Nase Novine, January 25, 1978

              s
! fc
k
1
150GODINASLOVENSKE
TEKSTILNE INDUSTRIE
Rsarmazeviujzemrpmmae
Ljubljana — Cesarsko — kraljeve
privatne mehanlfine predllnice,
zvao se prvi tekstilnl pogon u Slo-ven
Iji, osnovan prije 150 godlna u
AjdovSfilnl. U povodu toga, 16.
septembra sastali su se u tome
kraju tekstilnl radnicl iz cijele Slo-venl- je
na vellku proslavu 150-go-dlsnjl- ce
alovenske tekstllne Indus-trij- e,
a u goste su pozvali teks.tllce
Iz cijele zemlje.
Tekstilna Indusfrija joS zauzlma
vafno mjesto u prlvrednom 2ivotu
SR Slovenije I Jugoslavije. U raz-dobl- ju
Industrljalizacije, tadadosta
visoko-razvlje- na tekstilna Indus-trij- a
davala je akumulaciju za razvoj
druge Industrlje. Danas 16 posto
svih radnika u Sloven iji radl u
tekstilnoj industrlji I oko 50.000
tekstllaca ostvaruje deseti dio pri-ho- da
industrlje u toj republic!.
Razvojne potrebe republlke, u
tekucem planskom razdoblju tek-stil- nu
Industriju potisnule su u
drug) plan, njen je rast svjesno
usporen, u prosirivanju flzlfikog
obujma proizvodnje, all se, s druge
strane, od nje tra2i modernlzaclja i
prelazak na visokokvalitetne prolz-vod- e
kojlma ce konkurlratl na
inozemnlm trzlstima.
Slovenski tekstllci, dakle, doce-kuj- u
svoj praznik u razdoblju prlllfi-n- o
krupnlh promjena. Planske pos-tav- ke
manje-vlS- e dopuStaju porast
obujma proizvodnje samo na raCun
bolje produktivnosti uz minimalno
povedanje radne a'nage, prie svega
na odredenim, nedovoljno razvlje-ni- m
podruCjIma. Prljelaz na kvali-tetnl- ju
prolzvodnju (konfekcija,
program! za Inaiustrlju pokudstva,
automobllsku industriju, opremu
stanova ltd.) zahtljeva napustanje
manje traienih proizvoda iako su
jonl trenutno јоб flnancljski zanlm-IJIv- i.
ФтЈш&ж'?
vtres? wmwmmtimvrrf+- t-
Jugoslavenski naffovod
do kraja ove godine
Prve koll6lne nafte Iz Jugo-slavensk- ih
naftovoda, ukoll-k- o
ne bude nepredvidenih
teSkoda, pote6i 6e podzem-ni-m
cljevima 1. januara idu-c- e
godine. Jugoslavenski
naftovod bit ce dugafiak'oko
750 kilometara: od OmISIja
na otoku Krku preko Gors-ko- g
kotara do tarminala u
Sisku, pa dalje jednim kra-ko- m do madarske gran ice i
Lendave i drug I m krakom od
Siska do Bosanskog Broda
preko Novog Sada do Pance-v- a.
Za njegovu izgradnju
6e se oko 400 miliju-n- a
dolara.
Ve6 ]e obavljen veci dio
poslova kao Sto je izgradnja
12 rezervoara na Krku zapre-min- e
550.000 kubidnih meta-r-a
iz kojih 6e se u prvo vrije-m- e
transportlrati 20 mllljuna
Makedonske
pripovijetke
nagrfikom
Skoplje — U izdanju atenske
Izdavadke кибв "Emos" Iz Stampe
Je ovih dana izaSIa antologlja suv-reme- ne
makedonske proze. Izbor I
predgovor za ovu antoioglju djelo
e poznatog grdkog knjlievnika
Kostasa Valetasa. Zastupljene su
pripovijetke J druga manje prozna
ostvarenja dvadesetak makedon-ski- h
knjlievnika.
Pripovijetke su s makedonskog
na grdki jezik prevail Vasko Kara-dt- a
I Mito Argirovskl.
