Nase Novine, July 06, 1977

              May 18, 1977
Poziv za obrazovanje
udruzenja literamih
radnika
Grupa novinara i knjizevnika, Kanadana, ju-gosloven- skog
porekla, koja je nedavno obrazovala
Radni odbor, kao privremeno telo za pofietak rada
za stvaranje Sireg, bilo udruzenja bilo kluba, ovim
poziva naSe novinare i ostale knjizevne radnike,
koji su takode zainteresovani za obrazovanje ovak-v- e
druStvene organizacije, da se jave sa napisanim
predlozimai miSljenjem, Sta bi po njihovom shva-tanj- u
trebalo da se ucini? Po mogu6stvu da uz ovo
objasne i svoj rariiji novlnarski ili drugi knjlzevni
rad.
Namera je kada se sve ovo primi, da se u naj-krace- m
roku sazove Sira, osnivafcka sednica, na
kojoj 6e se voditi detaljniji razgovori o sastavu,
ulozi, radu, statutu udruzenja ili kluba i raspravlja-t- i
i druga pitanja.
NaglaSava se da kao budu5i Clanovi mogu da
budu ona lica koja imaju izvesnih dokaza da su se
bavili nekim knjizevnim radom, bilo ovde, bilo u
Jugoslaviji ili drugde, i dasu nastrojeni demokrat-ski- ,
i da su spremni da rade, zalazu se i pomazu
svoje udruzenje kada se isto bude obrazovalo.
Zainteresovani se umoljavaju da svoja pisma
upute na adresu NaSih novina, za "Udruzenje novi-nara".
Za radni odbor
D. Jovanovid
PRECUTANA pitanja
Nejak si lego zemlji is pod pasa
pokrio kamenom tvrdim
bez imena, bez glasa
ti nisi kao drugi htjeo
uklesano ime i memoare
za ptice i za stare — zvijezde lutalice
a dozivati vi§e dane sve, vjetar visok i lak
— odustajeS —
kad s kapkom tvojim sunce klone
i kad side mrak
I tako dok po zadnji put uspravan stojiS
na sramnom stubu
na tvom smrklom Ijetu na rubu
uzegli pepelni snijegovi
predrasude pred bogom i pred sobom
— 5to si sve nekad imao
i dime nehajno kitio svoju sramotu.
Zauzgred svratio u svijet koji traje i biva
— sa tobom, kao i bez tebe —
i sve Sto si mnogima prije sebe bio
iz zemljane stucke kao crna sjena se sliva.
tebi na plitke dlanove
Rastat ce se znamenje u pregrSt
supljih i tek ponecijih sjecanja
a tragovi se tvojl iome u parove
da se ne zagube — da se bar јоб sutra zateku
u travnatoj prtini usred polja
— gdje se vlati sve vi5e dizu
a svaka stopa sve dublje tone —
da jo§ po koji put
uzdahnu prifiu neku
o lutalici
zatocenoj zabacenoj pod valovitu brazdu
u zemljano more.
Nikola Miscevid
PHOTO SERVICE FOR EVERY OCCASION-WEDDIN- G
SPECIAUST PORTRAIST FWSSPORIS,
CHILDREN PORTRAITS, MOVIES WfTH SOUND
JORDAN VASIUEVCH 1
1 3047DUNDASSTW i j JORDAN BANQUET HALL [
1 Catering, Hall For Rental, For I 70ROMOOM:M6P1Z5 I 1 Partle8
1 TEL 767-228-6 1 i And Other Occasions i
Simpozij uz
sjecanje na
Luja Adami6a
U Euclidu, drzava Ohio,
odrzao se je u nedjelju, 15.
maja, simpozij u povodu
25-godiSnj- ice smrti sloven-sko- g
iseljenika i pisca, de-mokr- ate
i rodoljuba Luja
Adamica.
Na simpoziju je podnijelo
referate o zivotu i radu ovog
borca za slobodu i pravdu
nekoliko kulturnih i javnih
slovenskih radnika iz Ame-rik- e
i Kanade. Tom prilikom
je otkriveno i poprsje ovom
plscu, koje je izradeno u sta-ro- m
kraju.
Luj Adami6 se rodio 1899.
godine u Blatu na Dolenj-ske- m.
Bio je najstariji od tri-naest- oro
djece u obitelji.
Pored osnovne Skole uspio
je da izuci nekoliko razreda
gimnazije u Ljubljani. Ali,
bio je nemirne, pustolovne
naravi, pa je vec 1913. doSao
sam u Ameriku. Ve6 u svojoj
petnaestoj godini radio je za
iseljenicki list "Glas naro-da".
Potom je radio na ces-togradn- ji,
na zeljeznici i u
tvornicama. A 1920. dospio
je u americku vojsku. Zatim
je radio kao mornar na trgo-vacko- m brodu.
U Ijetu 1931. izaSIa je iz
Stampe njegova prva knjiga
"Dinamit". Naredne godine
pojavio se roman "Smijeh u
dzungli". Po posjeti starom
kraju napisao je knjigu "Pov-rata- k
domorodca" u kojoj
se opisuje stanje u staroj
Jugoslaviji. Poslije je slije-dil- o
joS desetak knjiga, kao i
prijevod na engleski Canka-rovo- g
djela"Sluga Jernej". U
vrijeme rata Adamifi je ste-ka- o
I zadrzao Cvrste veze sa
domovinom. Bioje aktivan u
iseljeniStvu, posje6ivao raz-n- e
kolonije i drzao predava-nja- .
