000066 |
Previous | 1 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
a —- - tm ' ADRESA NOVOSTI: POMOGNIMO NAŠEM 206 Adeldde St W 1 Toronto l OnU Canada NARODU U JUGOSLA-CIJENA: VIJI U OBNOVI I IZ-ZZaa KaraenaddruugSe50z0emgljoediSš6n0je0 GRADNJI ZEMLJE L Oi w JEDINA HRVATSKA DEMOKRATSKA NOVINA U KANADI - IZLAZI TRI PUTA TJEDNO God VH Broj M82 TORONTO ONTARIO TUESDAY FEBRUARY 10TH 1948 VoLVILNo M82 „1 lađa je vlada ne NAROD Ottawa — Pred konac prošlog tjedna nacionalni vodja CCF par-tije M J Coldwell održao je ra-dio govor o vladinom izbjegava-nju odgovornosti pred narodom Sada Je jasno kao dan — kaže Coldvvell — da vlada ne misli ni- - UMRO MILE VUKIČEVlG ČINOVNIK KONZULARNOG ODJELJENJA Oltavra 9 I'eb — U subotu na večer ovdje je iznenadno umro Mile Vuklčevlć činovnik konzu larnog odjeljenja jugoslavenskoj? poslanstva Umro je od klijenutt rca Pokojni Vukičević bio je star 53 godine Iza sebe ostavlja fenu i 5 godina staru djevojčicu Hiti će pokopan u utorak 10 februara na Ilecchwood groblju u Ottavvl i u IZ GEORGI NA FRONTA Sofija — vlade Na-rodne Republike Hugarskc G Di-mltr- ov Je svom govoru n Drugom Kongresu Otačestvene fronte re-kao da "su se američki imperija-Hit- i već drugog dana po svrJelku rata digli protiv principa prav cd-o- g I trajnog mira koji su bili proglaScnl u Jalti I Potsdamu I uk-ljučeni u čarter Nacija" Ukazujući na pokušaje nmeri-čko- g da Organiin- - dju Ujedinjenih Nacija pretvori u instrumenat svojih težnji za prev-lašću nad svijetom Dimitrov Je rekao da Je pored "Trumanove doktrine" I plana" ciljevima američkog poslužila I takozvana Ilalkanska komisija" Zadaća ove Komisije bila je da zaoštri l opravda koje eu atenski "vlastodršci" izvodili i izvode protiv Jugoslavije Bugar-ske I Albanije Danas — kaže Dimitrov — snage rastu Netko će si predstaviti da Je stvar Jasna kako već postoji rasdjep medju istočnom i zapadnom Euro-pom — istok protiv zapada t ob-ratno To je velika zabluda U stvari to je na Jednoj strani tabor reakcije i novog svjetskog ra-ta a na drugoj strani Je front de-mokracije i mira Drugi Kongres Otaeeetvene front očituje svoju odanost frontu narodne demokra cije i odanost Sovjetskom Savezu koji stoji na čelu tog fronta Od velikog značaja sa buduć-nost nofa zemlje — nastavio je Dimitrov — je poraram a Nali narodi nalli su is-tinski put bratstva i jedinstva ko-ji je svečano zapečaćen nedavno zaključenim ugovorom Tijesna ekonomska suradnja ko-ja Je itmedju dviju bratskih zemalja dovesti će do Jol većeg zbliienja i postati snažna pokretna sila u njihovu ekonom-skom razvoju i općem progresu Vraćajući se ponovno na Grčku i optužbe koje se često sire u ino-stranst- vu protiv Bugarske Jugo-slavije i Albanije te stalnog mi-ješanja u unutrašnje grčke poslo-ve Dimitrov je rekao: "Ništa ne može biti prirodnije nego da su nali narodi vitalno u uspostavu demo-kratske vlade mira i reda u sus-jednoj zemlji pošto bi se onda u miru mogli posvetiti svome stva-ralačkom rada nesmetani po um-jetno stvorenim incidentima t stal-nim Prirodno je I to — kaže Dimi-trov — da bugarski narod simpa tije sa borbom koju vodi grčki rad- - i ni narod i da je spreman ponoći ! jasno da federalna misli ništa poduzeti JE OGORČEN PROTIV NEHAJA VLADE Sta poduzeti za