71m povodom je u prostorljama
DruStva pisaca Makedonife u Skop-Ij- u
odriana prigodna svedanost na
kojoj je autor libera I predgovora
ove antologlje Kostas Valetas go-vor- lo
o ovoj knjlzf l uopde o make- -
" mm,, 1Ц1" I I iiiHil Hill, 1 1
Циадм y. ЗИ5тИ1ив# ci' 11 '111 lit v ►
1 ВГГ.1 iM&tVJ'SMMrs rii; Tw?xir.xr I I I ) I ll i —i I IIIIIIW HI I II I ИЖ1РЖ1№ЖГ;УЖ18КШиIШIM ЛII i'n Гк.
; ";w;4; - јтммЈШЛШ ' i
осз'
"VINKOVACKE JESENI 78"
Na "Vlnkova6klm jesenlma 78" sudjelovalo je 59 kulturno-um-jetnldk- lh
druStava I folklomih skuplna s podrudja Hrvatske I drugih
repubiika.
OvogodlSnja manifesteda "Vlnkovadkih jesenl" odriava se u
znaku proslave 100. obljetnlce ieljeznlce na vlnkovadkom podrudju,
jer je 23. novembra 1878. kroz Vinkovce proSIa pruga za Slavonskf
Brod. Improvlzlranom lokomotlvom I teretnlm vagonom punlm
fabuka, slmbolom berbe jabuka na vellkom plantalnom vodnjaku u
Borlnclma, ieijeznlCarl su uz pratnju leljezn!6arske llmene glazbe
sudjelovall u povorci I druglm manlfestacljama u okvlru praznlka
Vlnkovaoa I vISe od3000 vlnkovadkih leljeznldara na radu u ieljeznl-6ko- m
dvoriStu, koje je medu najvedim u naSoj zemljl.
Uz desotke'tlsuda gradana I vlnkovadkog kraja, manifestaolja- -
ma "Vinkovadklh jesenl" prlsustvovall su I brojni uzvanlol, uglednl
-- gostl I gradanl iz Zagreba, Osljeka, Spllta, Rljeke, Beograda I
drugih na&lh gradova I krajeva, kao I pradstavnlcl hrvatske naclo- -
nulne m'anjlne, u Madarskoj.
. Na slid: Dio ilvoplsne povorke na ullcama Vlnkovaca.
вКГЛЈГУСвЕД
ЈШ11.ЛЈШитДтЗДВјјШ
utroSit
o"ji'
tona si rove nafte. Pored
toga, sagradena je luka za
brodove u OmiSlju na Krku,
u koju ce mo6i pristajati
brodovi — tankeri do
350.000 tona nosivosti. Naj-tez- a
dionica u izgradnji naf-tovoda
bio je Gorski kotar, a
dosad je kroz njega polozeno
50 kilometara cijevi. Dosad
su obavljene pripreme da se
u nizlnskom dijelu zemlje
dnevno rnoze postavljati po
dva kilometra cijevi. Ovih
dana to se radi na relacijama
Pan6evo — Nov! Sad i Krk-Sisak-G- ola.
Novost u izgradnji ovog
prvog jugoslavenskog nafto-voda
bit ce Sto naftovod s
otoka Krka na kopno пебе III
po morskom dnu ve6 preko
visedeg mosta dugog vise od
1000 metara.
donsko grdkoj knjlievnoj suradnjl I
daljnjlm perspektlvama medusob-no- g
upoznavanja knjlievnostl dva
naroda.
U Izdanju "Emosa" proSle godine
objavljena je na дгбкот jezlku
antoioglja makedonske poezlje
"Crnl slavuj" u Izboru makedon-skog
knjllevnog krltltara DuSka
Nanevskog.
Ansambl narodnih
igaraSSSR
u Beogradu
Beograd — Drzavnl akademski
ansambl narodnih plesova SSSR-- a
"Mojsejev" gostovat ce 1 . 1 2. okto-br- a
u Beogradu. Najvedl kolektlv
narodnih plesova Sovjotskog Save-z- a,
u kojemu nastupa 120 plesaca,
priredlt ce koncert u pala6l 'Plonlr'.
Beogradani ce torn prillkom mo-- ci
vidjeti najuspjeSnije Iz bogate
rlznlce od oko 200 plesova SSSR-- a
i 100 plesova Iz drugih zemalja koje
su na repertoaru tog ansambia.