Luj Adamic tragicno je za-vrS- io
zivot 1951. godine.
Slava mu!
НШШ111Ш11111111111111111111Ш111Ш1Ш
3
ajednicki cflj:
w M W 9 I W V
Izjave poznatih knjiievnika
Nedavno smo za naSe бИаосе prenijell apel za
mir i za kongres svjetskih knjizevnika u Bugarskoj,
a sada donosimo nekoliko pojedina6nih izjava
potpisnika spomenutog Apela o ulozi umjetnosti
u borbi za mir.
Mihail Solohov — Sovjetski Savez:
"U umjetnosti je sadrzana neizmjerna snaga,
koja moze da utjeCe na ljudski razum i srce. Ja
mislim da je pravi umjetnik onaj tko usmjeruje tu
svoju moc ka uobliCavanju onoga Sto je lijepo u
duSi fcovjekovoj, ka prosperitetu 6ovje6anstva, ka
gradnji mira".
Erskine Caldwell — Sjedinjene Drzave:
"Najvaznija stvar, Sto se mene ti6e, jest da
pisac saobra6a s Ijudima, da shvaca njihove brige,
da govori istinu, da bude istinit u svojim djelima
— tako da mu citalac vjeruje. Za nas Amerikance
Bugarska i bugarski zivot su interesantni i poucni.
Jer, Bugarska je postala popularna u cijelom svije-t- u
ne samo zbog njenih suvrememh dostignuca,
nego i zbog njenih vjekovnih vrijednosti".
Pierre Seghers — Francuska:
"Poezija je put nacionalne svijesti i ona ne
smije izdati tu vrhovnu i pravednu svjjest. Poezija
je glas, dubok i snazan, za borbu, sredu, pravdu,
mir".
Aziz Nesin — Turska:
"NaS zajednifiki cilj je da zivimo u miru. Ljudi
treba da se medusobno vole, a da bi to mogli —
treba da se poznaju. Umjetnost je jedna od
najvecih mogucnosti za upoznavanje. Uvjeren sam
dace se ljudi u buducnostl smijati na габип naSih
umjetnih granica i krvavih ratova".
Elisaveta Bagriana — Bugarska:
"Prezivjela sam u svojem zivotu pet ratova i
svaki je na meni ostavio zivu ranu. Ali, iznad mojih
osjecanja kao jednog ijudskog bi6a, zene i majke,
stoji moja svijest i savjest jednog pisca. Vjerujem
u mo6 zajednifike izjave pisaca, koja je u stanju da
zagluSi huSkace rata, sa svrhom da pobijedi mir na
zemlji, i putem istog zivot i sreda 6ovje6anstva".
Goco Go6ev — Bugarska:
"Citalac oduvijeksmatrajedan stvaralafiki urn
za savjest svojeg naroda. A savjest je uvijek
podvrgnuta sudu. Literatura je takoder podvrgnuta
sudu, jer su илiSe navrata eticki principi iste bili
pogazeni po drugim, na zalost mocnijim, 6imbe-nicim- a
koji donose smrt. Za nas ne postoje daleka
ratna zariSta, ne mozemo mirovati i priznati bes-mislen- ost
svojih napora, jer to bi zna6ilo da priz-naje- mo
i besmislenost samog zivota".
Hans Christian Norrogaard, ecenarist
dansko tolevizijo, autor je dviju omisija
Sjena vjocnoeti o irvotu velikoga
danskogpieca Hanea Christiana Andor-eon- a
(1806-167- 5), koje ce se prikazati
u okviru ciklusa Diografije. Za emisiju
je fskoristen i Andereenov dnevnik koji
je pisac vodk djeiog zivota. Epizodo oli-ka- ju dogadaje njegovih poznih godina,
oil so rotrospektivno, iz razgovora, saz-na- je
i o njogovoj mladosti, kad je kao
siroco stkjao u Koponhagon. Costo bo-losta- n,
pun zvdnjo za iatTnom, ijubavtju,
IZL02BANAIVNE
UMJETNOSTI
galerie
scollard
CENTRE
FOR
EDUCATION
IN VISION
MAY 12 - 31
96 SCOLLARD STHLH TORONTO ONTARIO
PHONC 967 7480
10 ЛМ -- 6 PM
P9 V f O a =
pasca
iiajljepssh
bajki
prijateljetvom i obRolju, promda ee ni-ka- da
nijo zonio nWJe imao neku ljubav,
Andersen je stvaraou postolji i iznosio
svoja mastanja. Tako jo nastalo dovet
knjiga bajki koje rado chaju djoca cijo-lo- ga
svijeto.
Mladog Andersena glumi Зеврег
Klein, a starijeg Preben Ledorff Rye.
Osim njih glume Knud Lang, Bjorn Pug-gar-d
Mulor, 3ohn Nan Paterson.
fnuiillliiiitiiiiiiiftiiiiiiiiifitiiiiitiitiiiiiiiiiiitiiiiitiiiiiiiiitlilltlittltilliiltiiiiilillfllilltlllllilliiiiiiiiiitiiliiiiiiiiilliliiiiiliiiiiiiiiiliilliiiiiiiliillliilliiillillilliiliiiiiBitiisiiiiiiliii