000323 |
Previous | 10 of 15 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
il IZ JUGOSLAVIA n ri "fall Stete od potresa miluuna Banja Luka (Tanjug) — Prema procjeni komisije koja je utvrdivala stupan] oStece-nj- a u vi§e potresom nastra-dali- h sela opcina Prnjavor, ukupna Steta nastala u 1257 domacinstava iznosi oko 49 milijuna dinara. Od toga samo objekti u druStvenoj svojini pretrpjeli su Stetu od 19 milijuna dinara. Zbog visokog stupnja oS-tece- nja morat 6e se sruSiti 81 objekt, medu njima nala-z- e se i §kole. Zahvaljujuci lijepom vremenu ucenici o-v- ih Skola od 20. aprila redovnu nastavu pohadaju pod vedrim nebom. TeSko su oStecene Skole u Hrvacani-m- a, OraSju, PotoCanima i Husrpovcima, ali ce svi ovi objekti, po nalazu komisije, modi da se saniraju. Obnovit ce se i pet druStvenih domo-v- a. U vi§e sela opcine LaktaSi, koja su takoder bila zahvace-n- a pomicanjem tla, Steta je procijenjena na oko 17 mili-juna dinara. Nova fab rika cementa Kakanj (Bosna i Hercego-vina- ) — Ovih dana 6e se zavrSiti fabrika cementa u Kaknju, 6iji ce maksimalni kapacitet biti 700 hiljada tona cementa godiSnje, a zapo5ljava6e oko 300 stru6-ni- h i kvalifikovanih radnika. Sarajlije ce uskoro morati da odluce, na javnoj raspra vi, da li da se gradi tramvaj-sk- a pruga na lijevoj obali Miljacke. Prema zamlsli strufcnjaka, pocetna stanica nove linije bila bi kod dana-- бпјед Drvenija mosta, preko Grbavice i Hrasnog vodila bi do novog naselja na AliDaSinom polju. Duzlna Italijan poklanja spomenlk Velenju Sredlnom juna Velenje 6e doblti jedan Izuzetan spomenlk narodno-oslobodila6k- oJ borbi i revolucljl. Center ovog lepog grada bl6e od tada ulepSan granltnim monumen-to- m modernog umetni6kog izraza, koji simbollse zajednifiku borbu slovenaCkih I italljanskih partlzana protlv fa§lzma. Spomenlk Velenju poklanja poznatl Italijanskl klpar, komunista I blvSi borac slavne partlzanske brigade "Garibaldi" iz Astije, Valerio Mirollo. Autor ovog dela izjavio je da taj dar predstavlja njegov skroman doprinos uspome-n- l na zajednlcke borbe Italljanskih i slovenafikih ratnih drugova, reali-zaci- ji nedavno sklopljenlh Osim-skl- h sporazuma I proslavl dvaju jubileja predsednlka Tlta. Mirollo je pre dvadeset godina upoznao Velenje, kao malo rudar-sk- o naselje. Kada Je nedavno pose-tl- o ovo mesto pred njim se ukazao grad moderne arhltekture, Siroklh ulica I lepih urbanlzovanlh cetvrti. To Je izazvalo njegovu painju prema marljlvim zlteljima Velenja koji su svojim trudom za tako krat-k- o vreme potpuno preobrazili grad. Zato je odlucio da im ponudi svoj dar kako bi I on doprineo lepSem izgledu njlhovog grada I uspostav-Ijanj- u jos prljateljskljih veza izme-d- u Velenja I Astije u Pijemontu. ProSirenje industrije kamionai autobusa U Jugoslavijl se proizvodnjom kamiona i autobusa bavl Cetirl, a od nedavno i peta fabrika. Najpozna-tij- i proizvodaci su