Gostujucl dosad u oko 50 zemalja,
taj je ansambl pobrao pohvale za
umjetnlfike domete. Svjetska iiga
za mirdodijellla mu je veliku zlatnu
medalju za mir.
KRATKE
VIJESTI
U Tamnovl kod Lazarevca (SR
Srbija) radl se na otvaranju najve-ce-g
povrslnskog otkopa u Evropl.
Ovih dana tu su postlgnutl I prvi
rekordl. Posle mesec dana prvi
elstem koji radl na otvaranju kopa u
Jednoj smeril iskopao je oko 24.000
tona jalovine na mestu gde su se,
nekad prostirala plodna polja Tarn-nav- e.
Uporedo sa prosirenjem kopa
plan Ira se izgradnja novog slstema
termoelektrana. Za ove objekte,
kojl ce se takode gradltl u Tamnavi,
uraden je ve6 investlclonl program.
Instalirana snaga nove termoelek-trana
bl6e cetiri bloka po 600
megavata.
Osmog septembra poCelo je tra-dlcional- no
"Brankovo Kolo" u Sre-mski- m
Karlovclma. Ove godine se
torn priredbom obelezava 125-go-dlsnj- lca
emrtl jugoslovenskog pes-nik- a
Branka Radicevida. Pred spo-monlko- m
Branku Radl6evi6u na
Strazllovu игибепа je nedavno
Brankova nagrada pesnlku Miletu
Stojicu Iz Sarajeva.
DALEKOSE2AN DOGADAJ
Osml medunarodni slavlstidki kongres (Zagreb, 4 — 9 septem-bra)
nlje serljskl znanstvenl skup. N1 po dlmenzljama, nl po daleko-seinos- tl
znanstvenolstrailvadkih rezujtata, a najmanje po znadenju
u Siren ju I populariziranju slavenskih kultura I kulture uopte. Po tlm
I os talim svojim znatajkama Zagrebadki kongres nlje samo Izuzetan
znanstvenl dogadaj, nego I valan prllog boljem razumljevanju medu
narodima u ovom podljeljenom svljetu.
. Od njegova zavrSetka Je proSlo tek nekollko dana, a do punog
sagledavanja svlh njegovlh dometa, znaCenja I vrljednostl, proti 6e,
vjerujem, dvlje-tr- i godine. Kongres je bio tollko opseian, da 6e se
jo&' dugo radlti na anallzlranju njegovlh znanstvenih zakljudaka I
procjenjlvanju njegove vrljednostl. Za sada se mote redl samo to da
6e se podatak o odriavanju Osmog medunarodnog slavlstl6kog
kongresa moratl unljeti u sve kulturno-povljesn- e preglede Zagreba.
. Zagrebatkl kongresnl tjedan protekao je u referiranju I rasprav-Ijanj- u
— na svim slavensklm jezlclma (pa I lutidkosrpskom),
engleskom, francuskom I njematkom — o slavistl&klm temama
vezanlm za dvadeseto stoljede knjltevno djelo Lava NlkolajevICa
Tolstoja.
DoSavSI sa svlh strana, Iz raznlh kulturnlh sredina, s razlldltlm,
pa I medusobno oprednlm pogledlma sia svijet I njegovu povljest,
slavistl su u Zagreb donljell Iskustva koja se rljetko I teSko okuplja-j- u
najednom mjestu. Stoga sulglavne kongresne teme osvljetljene
Iz mnoglh kutova I tradicija, Sto je pr'ldonljelo jasnodi njihove
znanStvene I druStvene sllke. U Zagrebu su odrtani referatl oko
kojih je bllo ргШбпо polemike, 6ula su se prljeporna mISIjenja, a
bllo je I kontroverznlh predavanja (pa Ijedan mall skandal), all sveje
to pomoglo da se dode do Sto totnljlh zakljutaka o kongresnoj
tematici. Demokratska osnova Kongresa, kako istlde i njegovpred-sjednl- k
Bratko Kreft, omogutllaje da do izraiaja dode svako miSlje-n-e
relatlvno za objaSnjenje zadanlh tema.
Svi prlfavljeni referatl nlsu, jasno, bill na Istoj znanstvenoj
razini, all ih vetina, kako Istldu strudnjaci za pojedina podrudja,
odgovara najviSlm strudnim standardlma.
