-va6a- la
s izvjesnlm dopunama, na-ro6i- tp uvezli penzije i-ne-kih
bene-ficij- a.
Kompanija nije pristajala i
natezanje je potrajalo. A kad je vec
: izglalbfdafjeikisikya-taky- a ;. nagodr
bampgudarnco јвфобео Insietl-ra- ti
na prprnjenama kpjesetieu .ddnosa I DosfunakVizmfidiJradni- -
1 kal ;posTpdavcaif.Ui si ucaju. eppra I
mace — KiauzuiezaiDi i Kazni .— na
Stounija'nikakonijemoglapristati.
Natezanje oko ovog vaznog pita-nj- a
postajalo je sve znafiajnije i
unija je riajzad shvatila da se kom-panija
do6epala aduta koji nikako
ne zeli ispustiti iz ruku. Naime,
postalo je o6ito da se kompanija
namjerno zakadila oko ovog spor-no-g
pitanja, znajudi kollko je isto
yaino za radniStvo I forsirala ga je,
nametala. Pored toga je ve6 I mala
jedan adut u dzepu, na koji je pose-bn- o
igrala, a to je 300 milijuna funti
nikla u zalihi. I ra6unala je: pode II
radniStvo na Strajk ona je u stanju
da izdrzi barem desetak mjeseci,
Sto je doyoljno da se §trajka§e
iznuri i oslabi na vi§e nafiina.
Tako se smatra da su radnici
lnco-- a time §to su glasali za Strajk
i§li kompaniji na ruku, i da je takav
korak u ovo vrijeme pravo ludllo.
No, stvari idu dalje od toga. Pored
6injenice Sto su ve6 siti svega
onoga Sto Incp radi s njima godi-nam- a
— povedava prof ite i stalno
smanjuje radnu snagu, jer je broj
zaposlenih sveden sa 18,000 na
11,500 — radnici su робеП uvidati
kako svakodnevno gube sve ono
Sto su s mukom izborlli — zaStitu
na radu, poStivanje ugovora, pravo
na Strajk, pravo na rad, poStivanje
radnika op6enito i odlu6ili da je
doSlo vrijeme da se toj taktici stane
na kraj, da se zauzme stav u obranu
unionizma i izborenih tekovlna?
Pri ovome se izravno misli na sve
u6estaliju intervenciju vlasti, bilo
federalnih bilo provincijalnlh; koje
putem zakona okon6avaju Strajko-v- e,
prislljavaju radnlke da se vrate
na.pbsao, a zatim se putem arbitra-- --
cije — posebnog posredniStva koje
je uvijek riaklonjeno kompanijama .
— " pregovara, "Izmlmje" I "ugova--
Mill II (Nastavak I na Is't.. 20)
V
Шк. ' Ш --
'" x : f - --. Ш . wasammaaiШ Шna '.?.' .& Vrlo rado biijezimo podatke o naspj omladini u Torontu, koja je
najzad po6eia nesto da radi. Pored sudjelpvanja na radnoj akciji u
domovini minulog Ijeta, ovi isti omladinci namjeravaju bsnovati I svoje
druStvo.
Na nasoj slici ih vidimo na savskom keju u Beogradu. (Nastavak
reportaze o brigadistima donosimo na strani 4).
Terorist Bilandzic
puSten iz zatvora
Bonn (Tanjug) — Na osnovu
odluke zapadnonjemadke vlade da
se, navodno "iz pravnih razloga" ne
moze udovoljiti zahtjevu za izru6e-nj-e
najpoznatijih antijugoslaven-ski- h
faSisti6kih terorista i zlofiina-c- a, sudske vlasti' u Кб!пи su 14.
septembra pustile iz zatvora 39.
godiSnjeg.teroristu Stjepana Bilan-dzic- a.
U slu6aju Bilandzi6a, ministar-stv- o
pravde SR Njema6ke saop6ilo
je da se protiv njega ve6 vodi kri-vid- ni
postupak za djela koja je
izvrSio na tlu SR Njemadke, pa je to
navedeno kao razlog da se zaobide
odluka suda u Kolnu da se Bilan-dzid- a
izrufii Jugoslavenskim vlasti-m- a.
Rekord u svemiru
Krajem proSlog tjedna su sovjet-s- ki
kozmonauti Vladimir Kovaljo-no- k
I Aleksandar Ivandenkov, koji
kru2e syemlrom u laboratoriju "Sa-Iji-jt
6", obprllf rekord, Sto su ga
proSlog marta postavila druga dva
Rus, Jurl Romahjenko i Georgi
jGifeckb1, IzdrzavSi u svemiru 96
daina i 10 sati. '"'
Pb§tanski Strajk
U Torontu je 22. septembra naj-zad
izbio Strajk poslara, zapravo
samo listonoSa, ali iz solidarnosti
nije radilo ni ostalo osoblje, koje
mozda pode na Strajk joS ovog
tjedna.
Strajk je rotacioni, naime, svaki
dan ce bit! u nekom drugom vederh
gradu.' PoStarima nije nimalo pravo
Sto su moral! izici na Strajk koji nije
papularan,, ali nisu krivi Sto ve6
godinu dana nemaju ugovora „— stari im je istekao joS ujuluproSle1
godine.
Чпабе, neprilike u pbStanskom
poslovanju traju ved godinama i
обекије se poboljSanje kad poSta
dogodine робпе raditi kao zasebna
ustanova.
1