Nase Novine, November 18, 1981

              Ч1 ?'
т,
2- - NASE NOVINE, October 7. 1981
Union of Injured Workers (Unija radnika povrijedenjh na poslu)
pored vec postojecih grupa (italijanska.Spanjolska, Gr6ke i
portugaiske) oformljuje i grupu (organizaciju) Jugoslovena u okviru
wvc umje.
Vlada Ontarija do kraja oktobra donosi novi zakon o pravima,
duznostima i beneficijama povredenlh radnika na poslu pod
imenom "THE WHITE PAPER ON WORKERS COMPENSATION",
Novi zako'n ako stupi na-sna- gu (ako se usvoji) znaCi ustedu od
preko125 milionadolara, Sto samo po sebi podrazumjeva otkidanje
od usta povrijedenoga radnika, koji je i do sada bio ugrozen
visokom stopom inflacije, visokom stopom interesa na kredite, Sto
odredbe starog, a pogotovo novog zakona nisu i ne misle da
regulisu.
Polazeci sa stanovista da samo zajednicki i rame uz rame
povredeni radnici (injured workers) mogu uspjesno da se bore za
svoja prava i da u isto vrijeme svojim brojem skrenu na sebe paznju
kako cjelokupne javnosti tako isto radnifikih unija i cijele radniike
klase, ukazujuci im na nesrecnu mogucnost da i oni nesrecnim
slufiajevima mogu da dodu u poziciju u kojoj se povredeni radnici
sada nalaze.
Union of Unjured Workers apeluje na povrijedene radnike
jugoslovenskih etnickih pripadnosti da svojim pristupanjem u
6lanstvo Unije daju doprinos uspjeSnom ishodu (rezultatu) borbe za
prava koja se i njih samih ticu!
Union of Unjured Workers apeluje i na sve radnjke
jugoslovenske etnifike pripadnosti da preko svojih Unija u
fabrikama (kompanijama ) gdje rade, na unijskim mitinzima,
zahtjevaju razmatranje "THE WHITE PAPER ON WORKERS
COMPENSATION" da bi se upoznali sa stvarnim stanjem i
problemom u kome se nalaze povrijedeni rdnici (injured workers) i
pravim namjerama Ontarijske vlade da materijalnim zakidanjem od
povredenih radnika sacuva i odrzi svoje pozicije investirajuci
zakinuti novae u neke druge (za vladu) pogodne investicije.
Injured Workers Union nudi ve6e i bolje mogudnosti svakom
povredenom radniku u borbi za legitimna i materijalna prava
(advokate i savjetnike) od individualnog istupanja,,do svega sto je
potrebno.
Zato, Jugoslaveni povrijedeni na poslu i v'i koji pripadate
jugoslovenskim etniikim grupama (Srbi, Hrvati, Makedonci,
Slovenci, Crnogorci kao i ostale nacionalnosti) DODITE U SUBOTU
10. OKTOBRA U PROSTORIJE Union of Injured Workers na 765 St.
Clair Ave. West u 2 sata poslije podne radi uclanjenja i osnivanja
Injured Workers Group of Canadian-Yugosla- v Peoples u sklopu
Union of Injured Workers a mozete se javiti i na tefefon: 657-121- 5 i
potrazite Emilia ili George.
Lopovi su provalili u stan
naSeg poznatog hokejaSa
Franka Mahovlicha i odneli
nakit ј 6etiri prstena u
vrednosti oko 20 hiljada
dolara.
Mahovlich je izjavio da je
jedan prsten koji je dobio na
poklon 1973. procenjen tri
hiljade dolara, alj da je to
vrednost za njega i da ne vidi
Sta bi nekom drugom to
prsten je moglo vredeti.
Dok su lopovi krali kucu,
Mahovlich je bio u kance-lari- ji
svoje putni6ke agen-cij- e.
УЈШш£гаШ!Ш£Н%Ј0ШШШкшаж!ШЏ.
Published every Wednesday by: YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS
INC., 10 St. Mary Street, Room 505 Mailing address: Box 522, Station,
F, Toronto, Ontario, M4Y 2L8 Telephone: (416) 961-801- 8
IZDAVACKI SAVET: MiloS Grubid, Voiin Grbid, Josip Kovadid,
Stanko Mutdeka, Milena Bolid, Ivica JuriSid, Ana Durovid, Lepa
Rajnovid, Bonslav NeSkovid, Rozalija Divjakovid, Duro Maljkovid, Ivan
Pribanid, Mile Baljak, Hia Bubalo, Pavao Radmanid, Boia Pavletid,
Ostoja Kovadevid, Viktor Arar, DuSan Stanar, Milijan Petrovid, John
Severinski, Luis Gregurac, Mate SiauS, Martin Karavanid, Paul Kudimd,
Ivan Boban, Peko Dmitrovid, Milica Miuchin, A. Gerlach, Leo Bacich.