Slavistlka se ve6 tradiclonalno zanima za povljesne knjltevno-jezlCn- e
teme, alije sve prisutnlja u prou6avanju novljlh llngvlstidkih
I knjltevnih pojava.
Tako su u Zagreb mnogl slavistl doSli s referatima o najvaini-jl- m
I najzanlmljivijim llterarnlm zbivanjlma ruske I evropske knjiiev-neavangar- de
dvadesetih I trldesetih godlna ovog stoljeda. Posebnu
painju Izazvalo Je djelo Miroslava Krlele, za koje neki slavistl tvrde
da je paradlgma za proudavanje knjlievnostl naSeg vremena. Suvre- -
menos't slavlstldkih knjlievnlh istraiivanja ide dak dotle da su se na
kongres nim govornicama naSII I referatl o hrvatskom romanu pede-setl- h
I Sezdesetlh godlna, I slldnim najsuvremenijim temama.
U novlnskim izvjeStajIma iz kongresnlh dvorana malo se
[govorllo 6 tometk'o su sudldn'icl Kongresa I Sto rade. Medina slavis-t- a
kojl su bill na Zagrebadkom kongresu radl na sveudillStlma; ill su
profesorl slavenskih jezlka I knjlievnostl ill rade kao Istratlvadl u
znanstvenim institutlma. Svi vrlo dobropoznafu slavenske zemlje, a
onl kojl live I rade u neslavensklm zemljama, djeluju kao tumadl i
propagator! slavenskih kultura.
.Dobar dio saopdenja odllkovao se i modernlm pristupom
odabranoj teml. Slavistlka, pokazalo se, uspJeSno slljedi najsuvre-menlj- e
spoznaje o pravcima I metodama znanstvenih istraiivanja.
Pa dak I prednjadl. Jer, na prlmjer, po mISIJenJu knjlievnog teoreti-dar- a
Aleksandra Flakera, upravo u slavlstlci dogadaju se najzanlm-IJIvlJ- e
stvarl Iz domene knjltevne teorlje.
.Zagrebadkl Je kongres, kako se dlnl, oznadio I kraj domlnaclje
llngvlstidkih tema u slavlstlci. Slavistlka Je danas I nauka o knjliev-nostl
(blla Je to, dakako, I prije, all nlkad kao danas), s tlm Sto jei u
onom njezlnu (vellkom) dijelu gdje je ostala nauka o jezlku, sve
prisutnlja knjiievna problematika.
I na kraju, Osml medunarodni slavlstidki kongres. u Zagrebu
tollko Je velik I vaian kulturni dogadaj, da mora protedi JoS mnogo
vremena da bi se to shvatilo!
Josip Pavici6
U rudarsko-energetsko-metalur-Sko-hemljsk- om
komblnatu "Koso-vo"
u Obilicu, u prvih sedam
meseci ove godine iskopano Je
blizu 5 miliona tona uglja I prolz-vede- no
dve mllijarde kilovat Casova
elektri6ne energije. U pokrajlni se
grade dve nove termoelektrane
instalisane snage oko 680 megava-ta.
SadaSnJI kapacitet Kosovskih
termoelektrana iznosi 800 megava-ta,
a rezerve lignita su procenjene
na 10 mllljardl tona.
bilo
615 Selkirk Ave.
Winnipeg 4, Man.
Phone: 586-188- 6
INTEFf-NATIO- N TRAVEL,'
1605 Centre St. North,
Calgary, Alta.
Phone: 277-26- 26
StruCnjaci Institute za semenski
kukuruz u Zemun Polju procenjuju
da 6e ovogodisnja proizvodnja
semenskog kukuruza u Jugoslaviji
zadovoljiti potrebe domaceg trzis-t- a.
Izvoz semenskog kukuruza je
takode obezbeden racuna se da 5e
jugoslovenskim semenom kukuru-za
ove godine bit! zasejano dva
zmeimlioalnjaa ' Ihsetkotfainrae Eovraronpicea, Au zijveisei
Australije.
I Zaputovanjeu Jugoslaviju ill koju druguzemlju.obratitesena 1
GLOBE TOURS, GLOBE TOURS,
1066 BloorSt. W.
Toronto, Ont.
Phone: 531-35- 93
EAST-WES- T TRAVEL,
10553--A — 97 St.
Edmonton, Alta.
Phone: 424-99- 07