snižavanje i cijena Narod Je i pra-vom ogorčen ito vlada ne uzima L 1 1 i J 1 u ODZir i cio ne poauzima iuiMuik-vli- h mjera za rješavanje ovog naj-važnijeg pitanja u zemlji Postav-ljanje odbora za istraživanje cije-na je samo zastor iza kojeg se vla-da krije Ali zastor je toliko proz-re- n da svatko vidi kako vlada radi u sporazumu sa krupnim korpora- - KAD SUDI Rim — Vojni tribunal u Rimu izrekao je treću osudu Enricu Ada-m- o Rossi bivšem fašističkom ge-neralu koji je Izvršio mnoga zlo-djela nad talijanskim radnicima i partizanima u sjevernoj Italiji Najprije Jo bio osudjen na smrt tada je ova kazna zamijenjena sa 24 godine robije i kasnije vojni tribunal ga Je osudio amo na 3 godine zatvora žrtve režima koji vlada u Grčko Medjutim Ja sam obavezan od-lučno odbiti 1 opovrći sve optužbe uperene protiv bugarske vlade i kategorički izjaviti da odgovor-nost sa gradjanskl rat u Grčkoj koji izaziva zabrinutost i u našoj zemlji pada isključivo na teroris-tički režim tamo 1 na one inostra-ne neprijatelje koji predvodjeni svojim prohtje-vima vojnom silom i stalnom in-- ) tendencijom podržavaju taj terori-- 1 stićki režim i pokušavaju da ga NR Bugarska snažan oslonac mira na Balkanu svijetu GOVORA KONGRESU OTAČESTVENOG Predsjednik Organizacije Ujedinjenih imperijalizma "MarSallovog imperijalizma provokacije pro-tu-lmperijalisti-čke imperijalističke potoirekivača neograničenu Jugo-slavijom zainteresirani provokacijama" kon-troliranje PRIJATELJ PRIJATELJU terorističkog imperijalističkim DIMITROVA uspostavljena NOVA JUGOSLAVIJA POSTIŽE PiSei S FRASOLOV Stara Jugoslavija Je na ra-čun svoje političke i privredne zaostalosti od samog svog os-nutka ovisila o stranim velikim silama Strani kapitalisti poje-dova- li su 51 posto ukupno ulo-ženog kapitala u Jugoslavenskoj privredi Time je strani mono-pol zauzeo prevlast u svim glav-nim granama jugoslavenske privrede — rudnicima željezu čeliku ulju I bankama — i tako bio u stanju podržavati strogu kontrolu nad cijelim privrednim životom zemlje radi zadržava-nja razvitka njezine industrije Upornom I herojskom bor bom protiv Njemačkih poroblji-vača i jugoslavenskih tvornica-r- a bankara i veleposjednika koji su suradjivali sa okupate rima narodi Jugoslavije branili su slobodu i netavisnost svoje zemlje pod cijenu ogromnih gu-bitaka 1 patnja Fo svršetku rata američki fi-nancijski magnati i njihovi agenti u zemlji pokušavali su uvjeriti narode Jugoslavije da nema drugog izlaza za savlada nje poslijeratnih poteškoća ne-go osloniti se na "pomoć" dola-ra i predati upravu privrede u ruke stranim kapitalistima Ali narodna demokracija je bila uv-jerena u vlastite snage Ona je te snage mobilizirala I prihva-tila se rada na obnovi i izgrad-nji bez da se oslonila na zajmo-ve koje Sjedinjene Države da-va- 'u "A iskorKeavanje i potko-pavanje privredne I političke ne-zavisnosti drugih zemalja Frelaz vlasti u ruke radnika seliaka 1 narodne inteligencije ukinuće monopolističkih orga-nizacija nacionaliziranje indus-trije banaka i transporta oba-ranje sitema veleposjeda — sve te mjere provedene su tako da osnovni dio nacionalne privrede nije više u rukama stranih mono-pola kao prije nego služi isklju j cijama za povećanje njihovog pro-fita Radnici farmeri domaćice i drugi