TAM-Maribo- r, FAP-Prlbo- J, "Crvena Zastava"-Kra-gujev- ac I IMT-Nov- o Mesto. NJihova proizvodnja je neujednacena, a naj-vec- a godiSnja produkcija stvara se u mariborkom TAM-- u oko devet hiljada kamiona, po licencl "Dojc-Maglrus".Drug- rje FAP s godisnjom proizvodnjom od blizu 6,5 hiljada kamiona i autobusa tipa "Dajmler--benc- ". Racuna se, iako svi sadaS-nj- i I eventualno buducl proizvodaci nisu objavill svoje planove, da ce Jugoslavija 1980. godine proizvo-dit- i najmanje 60 hiljada kamiona i autobusa. Deo ove proizvodnje se izvozi, ali bi isporuke na strana trzi5ta, ako su planovi tako amblci-ozn- i, morale biti znatno vece, na Sta proizvodafii I raCunaju, imajucl prvenstveno u vidu zemlje u razvo-J- u. Tramvaj i nalijevoj obaliMiljacke pruge bi bila sedam kilome- - tara, a saobracalo bi oko tridesetak velikih zglobnih tramvaja. Pruga bi se izgradila do kraja srednjoroCnog plana — 1980. godine. Za ostvarenie ovog plana prema prvim pro-- ra6unlma potrebno je 250 milijuna dinara. WAW&Wt£'4 тШЉШЛ J- - .rAfSJ , i-- T' : -- - — --j.r- " JJMiA-vMi'iiMiMMjw-rfif№mniinMiMLnnMtllMMniBl-liiW) ТЈГГИ. ГМШ ,49 ' 4 V ,., 'Г""У'',,.,~, i ., ж.ццц III ,ilili nil, I lijilM i II Ml I iMHir i ill Sarajevo — Prlncipov most Novi rudnik ZajeCar (Srblja) - U rud-nik- u "Rogotina" kod Zaje6a-r- a otkrlvene su nove rudne rezerve kvarca, koje su pro-cenje- ne na viSe od 30 milio-n- a tona, Sto ce omoguditi da se vek eksploatacije produzi za jos" narednih pet decenija. U Kombinatu industrije ne-meta- la odlucili su da se u Rogotini otvori novi rudnik, koji ce godiSnje proizvoditi 650.000 tona kvarcnog pes-k- a, od беда ce se dobijati pola miliona tona proizvoda. Uporedo sa otvaranjem rud-nik- a, izgradice se i savreme-n- a postrojenja za preradu i oplemenjavanje kvarca i kva-rcnog peska. Bor i Majdanpek 6e proizvoditi 130.000 tona bakra %_ Bor i Majdanpek, zajedno sa novim rudnikom Krivelj (kada bude zavrSena prva etapa njegove izgradnje, 1980. godine), proizvodice 1 30 hiljada tona bakra iz sop-stven- ih sirovina. Nizom tehnoloSkih i teh-nlCk- ih inovacija, kapaciteti za topljenje i elektroiti6ku rafinaciju osposobice se da mogu da preraduju ceo novi bakar bez vecih dodatnih ulaganja. Nova rafinerija nafte Novi Sad — Grupa radnika i strucnjaka beogradskog preduzeca Minel izvodi mon-tazn- e radove na novoj rafine-ri- ji nafte preduzeda "Nafto-gas- " u Novom Sadu. Radovi na ovom objektu zavrSice se do juna ove godine, kada se predvida puStanje u rad ovog znacajnog objekta za jugo- - slovensku privredu. DovrSen tunel RadoviS (Makedonija) — Posle sedmogodiSnjih rado-v- a probijen je hidrotehniCki tunel "VraSica" u blizini RadoviSa, dugacak 8.271 metar. Tunel se ubraja medu najvece objekte ove vrste u Jugoslaviji, a verovatno i u Evropi. Voda akumulacionog jezera "Mantovo" prolazlde kroz ovaj tunel i navodnjava-t- i blizu 7.000 hektara plod-no- g zemljiSta. Nova