Nase Novine, November 21, 1985

              BIVSI GENERALNI SEKRETAR
UN OBJA VIO KNJIGU MEMOARA
O TITU
"Na mene je veliki dojam
ostavila njegova dosljednost
ali i bezrezervna podrska Ujc-dinjeni- m narodima, iako je
cesto znao biti kriticki raspo-lozen..- ."
BEC, septembar (Tanjug) — Bivsi
generalni sekretar UN Kurt Wald-hei- m
objavio je knjigu memoara "U
staklenoj palaci svjetske politike",
koja obuhvaca njegova zapazanja i is-kust- va
iz cetrdesetogodisnje diplo-matsk- e
karijere, a posebno iz deseto-godisnj- e
aktivnosti u UN. Medu
drzavnicima, s kojima se susretao i
razgovarao, Kurt Waldheim pise i o
predsjedniku Titu.
"U svim godinama zivota, koje sam
proveo kao diplomat, naucio sam
jednu osnovnu istinu: na sudbinu svi-jet- a
mnogo vise utjecu licnosti, nego
drugi faktori", pise izmedu ostaloga,
Kurt Waldheim, objasnjavajuci time
i svoj osnovni pristup u ovoj memoar-sko- j
knjizi. Onajezapravojednavrsta
"diplomatskog dnevnika" bivseg ge-neraln- og sekretara UN, u kojoj sredi-snj- e
mjesto imaju njegova subjek-tivn- a
politicka zapazanja i intepreta-cij- e
razgovora s istaknutim svjetskim
drzavnicima, za koje kaze da su bili i
neformalne prirode ili da "nisu bili
za objavljivanje". Na taj nacin ovu
knjigu bitno obiljezava Waldheimova
vlastita politicka doktrina, ali ona
sadrzava i objektivizirane zapise o to-kovi- ma
svjetske politike, na koje je,
kako kaze, mogao "djelomicno i utje-cati- ".
Govoreci u knjizi o predsjedniku
Titu, Waldheim podvlaci da je nje-gova
"nezavisna vanjska politika dala
osnov Jugoslaviji" kao istaknutom
clanu grupe nesvrstanih zemalja u
Evropi.
"Na mene je veliki dojam ostavila
njegova dosljednost, ali i bezrezer-vna
podrska Ujedinjenim narodima.
Dakako, Tito je cvrsto znao biti i kri-ticki
raspolozen prema svjetskoj or-ganizac- iji,
uglavnom jer je po njegovu
misljenju suvise malo bila ukljucena
u posredovanju u medunarodnim kri-zam- a.
Zelio je aktivniju ulogu Ujedi-njeni- h naroda" — pise, medu ostalim,
Kurt Waldheim.
Govoriti o osnovnim vanjskopoli-ticki- m preokupacijama predsjednika
Tita, Waldheim podvlaci "njegovu
briguzajacanjepopustanjanapetosti
izmedu Istoka i Zapada i za pokret
nesvrstanih. Na taj je nacin zelio stvo-ri- ti
globalnu ravnotezu kao osnovu
mira", pise Waldheim.
Medu dogadajima, koji su obiljezili
povijest medunarodne zajednice,
Waldheim, pored opasnih kriza kao
sto su Bliski istok i druge, koje su pro-duzava- ju
i- - do danasnjih dana, zna-cajn- u
paznju u svojoj knjizi posve-cuj-e
i procesu dekolonizacije i raz-voj- u
pokreta nesvrstanih (koji naziva
"novom vecinom"), kao i helsinskim
procesima u Evropi.
Knjiga je objavljena (na njemac-ko- m
jeziku) u izdanju "Econ", Bee —
Dueseldorf.
SAD
— 220
MILIJARDI BOLAMA
WASHINGTON — SAD ce zavrsiti
fiskalnu godinu rekordnim deficitom
od 220 milijardi dolara, saopceno je u
Washingtonu. Ranije je najvisi bud-zets- ki deficit iznosio 195,4 milijade
dolara godine 1983., a prosle godine
je on bio manji za 10 milijardi dolara
u odnosu na deficit u 1983. godini. Pri-vred- ni rast zabiljezio je vrlo nisku
stopu od samo 1,1 posto u prvih sest
mjeseci.