clojevi naroda neće odbora koji bi njima rekao da li su cijene visoke ili ne jer to svatko osjeća na vlastitom iivotu Mi znamo — kaže Coldvvell — a to zna 1 vlada da su cijene visoke zato ito Je obustavljeno nadoplaćivanje proiz-vadjači- ma i Sto je ukinuta kontro-la nad cijenama Ml takodjer zna-mo a isto tako zna i vlada da su danas profiti veći nego ikada u hi-storiji To Je priznao i predsjednik jedne klaoničke kompanije kada Je rekao da će samo kroz jednu pov'sica cl'ene njegova kompanija učiniti blizu tri milijuna dolara profita Većim cijenama nisu krivi samo profiti kriva je i vlada koja je u evojim rukama imala aparat za 1 kontroliranje cijena I poslije rata ovaj aparat bacila na stranu nametnu na cjelokupni slobodolju-bivi grlkl narod Gotereel o zadaćama Otačestve-ne fronte Dimitrov Je podvukao da Je Otaćestvena fronta sa evo-jo- m Ispravnom narodnom politi-kom spasila Bugarsku od potpuna propasti sačuvala cjelovitost bu garskog teritorija obranila nacio-nalnu nesavknoet i Bugarsku pretvorila u čvrsti oslonac mira na Balkanu 1 u svijetu Buduće zadaće — podizanje pri-vrednog i kulturnog nivoa zemlje (Nastavak na strani 4) čivo interesu naroda za poveća-nje proizvodnih snaga zemlje I stalno podizanje životnog stan-darda Oslanjajući se na državni i zadružni sektor prlrrede I po-državajući strogu kontrolu nad privatnim sektorom narodna demokratska vlada je ukinula anarhiju u proizvodnji koja Je postojala u staroj Jugolavijl gdje su privredne položaje dr-žali u rukama privatnici Ona Je otpočela plankom privredom na Sr sžn-v- S Gradnja betonske 2ENE JUGOSLAVIJE PROTIV REŽIMA U ATENI Beograd — Centralni komitet Anti-faiisiičk- og fronta žena Ju--1 goslavije poslao je pismo Svjet-- 1 skoj federaciji demokratskih iena u Parizu pozvavši ih da dignu svoj glas protiv američkih imperi-jalista koji podupiru omraženi monarho-faiistič- ki režim u Grč-koj Grčki narod danas robuje pod novom okupacijom anglo-ameri-čko- m okupacijom koja po svom teroru ne zaostaje iza talijanske i njemačke okupacije U pismu se poziva na prikupljanje pomoći gr-čkom narodu koji danas vodi bor-bu za slobodu i nezavisnost Stanovništvo Koruške protestira Ljubljana — Sud u Gracu osu-dio je na svega tri godin zatvora bivfe uriavnog tužioca u Celov-c- u dra Ervina Hibauma po čijem je nalogu za vrijeme rata uhap-šen i osudjen veliki broj Koruš-kih Slovenaca Demokratsko stanovništvo Ko-ruške oštro osudjuje blagu osudu austrijskog suda protiv jednog od najgorih ratnih z očnaca GEORGI DIMITROV i i 5 ti M185? državnom sektoru Time su stvo-reni potrebni uslovi za izvrše-nje plana sveopće Izgradnje od 19(7 do 1951 godine Narodi Jugoslavije pozdravili su Petogodišnji plan ogromnim oduševljenjem Pozdravili su ga zato Sto znaju da će nakon sa vladaju privrednu i tehničku zaostalost potpuno učvrstiti nezavisnost svoje zemlje Odluč-nost tvorničkih radnika namje-štenika seljaka I narodne inte-ligencije da se ispuni i premaši ceste u Rovinju I II Heroje n VISE IM Vaneouv#r 9 Fb — U Van- - couveru ima danas preko 16-00- 0 besposlenih radnika veći-nom mladića Pred nekoliko mjeseci mjerodavni nisu mno-go o besposlici vodili računa jer su mislili da je to tek "pri-vremena" stvar koja će nesta-ti uposlenjem na nekim dru-gim