koksara Rijeka — Na gradiliStu Koksare u Bakru kod Rljeke zavrSena je izgradnja koksne baterije — central nog objek-ta buduce fabrike koksa. Gradevinskl radovi I na osta-li- m objektima Fabrike koksa su u zavrSnoj fazi, a u neklm pogonima je poCela I monta-z- a opreme. Ukollko sve bude teklo po planu, koksna bate-rij- a u Bakru proizveS6e do kraja godine prve tone kok-sa. Ova baterlja, najveca u Jugoslavijl, a medu najveclm u Evropi, proizvodice godiS-nje 850.000 tona koksa. May Noveplanta2e кгибакаи "Borincima" U sastavu Poljoprivrednog kom-bina- ta "Vinkovci", u vellkom plan-tazno- m vo6njaku jabuka "Borinci" podize se nova plantaza najkvall-tetnljl- h sorti кгибака na povrSini od Elektrifikacija pruge Beograd-Ba- r Bar (Crna Gora) — Ubrza-n- o se elektrificira pruga Beo-grad- Bar i Luka Bar. Ovih dana je saopSteno da ce do sredine maja ova pruga biti elektrificirana na citavoj du-zi- ni (od Beograda do Bara), odnosno na preostaloj deo-ni- ci od Titovog U2ica do Bara. Elektrifikacijom pruge vozovi ce iz Beograda do Bara stizati tri sata brie. JUGOSL A VIIE... vino SUIVOVICA PLUM BBANDY m RIESLING ZUPA TRAMINAC PROKUPAC MUSKATNI SILVANEC TIGER MILK ШЖ Л Za putovanie Jugoslavia ill GLOBE TOURS, Bloor S.W. Toronto, Phone 531-359- 3 EAST— WEST TRAVEL, 10553-- A 97 St. Edmonton, Alta. 424-990- 7 18, 1977 - ,! A4-v1- t IWvWiM IZ i ~ Ont. 117 hektara. Plantaza se podlie u produzetku velike plantaie jabuka koja obuhvata povrfilnu od oko 700 hektara. U vlnkovafikom Kombina-tu ve6 se pripremaju program I da se iduce godine zasadi jos 250 hek-tara jabuka, 6ime bi ovaj vinkovafiki vo6njak bio zaokruien na oko .000 hektara jabuka. U ovom najvedem Jugosloven-sko- m I evropskom vrtu ve6 se nala-z- e razlifiite vrste ranih i kasnih sorti jabuka, kruSaka, bresaka, kajsija, treSanja, viSanja I drugog vo6a, tako da berba traje od kraja proleca pa sve dd zime. Znadajni gradovi 13,14. i15. veka Srednje Polimlje IstlCe se mno-gi- m srednjovekovnim utvrdenim naseljlma, gradovlma. Najbliii Prijepolju je grad MileSevac. Na levoj obali Lima, oko 9 km od Prije-polj- a, je grad Kovin; a na desnoj obali, na vrhu brda OStrik nalaze se ostaci istoimenog sred-njovekovn- og grada. Na vrhu planl-n- e Mali Bic su zidovi grada Jagaca a iduci dalje niz Lim, izmedu Pribo-j- a I Ruda, lezi srednjevekovni grad Severin. Sve ove tvrdave imale su izuzetan znaCaj u 13, 14. 115. veku. koju drugu zemlju, obratite se na GLOBE TOURS, 615 Selkirk Ave. Winnipeg 4, Man. Phone 586-- 1 886 INTER— NATION TRAVEL, 1605 Centre St. North, Calgary, Alta. Phone 277-262- 6 MERLOT Kod LCB u Ontariu, Alberti. Bntanskoj Columbiji i Saskatchbwanu Za informacije obratite se GYAKS AGENCIES 1579 Bloor St. W. — Toronto, Ont. Phone (416) 531-99- 46 (7) вЈш &м u bilo сУРј?тЈ7] 1066 — Phone 1 tzv. bio