DA LI SAMO
RIBA SMRDI
U KANADSKOJ
POLITICI
Slucaj skandaloznog rasipanja
preko 200 miliona dolara i pokusaj da
se "spasi" jedna kanadska banka kroz
zajmove oporezovanog novca — koji
je manje vise misteriozno i kroz lu-ka- ve poslovne transakcije zavrsio iz
dzepova kanadskih gradana u sefo-vim- a
americkih banaka —, je ponovo
dozvolio ostalim burzoaskim parti-jam- a
da isticu svoje sumnjivo poste-nje- .
Presretni posianici su danima la-ja- li
samo o tome. Sve dok im gazda
nije rekao dosta.
Jer "ne lezi vraze'; Narod je poceo
da se pita o ispravnosti spasavanja
banke dok su milioni radnih ljudi ne-milosrd- no ostavljeni da prosjace u
potrazi za sigurnoscu i poslom. I stoga
je prica morala da se ukloni sa pred-nji- h stranica dnevne stampe.
U tu svrhu su pronadeni milioni
konzervi tunjevine za koje se tvrdi da
ne odgovaraju standardu prehrambe-ni- h
proizvoda u Kanadi. I nova,
smrdljivija prica jeispunilastranice,
etar i ekrane sredstava za komunika-cij- u
(citaj — propagandu). Naravno,
iako je vrednost konzervi verovatno
manja nego 1% od vrednosti novca op-Ijackan- og od naroda sa strane ban-kar- a
i politicara, vest je "vruca". Nije
da kapitalist brine za zdravlje naro-da,
vec riba smrdi li smrdi te je istina
o banci i novcu vec pomerena na ne
vaznije stranice dnevne stampe. Jer
od ribljeg smrada se ne moze namiri-sat- i
nista trulo pokvareno u kanad-sko- j
politici. Zar ne?
ZLATKO
ODNOSECI SE NA
STAR WARS
Canadian- - Yugoslav Community As-sociation
izVancouvera je pisalapre-mijer- u
Brianu Mulroney i preporu-cil- a
da Kanada odbije da sudjeluje u
Reaganovom Star Wars programu po-znato- m
po imenu Strategic Defense
Initiative (SDI). Organizacija je ka-za- la da je taj program opasan za Ka-nad- u
i cijeli svijet.
Organizacija je primila odgovor od
premijera.
Njegvo pismo je napisano 26. augu-st- a, predano posti (sudeci po zigu) 11.
septembra, a organizacija ga je pri-mila
18. septembra.
Premijer najprije zahvaljuje orga-nizaci- ji
sto mu se odbratila u vezi s
tim pitanjem.
Zatim tvrdi da kanadska vlada po-svecu- je
najvecu paznju SDI progra-mu.
Taj program je proucavao i parla-mentar- ni komitet (zvao se Special
Joint Committee of House of Com-mons
and the Senate on Canada's In-ternational
Relations) koji je putovao
po zemlji i saslusavao narod.
Zatim kaze:
"Rezultati studija su podnijeti i nji-hov- a
gledista ce biti uzeta u obzir kad
se bude donosila odluka o'ovom vaz-no- m
pitanju. Poput mnogih Kanada-na- ,
ja vjerujem da mi moramo
ozbiljno razmotriti kanadsko ucesce
u SDI programu. Ja cijenim vasu
brigu i cinjenicu da ste podijelili
svoje glediste sa mnom".
Kao Sto je poznato, premijer Mulro-ney,
nakon sto je napisao ovo pismo,
izjavio da Kanada nece sudjelovati u
SDI programu, ali dozvoljava univer-zitetim- a
i raznim kompanijama da su-djelu- ju.