radnjama Medjutim broj besposlenih raste iz dana u dan tako da je dana besposlica u Vancou-ver- u postala otbiljan problem Posla se ne mole dobiti jer jo otpuštanje daleko veće nego uposlenje Gradski oci su pos-tali uznemireni Oni govore da ih to podsjeća na dolazak gladnih i teških tridesetih go-dina kada je općina morala uzdržavati besposlene Za rad-nika so već nitko no otima kao ito Jo bilo do sada bez obzira mmmmfmmmimtmm ratu n proizvodnji anas nazivaju "skitnice" Američko - talijanski ugovor ugTožuje nezavisnost Italije "TALIJANSKI NAROD NEĆE PRODATI SVOJU SLOBODU I SVOJU NEZAVISNOST" — KA2E TOGLIATTI VIDNE REZULTATE RAZVIJANJU PRIVREDE Rim 9 Feb — Talijanski min-istar vanjskih pastora i američki ambasador u Rimu potpisali tu ugovor "prijateljlva7 trgovine I plovidbe" izmedju Italije i SDA Ugovor predstavlja veliku opat-nc- :t za talijansku nacionalnu pri-vredu i rcavisnost Tim ugovo-reni Amerikancima Je dana puna s'ibcda u "trgovini industriji fi-rar- cV znanosti prosvjeti i vjer-skim aktivnostima" krot čitavu Italiju član 4 u ngovorn daje pravo američkim gradjanima za "istra-živanje i Iskorilćavanje mineral Petogodišnji plan najbolji je dokaz velike narodne inicijative U toku test mjeseci predano je od strane radnika i tehničkog osoblja vile od 27X00 racionali zatorskih predloga uključiv mnoge izume od kojih se nekih 20000 upotrebi] uje u proizvod-nji Ekonomski značaj ovih predloga Je od naročite važnosti za podržavanje usavrSenije pro-izvodnje U prvo] polovici 1917 godine broj radnika koji su re-dovito prešli svoj proizvodni za-datak povećao se za 23000 1 prave mnogih poduzeća su se u dogovoru sa radnicima dobro-voljno obavezale da će ispuniti svoj plan prije odredjenog roka Ka Inicijativa radnika veliki bro] poduzeća je povisio svoj godiinji plan Radnici rudnika Trepča aa primjer povisili su svoj plan za 2$ posto U rudni-ka 7V tovo sa a nosio rta ćsk I tako pevi5ei planovi su pre-maleni Prvi izvještaj o ispunjenju godišnjeg plana došao je rano u oktobru a do M novembra — druge godisnjke profhsenja re-publike — vise od 100 poduzeća ispunilo je svoje godtfnje plano-ve i proizvodilo znatno viSe ne-go prije ista Industrijski plan za prvih jedanaest mjeseci ispu-njen je na 10 posto Ono Sto su radnici proizvodili u decembru znači da je jugoslavenska Indu strija više nero ispunila cijeli plan za 1917 godinu Obnova i izgradnja industrij-skih pod sreća razvija se na to-likom opsegu da je sadanji raz-vitak za nekoliko puta veći ne-go n predratnoj Jugoslaviji To-kom proie godine n Jugoslaviji je podignuto 413 industrijskih zgrada Fe prvi puta u historiji jugoslavenske tvornice proizvo-de vrslke t rokove automobile i mnoge druge stvari koje su se ranije uvozile V toku 12 mjese-ci rarodna demokracija u Ju-goslaviji oslobodjena tlačenja i NISU ZAHVALNI ONI U ĆIJIM BOGATSTVA ZEMLJE {na to bio mlad ili star imao zanat iu ne Da stvar bude još gora lo-kalna i druga štampa kleveće i blati besposlene mladiće na-zivajući ih "skitnicama" i dru-gim pogrdnim imenima Kanada poznaje te mladiće poznaje ih ne kao "skitnice" i "kriminalce" nego kao heroje koji su se za vrijemo rata bo-rili na fronti i radili kod kuće za pobjedu nad neprijateljem i za bolju Kanadu nego su ju ikada imali To su oni