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, July 06, 1977 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1977-05-18 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000020 |
Description
Title | 000323 |
OCR text | il IZ JUGOSLAVIA n ri "fall Stete od potresa miluuna Banja Luka (Tanjug) — Prema procjeni komisije koja je utvrdivala stupan] oStece-nj- a u vi§e potresom nastra-dali- h sela opcina Prnjavor, ukupna Steta nastala u 1257 domacinstava iznosi oko 49 milijuna dinara. Od toga samo objekti u druStvenoj svojini pretrpjeli su Stetu od 19 milijuna dinara. Zbog visokog stupnja oS-tece- nja morat 6e se sruSiti 81 objekt, medu njima nala-z- e se i §kole. Zahvaljujuci lijepom vremenu ucenici o-v- ih Skola od 20. aprila redovnu nastavu pohadaju pod vedrim nebom. TeSko su oStecene Skole u Hrvacani-m- a, OraSju, PotoCanima i Husrpovcima, ali ce svi ovi objekti, po nalazu komisije, modi da se saniraju. Obnovit ce se i pet druStvenih domo-v- a. U vi§e sela opcine LaktaSi, koja su takoder bila zahvace-n- a pomicanjem tla, Steta je procijenjena na oko 17 mili-juna dinara. Nova fab rika cementa Kakanj (Bosna i Hercego-vina- ) — Ovih dana 6e se zavrSiti fabrika cementa u Kaknju, 6iji ce maksimalni kapacitet biti 700 hiljada tona cementa godiSnje, a zapo5ljava6e oko 300 stru6-ni- h i kvalifikovanih radnika. Sarajlije ce uskoro morati da odluce, na javnoj raspra vi, da li da se gradi tramvaj-sk- a pruga na lijevoj obali Miljacke. Prema zamlsli strufcnjaka, pocetna stanica nove linije bila bi kod dana-- бпјед Drvenija mosta, preko Grbavice i Hrasnog vodila bi do novog naselja na AliDaSinom polju. Duzlna Italijan poklanja spomenlk Velenju Sredlnom juna Velenje 6e doblti jedan Izuzetan spomenlk narodno-oslobodila6k- oJ borbi i revolucljl. Center ovog lepog grada bl6e od tada ulepSan granltnim monumen-to- m modernog umetni6kog izraza, koji simbollse zajednifiku borbu slovenaCkih I italljanskih partlzana protlv fa§lzma. Spomenlk Velenju poklanja poznatl Italijanskl klpar, komunista I blvSi borac slavne partlzanske brigade "Garibaldi" iz Astije, Valerio Mirollo. Autor ovog dela izjavio je da taj dar predstavlja njegov skroman doprinos uspome-n- l na zajednlcke borbe Italljanskih i slovenafikih ratnih drugova, reali-zaci- ji nedavno sklopljenlh Osim-skl- h sporazuma I proslavl dvaju jubileja predsednlka Tlta. Mirollo je pre dvadeset godina upoznao Velenje, kao malo rudar-sk- o naselje. Kada Je nedavno pose-tl- o ovo mesto pred njim se ukazao grad moderne arhltekture, Siroklh ulica I lepih urbanlzovanlh cetvrti. To Je izazvalo njegovu painju prema marljlvim zlteljima Velenja koji su svojim trudom za tako krat-k- o vreme potpuno preobrazili grad. Zato je odlucio da im ponudi svoj dar kako bi I on doprineo lepSem izgledu njlhovog grada I uspostav-Ijanj- u jos prljateljskljih veza izme-d- u Velenja I Astije u Pijemontu. ProSirenje industrije kamionai autobusa U Jugoslavijl se proizvodnjom kamiona i autobusa bavl Cetirl, a od nedavno