REDAKCIJSKI K0LEGIJUM: Vladislav Gacid (Glavni i odgovorni
urednlk), Stjepan Mioiid (drustveno-politlfik- a pitanja), Daniel Pixiades
(druSUena pitanja i knjizevnost), Katanna Kostid (poezija i aktuelne
teme), Jelena Gavnloyid (literatura i umetnost za decu), BoSko
Mladenovid, Anka Noiinid.
STALNI DOPISNICI: DuSan Putmk (Chicago), Margaret Stardevid
(Los Angeles), Miroslav Blaievid (Chicago), Boio Spadek (New York),
Frank Fudurid (Vancouver).
SPECIJALNI SARADNICI: Prof. Vladislav Tomovid (nauka I drustvo),
Prof. Ivan Dolenc (Slovenska Koruska i kulturna publicistlka u Amenci),
Anton Kostelac (reportage I pride iz useljeniKog zivota)
DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJEuOr. Mirko Markovid, Luka Markovid,
Petar Kurtid.
FOTOREPORTERI: Srdan Bodid, Aron Koen, Jordan Vasiljevid IZ
JUGOSLAVIJE: M Vasiljevid — Lilo
Subscription: $20.00 per year. (First Class Mail extra). Single copies
50 cents.
Advertising rates on request.
Second class Mail Registration NO. 0378
"Nase novine" Izlaze srijedom. Pretplata iznosl $20.00 godiSnje;
pojedinl prlmjerak 50 centi. Cjene oglasa na zahtjev.
"Na5e novine" su nasljednlk "Jedlnstva", kome su prethodjli llstovi
"Novosti", "Srpski Glasnik", "Edinstvo", "Slobodna Misao", "Pravda" i "Borba", kao I "Narodnog Glasmka" I drugih naprednih llstova koji su
mu prethodili u Sjeijinjenim Driavama.
A ja mislio da je ova vijest strogo povjertjiva
(Karikatura Wall Street Journal)
INDIJACAIMA658
MILIJUNA
NEW DELHI (TAP) - Indija ima
prema najnovijim statistifikim
podacima objavljenim u New
Delhiju vi§e od 658 milijuna stanov-nik- a.
Od toga broja 156 milijuna
stanovnika zivi u gradu (ili 23,37
posto), 502 milijuna (ili 76,27
posto) seosko je stanovnistvo.
Grad s najvecim brojem stanov-nika
u Indiji je Calcutta u kojoj zivi
9,165.000 ljudi, a za njom su
Bombay sa 8,227.000, New Delhi
sa 5,71 3.000, Madras sa 4,276.000 i
Bangalore sa 2,913.000 stanovnika.
NAJVECI
SVJETSKI
GENIJI
Grac — Leonardo da VinCi je
najveci genije koga je 6ovjeCanstvo
ikada imalo, a njegova inteligencija
nadmaSuje i intelektualne sposob-nos- ti
Alberta Einsteina. Isto-vreme- no
tvorac teorije relativiteta
bio je talentiraniji od Isaka New-ton- a,
koji je autor zakona o
univerzalnoj gravitaciji.
Ovakav poredak u tabeli najvecih
svjetskih genija, ustanovilo je oko
250 u6esTika Medunarodnog
kQngresa najinteligentnijih ljudi na
svijetu.
Ovo udruzenje okuplja oko
55.000 lica iz 24 zemlje.
PIJTEALKOHOL
— ALI
UMJERENO
LONDON — Umjerene koliCine
alkohola nisu skodljive. To je
najnovlja poruka britanskih istra-zivaC- a
koji su dosli do zakljucka
da do detiri 6a§ice alkoholnog pi6a
dnevno mogu posluiiti kao zaStita
od srCanih oboljenja.
Ekipa, sastavljena od struenjaka
iz Londonske skole za higijenu i
tropsku medicinu i odjela za meta-boliza- m
u bolnici Guy's, prouca-val- a
je 1422 pacijenta u toku
desetogodisnjeg razdoblja i dosla
do zakljuCka da ie mortalitet bio
znatno nizi kada su u pitanju bile
osobe koje su umjereno uzivale
alkohol, u usporedbi s mortali-teto- m
kod osoba koje su mnogo
pile ili uopce nisu pile.
U cilju svoga istrazivanja lijefi-ni- ci
su odredili da se pod "umje-renom- "
potrosnjom podrazumijeva
konzumiranje 34 gr ill 4 dasice
alkoholnoga pica dnevno. Jedna
casa piva iznosi 8-1- 0 gr ili 284
mililitra, druga moze biti 23-2- 8 ml
rakije, treca 56 ml porta ill sefija i,
konacno, 112 ml vina.
U izvjestaju poslanom medi-cinsko- m
Casopisu "Lancet"
fietveroclana ekipa je navela da je
smrtnost zbog sreanih oboljenja
bila znatno veca medu osobama
koje uopce nisu pile.
FANTASTICNE
POVlSlCE
- Placa glavnog izvrsnog
funkcionera Dome Petro-leum
je ove godine povecana
za 393.943 dolara i sada
iznosi 682.800 godisnje.