koje smo iz svih krajova Kanado ot-premali na frontu koji su nas-tupali kroz Normandiju Bolgi-j- u Holandiju i pomogli uništiti fašističku zvijer u njezino) Jaz-bini To su oni koji su so po-bjodni- čki vratili kući kojo smo glazbom dočekivali i čestitali na pobjedi To su oni koji su nih bogatstva" po cijeloj Italiji član 9 odredjujc "neograničenu iz-mjenu informacija Izmedju Italije i SDA" U posebnom Članku ugo-vora utanačeno je da Italija mo-ra prije raključka carinarskog ugovora bilo sa kojom trećom dr-žavom pitati odobrenje svoga američkog partnera To je glavnl-j- e ito se traži u tom posljednjem porobljivačkom ugovoru kojeg Wall Street zaključuje u Europi Osvrćući se na ovaj ugovor no-vina "Unita" kaže: "Očita Je na-mjera sadašnje vlade de Gaspcria da iza ledja Narodne skupštine od stranog kapitala učinila Je za 4 do 5 puta vi&e u razvija-nju Hvoje industrije nego Sto je stara Jugoslavija učinila kroz 10 godina — izmedju 1929 do 1939 Evo primjer razvitka samo u transportu i plan teretnog trans-porta je ispunjen izgradjeno je 422 kilometara željeznice (uk-ljučiv i uskotračnu željeznicu) i postavljeno vUe od 1000 kilo-metara putcva i cesta Oslobodjeno seljaStvo Jugo-slavije ne zaostaje iza radnika Seljaci su ispunili svoj plan si-janja i u toku prošle godine pobrali bolju žetvu nego u po- - tjednih deset godina Flan uzga-janja stoke Je joS vise nego is-punjen usprkos ogromne Štete koju su nacisti počinili u poljo-privredi Forast industrije tokom prok-le godine se odrazuje i nedav-nom odlukom Narodne skupšti-ne Jugoslavije kada su podije-ljena ministarstva industrije u ministarstvo teške i ministar-stvo lake industrije te minis-tarstvo poljoprivrede I Šumar-stva Forast svih grana nacionalne privrede je znatno popravio i životni položaj naroda Bespos-lica je ukinuta i ona se pod us-tavima planske privrede nikada viSe neće povratiti Na protiv porastom industrije osjeća se veliko pomanjkanje radne sna-ge U 1948 godini na primjer industrija će trebati ništa ma-nje od 200000 novih radnika Na drugu stranu agrarna re-forma je ukinula sve uzroke koji su stvarali siromaštvo na selu za milijune seljska radi čega su morali odlaziti u gra-dove ili druge zemlje Ilroj Škola univerziteta ka-zališta i medicinskih institucija povećao se za jedan i pol do dva puta Samo n prošloj godi-ni 415000 osoba naučilo je čitati (Nastavak na strani 4) U SU RUKAMA u toku rata proizvodili oruzjo i municiju koji su se odrekli svojih povlastica i zavjetovali da neće čtrajkovati dok so no ispali posljednji hitac u nepri-jateljskom brlogu i osigura sa-veznička pobjeda U trećo) godini poslije po-bjede kanadske vlasti im nisu više zahvalne Kad su ostali bez poda kad ih više ne tre-baju oni u čijim su rukama bo-gatstva zemlje viie nisu ni mladi heroji nego "mlade skit-nice" To je teška uvreda ne samo ovim mladićima nego svem kanadskom narodu Ne-ka ovaj primjer poniiavanja kanadskih mladića posluži kao još jedan razlog kako se ka-nadski narod mora boriti za takvu Kanadu koja će biti vri-jedna onih koji su so aa nju borili na fronti i proizvoditi kod kuće protiv volje naroda i njegovih predstavnika isveue pettttfku i ekonsnslka taptoMfa vnA SDA i preda zeanljst u "ruke VH Stree-tu-M "Medjutim talijanski narod ne-će