i peta fabrika. Najpozna-tij- i proizvodaci su TAM-Maribo- r, FAP-Prlbo- J, "Crvena Zastava"-Kra-gujev- ac I IMT-Nov- o Mesto. NJihova proizvodnja je neujednacena, a naj-vec- a godiSnja produkcija stvara se u mariborkom TAM-- u oko devet hiljada kamiona, po licencl "Dojc-Maglrus".Drug- rje FAP s godisnjom proizvodnjom od blizu 6,5 hiljada kamiona i autobusa tipa "Dajmler--benc- ". Racuna se, iako svi sadaS-nj- i I eventualno buducl proizvodaci nisu objavill svoje planove, da ce Jugoslavija 1980. godine proizvo-dit- i najmanje 60 hiljada kamiona i autobusa. Deo ove proizvodnje se izvozi, ali bi isporuke na strana trzi5ta, ako su planovi tako amblci-ozn- i, morale biti znatno vece, na Sta proizvodafii I raCunaju, imajucl prvenstveno u vidu zemlje u razvo-J- u. Tramvaj i nalijevoj obaliMiljacke pruge bi bila sedam kilome- - tara, a saobracalo bi oko tridesetak velikih zglobnih tramvaja. Pruga bi se izgradila do kraja srednjoroCnog plana — 1980. godine. Za ostvarenie ovog plana prema prvim pro-- ra6unlma potrebno je 250 milijuna dinara. WAW&Wt£'4 тШЉШЛ J- - .rAfSJ , i-- T' : -- - — --j.r- " JJMiA-vMi'iiMiMMjw-rfif№mniinMiMLnnMtllMMniBl-liiW) ТЈГГИ. ГМШ ,49 ' 4 V ,., 'Г""У'',,.,~, i ., ж.ццц III ,ilili nil, I lijilM i II Ml I iMHir i ill Sarajevo — Prlncipov most Novi rudnik ZajeCar (Srblja) - U rud-nik- u "Rogotina" kod Zaje6a-r- a otkrlvene su nove rudne rezerve kvarca, koje su pro-cenje- ne na viSe od 30 milio-n- a tona, Sto ce omoguditi da se vek eksploatacije produzi za jos" narednih pet decenija. U Kombinatu industrije ne-meta- la odlucili su da se u Rogotini otvori novi rudnik, koji ce godiSnje proizvoditi 650.000 tona kvarcnog pes-k- a, od беда ce se dobijati pola miliona tona proizvoda. Uporedo sa otvaranjem rud-nik- a, izgradice se i savreme-n- a postrojenja za preradu i oplemenjavanje kvarca i kva-rcnog peska. Bor i Majdanpek 6e proizvoditi 130.000 tona bakra %_ Bor i Majdanpek, zajedno sa novim rudnikom Krivelj (kada bude zavrSena prva etapa njegove izgradnje, 1980. godine), proizvodice 1 30 hiljada tona bakra iz sop-stven- ih sirovina. Nizom tehnoloSkih i teh-nlCk- ih inovacija, kapaciteti za topljenje i elektroiti6ku rafinaciju osposobice se da mogu da preraduju ceo novi bakar bez vecih dodatnih ulaganja. Nova rafinerija nafte Novi Sad — Grupa radnika i strucnjaka beogradskog preduzeca Minel izvodi mon-tazn- e radove na novoj rafine-ri- ji nafte preduzeda "Nafto-gas- " u Novom Sadu. Radovi na ovom objektu zavrSice se do juna ove godine, kada se predvida puStanje u rad ovog znacajnog objekta za jugo- - slovensku privredu. DovrSen tunel RadoviS (Makedonija) — Posle sedmogodiSnjih rado-v- a probijen je hidrotehniCki tunel "VraSica" u blizini RadoviSa, dugacak 8.271 metar. Tunel se ubraja medu najvece objekte ove vrste u Jugoslaviji, a verovatno i u Evropi. Voda akumulacionog jezera "Mantovo" prolazlde kroz ovaj tunel i