To su svi pozdravili iako neki isticu
da nije sigurno da vlada nece pruziti
financijska sredstva onima koji budu
sudjelovali.
SLAVLJEU VANCOUVERU
Vancouver je odao pocast onima
koji su sudjelovali u kulturnim aktiv-nostim- a
— tamburanju,pjevanju,ple-sanj- u
i predstavljanju — u toku pro-sli- h
56 godina.
Priredbi odrzanoj 28. septembra
prisustvovalo je vise od 350 osoba;
prostorije su bile tako ispunjene da
nije bilo dovoljno mjesta za plesanje.
Slavlju je prisustvovala i grupa
tamburasa i pjevaca iz Seattle, Was-hington,
koji su zajedno s clanovima
Vancouverskog tamburaskopg orke-str- a
odsvirali i otpjevali nekoliko pje-sam- a.
Bilo je lijepo i veselo.
Program je vodio stari aktivista
Mate Siaus.
Govorili su Anita Andersen (Saric),
Ivka Sertic, Igor Mekjevic i Geroge
Popovic.
Anita Andersen (Saric) je procitala
brojna imena ucesnika u kulturnom
radu, a posebno je naglasila zasluge
voditelja — pokojnog Ivana Vrljaka,
Toni Drasnera, spanjolskog dobro-voljc- a, Vilka Juraka, koji je svirao u
Vancouver Symphony orchestra,
Franka Ozanica, Tome Oreskovica i
Katie Briski Mihatov, koja danas
predvodi tamburaski orkestar.
Lista ucesnika nije potpuna, pa
cemo o tome pisati drugom prilikom.
Ivka Sertic je odala priznanje
onima koji su sudjelovali u organizi- -
Panama — Posle vise nedelj-ni- h
protesta, panamski predsednik
Nicolas Ardito Barletta, je izjavio da
ce se dogovor izmedu njegove vlade
i Svetske banke izmeniti. Taj "dogo-vor"
je diktirao zamrzivanje plata kao
i obavezno smanjivanje socijalnih
programa u zemlji. Nasuprot tvrdnji
radnih sektora da se dugovi jedno-stavn- o
ne mogu isplatiti (Panama du-gu- je preko 2,7 biliona U.S. dolara a
sami interest odnosi 32% nacionalnog
budzeta), Ardito Barletta — koji je
prethodno bio potpredsednik Svet-ske
banke — insistira da: "Gradani
Paname moraju biti odgovorni za sop-stve- ne finansijske obaveze".
Puerto Rico, — Central In-telligence
Agency (CIA) je zapocela
kampanju regrutovanja u Porto Ricu.
Agencija kroz oglase trazi "posebnu
grupu ljudi i zena" za rad u Latinskoj
Americi. Novinske reklame nude
"prekomorske karijere profesional-nim- " kandidatima koji trebaju biti
mladi od 35 godina. "Ispravno odluci-vanj- e
u inostranoj politici je zavisno
od poznavanja situacije, a najvaznije
informacije su upravo one koje nas
neprijatelj zeli da sakrije", nastavlja
oglas.
Honduras — Poslednji zajed-ni£- ki manevri U.S. — Honduras voj-ni- h
snaga su doziveli vrhunac u sever-no- m Hondurasu, gde je stanovnistvo
postalo deo "obuke". Ratna igra se sa-stoja- la
u zamisljenoj obrani od na-pa- da sa strane Nikaragve, iako U.S.
vojni struenjaci tvrde da je manevar
ustvari bio vezba protiv bilo koje
vrste napada. Bilo kako da je, izgleda
da su vojnici uzeli "vezbu" preozbilj-no- :
CODEH (Komitete za ljudska
prava u Hondurasu) tvrdi da su u ve-ce- m broju naselja kuce i stanovnici
bili pretresani. Dvadesetak osoba je
uhapseno a veci broj lovackih pusaka
i ostalog "ratnog" materijala je bilo
oduzeto. Uspela "vezba".