Predsjednik ove kompanije
sada prima 602.331 dolara
godisnje.
lz.vrsni funkcioneri
(dvojica) kompanije Genstar
Ltd. sada primaju 721.590 --
povecanje za 154.190.
Predsjednik International
Nickel Co. (INCO) prima
513.300 dolara godisnje —
214.950 dolara vise.
'Predsjednik Massey
Ferguson Ltd. je dobio Jos'
117.818 dolara — ukupno
390.591 dolara godiSnje.
Predsjednik Hiram Walker
Consumers Home je dobio
jos 188.772 dolara — ukupno
314.607 dolara.
Predsjednik Canadian
Pacific Ltd. je dobio povi-sic- u
od 197.639 dolara —
ukupno prima 524.449.
Izvrsni funkcioner iste
kompanije prima 568.701
dolar.
Predsjednik Hlcan Alu-minium
Ltd. dobio je joS
167.667 dolara — ukupno
prima 467.154 dolara godi-snje.
Potpredsjednik ove
kompanije dobio je joS
112.263 dolara — ukupno
329.799 dolara.
Najbolje su prosTi funk-cioner
Seagram Co. Ltd. —
prvi izvrSni funkcioner sada
prima jedan milion 42
hiljade i 789 dolara godisnje
— povecanje 253.995 dolara!
Predsjednik iste kompa-nije
prima 889.348 dolara
godisnje — povecanje
303.847 dolara! Sef jednog
odjeljenja sada prima
531.000 dolara — 159.848
dolara vise.
л Ml m н
Zakon o
strancimau
SSSR
MOSKVA. (Taniua) — Vrhovni
sovjet SSSR-- а usvojio je prvi put u
povijesti sovjetske drzave zakon o
pravnom polozaju stranih drzav-Ijan- a
koji zive u Sovjetskom Savezu
ili su samo na proputovanju.
Polozaj stranaca u SSSR-- u je, do
donosenja ovog zakona, bio regu-lira- n
raznim drugim zakonskim
propisima.
Prema obrazlozenju podne-seno- m
deputatima sovjetskog Par-lament- a,
zakon ne pravi razliku
medu strancima, odnosno oni su
za sovjetsku drzavu jednaki — bez
obzira na porijeklo i socijalni i
materijalni polozaj, rasnu i
nacionalnu pripadnost, spol,
obrazovanje i vjeru. U svemu —
kako su rekli potpredsjednik Sov-jetske
vlade Nikolaj Talizin i
sekretar komisije za vanjska pitanja
Vadim Zagladin — stranci "koriste
ista prava i slobode i imaju iste
obaveze kao i sovjetski gradani".
Zakon o strancima je prvi
zakonski akt u SSSR-- u koji pred-vid- a
davanje utociSta, tj. prava
azila strancima "progonjenim zbog
zalaganja za zastitu radnika i stvar
mira, zbog ибебса u revolucio-narni- m
i nacionalnooslobodi-ladki- m
pokretima i zbog progresiv-n- e
aktivnosti". Zakon regulira
ulazak i izlazak stranaca u zemlju i
iz nje, kao i "njihovu odgovornost
za prekrsaje na sovjetskom teri-toriju- ".
Svi stanci koji postuju sovjetske
zakone mogu raCunati na dobro-namjerno- st
sovjetske drzave.
Strani gradani koji, medutim,
"zloupotrebljavaju gostoprimstvo,
krse ustanovljene norme, carinske,
devizne i druge sovjetske zakone i
koji se bave naprijateljskom
aktivnoscu koja steti sovjetskoj
drzavi — ne mogu rafiunati na
'dobar odnos".
Zasiroma§ne:
164 milijardeza
zdravstvenu
zastitu
Zeneva — Svjetska zdravstvena
organizacija saopcila je da je
potrebno uloziti 164 miljjarde
dolara da bi se do 2000. godine
osigurala osnovna zdravstvena
zastita u 31 najsiromasmijoj zemlji
svijeta.
Organizacija navodi da te zemlje
mogu racunati na medunarodnu
pomoc od samo 2 posto ukupne
potrebne svote, dok 6e 80 posto
sredstava morati same da osigu-raj- u.
U zemljama sa liste najsiromaS-niji- h
u svijetu zbog nerazvijenosti
zdravsteve zastite na svakih 1 .000
novorodenih umire 160. Zivotni
vijek u najsiromasnjijim zemljama
iznosi samo 45 godina u poredenju
sa 72 godine koliko je prosjecan
ljudski vijek u razvijenim zemljama.
— Kakav je vas novi u6itelj?
— Zgodan fiovjek, samo mu se
ne moze vjerovati.
— Zasto?
— Neki dan je kazao da su dva i
dva cetiri, a za par dana, kad je vec
to bio zaboravio, kaze nam da su tri
i jedan cetiri.
fcpl"
sr7ss аадШмЖД' ViИк.
Auth, Charlotte Observer