navodnjava-t- i blizu 7.000 hektara plod-no- g zemljiSta. Nova koksara Rijeka — Na gradiliStu Koksare u Bakru kod Rljeke zavrSena je izgradnja koksne baterije — central nog objek-ta buduce fabrike koksa. Gradevinskl radovi I na osta-li- m objektima Fabrike koksa su u zavrSnoj fazi, a u neklm pogonima je poCela I monta-z- a opreme. Ukollko sve bude teklo po planu, koksna bate-rij- a u Bakru proizveS6e do kraja godine prve tone kok-sa. Ova baterlja, najveca u Jugoslavijl, a medu najveclm u Evropi, proizvodice godiS-nje 850.000 tona koksa. May Noveplanta2e кгибакаи "Borincima" U sastavu Poljoprivrednog kom-bina- ta "Vinkovci", u vellkom plan-tazno- m vo6njaku jabuka "Borinci" podize se nova plantaza najkvall-tetnljl- h sorti кгибака na povrSini od Elektrifikacija pruge Beograd-Ba- r Bar (Crna Gora) — Ubrza-n- o se elektrificira pruga Beo-grad- Bar i Luka Bar. Ovih dana je saopSteno da ce do sredine maja ova pruga biti elektrificirana na citavoj du-zi- ni (od Beograda do Bara), odnosno na preostaloj deo-ni- ci od Titovog U2ica do Bara. Elektrifikacijom pruge vozovi ce iz Beograda do Bara stizati tri sata brie. JUGOSL A VIIE... vino SUIVOVICA PLUM BBANDY m RIESLING ZUPA TRAMINAC PROKUPAC MUSKATNI SILVANEC TIGER MILK ШЖ Л Za putovanie Jugoslavia ill GLOBE TOURS, Bloor S.W. Toronto, Phone 531-359- 3 EAST— WEST TRAVEL, 10553-- A 97 St. Edmonton, Alta. 424-990- 7 18, 1977 - ,! A4-v1- t IWvWiM IZ i ~ Ont. 117 hektara. Plantaza se podlie u produzetku velike plantaie jabuka koja obuhvata povrfilnu od oko 700 hektara. U vlnkovafikom Kombina-tu ve6 se pripremaju program I da se iduce godine zasadi jos 250 hek-tara jabuka, 6ime bi ovaj vinkovafiki vo6njak bio zaokruien na oko .000 hektara jabuka. U ovom najvedem Jugosloven-sko- m I evropskom vrtu ve6 se nala-z- e razlifiite vrste ranih i kasnih sorti jabuka, kruSaka, bresaka, kajsija, treSanja, viSanja I drugog vo6a, tako da berba traje od kraja proleca pa sve dd zime. Znadajni gradovi 13,14. i15. veka Srednje Polimlje IstlCe se mno-gi- m srednjovekovnim utvrdenim naseljlma, gradovlma. Najbliii Prijepolju je grad MileSevac. Na levoj obali Lima, oko 9 km od Prije-polj- a, je grad Kovin; a na desnoj obali, na vrhu brda OStrik nalaze se ostaci istoimenog sred-njovekovn- og grada. Na vrhu planl-n- e Mali Bic su zidovi grada Jagaca a iduci dalje niz Lim, izmedu Pribo-j- a I Ruda, lezi srednjevekovni grad Severin. Sve ove tvrdave imale su izuzetan znaCaj u 13, 14. 115. veku. koju drugu zemlju, obratite se na GLOBE TOURS, 615 Selkirk Ave. Winnipeg 4, Man. Phone 586-- 1 886 INTER— NATION TRAVEL, 1605 Centre St. North, Calgary, Alta. Phone 277-262- 6 MERLOT Kod LCB u Ontariu, Alberti. Bntanskoj Columbiji i Saskatchbwanu Za informacije obratite se GYAKS AGENCIES 1579 Bloor St. W. — Toronto, Ont. Phone (416) 531-99- 46 (7) вЈш &м u bilo сУРј?тЈ7] 1066 — Phone 1 tzv. bio |
Tags
Comments
Post a Comment for 000323