Guatemala — Gvatemalska
grupa uzajamne pomoci (GAM — Mu-tual
Support Group), osnovana 1984,
odrzava nedeljne miroljubive de-monstrac- ije ispred Ministarstva
javne sigurnosti, zahtevajuci da se
objave podaci o 700 nestalih osoba
ranju i izvodenju pozorisnih prired-bi.
Mekjevic i Popovic su govorili o te-kuci- m aktivnostima.
Priredba je pocela s dobrom vece-ro- m, koju su priredile clanice Cana-dian
Yugoslav Community Associa-tion
— najljepsa im hvala. Dobro su
radile. Zasluzle najvece priznanje.
Cisti prihod ove priredbe iznosi
vise od dvije hiljade dolara.
Organizator priredbe — Canadian
i Yugoslav Community Association, za-hvaljuje
se svima koji su svojim ra-do- m pridonijeli uspjehu ove prired-be.
Posebna hvala Katie Kalanj i osta-lim- a
koji su dosli iz Seattle.
Hvala i svim posjetiocima.
Canadian Yugoslav Community As-sociation
ce imati jos jednu priredbu
ove godine — 30. novembra, obiljezit
cemo nacionalni praznik SFRJ i 54-godisnj-icu
napredne kanadsko-jugo-slavensk- e
doseljenicke stampe.
26. oktobra u Vancovueru ce nastu-pit- i
i poznati hrvatski i jugoslavenski
pjevac Kico Slabinac, pa se pozivaju
svi clanovi i pristase ove organizacije
da podu i na tu priredbu — u korist
organizacije koja pomaze da se orga-nizir- a Jugoslavenski paviljon na
svjetskoj izlozbi iduce godine i da se
podigne kulturni centar doseljenika
iz Jugoslavije.
— IZVJESTITELJ
AMERIKE
uhapsenih sa strane Sluzbe bezbed-nost- i. Za poslednjih 20 godina preko
35.000 stanovnika ove zemlje je nesta-lo- ,
a samo u aprilu ove godine dva
predvodnika GAM-- a su ubijena. Do- bro "obezbedenje".
Kl Salvador — Po prvi put u jeku sestogodisnjeg gradanskog rata
u El Salvadoru, vlada je priznala da
je neduzno stanovnistvo bilo bombar-dovan- o
i odlucila je da im isplati na-dokna- de. Sredinom augusta, salva-dorsk- a armija priznaje, dva Dragon-fly
A-3- 7 aviona su bombardovali selo
zvano Ocelot, 93 km severno od San
Salvadora. Tom prilikom su tri osobe
ubijene, veci broj stanovnika ranjen
i naneta je velika materijalna Steta.
Vojni predstavnik je izjavio da ce na-dokna- da biti isplacena. Suma ostete
— ponudena po prvi put u ovom ratu
u kome je dosada ubijeno preko
55.000 ljudi — nije poznata javnosti.
"Bariccam International"
preveo
Z. Z.
DOLAZE HONEKER I PAPANDREU,
VLAJKOVIC IDE
U NEW YORK
Erih Honeker, sef drzave i partije
Nemacke Demokratske Republike,
boravo je u zvanifinoj poseti Jugosla-viji
od 2. do 4. oktobra. NDR je medu
prvih deset ekonomskih partnera
nase zemlje, uverenje je da ce i tim
odnosima razgovori na najviSem ni-vo- u dati novi impuls.
Andreas Papandreu, grcki premi-jer,
prihvatajuci poziv da do kraja go- dine poseti Jugoslaviju, u razgovo-rim- a
sa domacinima, kako se ocekuje,
dace novi podsticaj dobrosusedskoj
saradnji i resavanju nekih otvorenih
pitanja u odnosima dve zemlje.
Radovan Vlajkovic predsednik
Predsednistva SFRJ, ucestvovace u
radu svecano zasedanje Generalne
skupStine UN, od 21. do 24. oktobra
— potvrdujuci i na taj nacin znadaj
koji nasa zemlja pridaje nezamenlji-vo-m polozaju i ulozi svetske organiza-cije.
чм