nikada prodati svoje Mtavta-nos- ti i budućnost svoje ekonomije Sve svijesne i sve zdrave sile u ta-lijanskom narodu njegovoj indus-triji i privredi znati će kako treba odgovoriti na ovu veliku pljačku izvedenu po prekomorskom povje-reniku" Govoreći u Milanu na konferen-ciji Popularnog fronta u kom sa ujedinjeni komunisti I socijalisti prilikom otvaranja Izborne kam-panje za Narodnu skupštinu IMe-tr- o Nenni vodja Socijalističke partije rekao je da će na dan iz-bora narod reći svoju o pljačkaš kom ugovoru de Gaapertove vlade Falmiro Togliatti vodja Komu-nističke partije u svom govoru u gradu Feeeara dao Je znati da će pitanje ovog pljačkaškog ugovora biti Jedno od najvažnijih pitanja u izborima Govoreći dalje o ugovoru koji dozvoljava američkim gradjanima industrijalcima trgovcima burzi-jancim- a Švercerima I evfm osta-lim da slobodno dolaze I kreću se svuda po Italiji Togliatti Je upi-tao: mogu li talijanski radnici — "Jedina roba koju Italije mole da izvozi" — odlasiti tako stećedne u Sjedinjene DriaveT Naravne ne-mog- u" — odgpsoiio je TogiMit Dalje je Togliatti opita Je ugovor "prijateljstva" m Ameri kom od tolike pomoći Italiji za-it- o cijene talijanskom krotra i oe-tal- lm živefnfm namirnicama stol-no rastu? ZoKo Waanhtgte mois-tir- a da on ima zadnja rijeć kake i u Sto će se atrotitl Hrt koje ta-lijanska vlada dobije prodanu robu dobivenu br Amerike? Govoreći o dolasku amersikffi ratnih brodova a talijanotc vode Togliatti Je upitao lrattko će tje-dana ili godina oni taase ostatL "Sve to potvrdjuje istim kale Togliatti da bi Amerika htjela da u ovom predjelu svijeta it Italije napravi svoju vojnu i ekonomsku bazu" Medjutim UHjaaaki rared neće tega nikada dotvoitti Bei — Na 1 fekraora k Beo-grada Je dosta grupa od 14 sac-trijsk- ih ratnih zarobljenika u Ju-goslaviji Posđravljajsdf n#hov povratak "Votkotimase" hjavtju-j-e da su brvsi ratni zarobljenici u odličnom stanju i "svaki Je sebem donijeo pun sanduk hrane" Va-goni m kojima su delti bili su oki-io- ni lozinkama: "Nikada vise ne ćemo u imperijalistički rat!" "Ra-dit ćemo na Izgradnji mira i pri-tat- e Uskih odnosa izmedju naroda' Na vagonima su takodjer istaknu-te slike maršala Tita
Object Description
Rating | |
Title | Novosti, February 10, 1948 |
Language | hr |
Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
Date | 1948-02-10 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | NovotD4000322 |
Description
Title | 000066 |
OCR text | a —- - tm ' ADRESA NOVOSTI: POMOGNIMO NAŠEM 206 Adeldde St W 1 Toronto l OnU Canada NARODU U JUGOSLA-CIJENA: VIJI U OBNOVI I IZ-ZZaa KaraenaddruugSe50z0emgljoediSš6n0je0 GRADNJI ZEMLJE L Oi w JEDINA HRVATSKA DEMOKRATSKA NOVINA U KANADI - IZLAZI TRI PUTA TJEDNO God VH Broj M82 TORONTO ONTARIO TUESDAY FEBRUARY 10TH 1948 VoLVILNo M82 „1 lađa je vlada ne NAROD Ottawa — Pred konac prošlog tjedna nacionalni vodja CCF par-tije M J Coldwell održao je ra-dio govor o vladinom izbjegava-nju odgovornosti pred narodom Sada Je jasno kao dan — kaže Coldvvell — da vlada ne misli ni- - UMRO MILE VUKIČEVlG ČINOVNIK KONZULARNOG ODJELJENJA Oltavra 9 I'eb — U subotu na večer ovdje je iznenadno umro Mile Vuklčevlć činovnik konzu larnog odjeljenja jugoslavenskoj? poslanstva Umro je od klijenutt rca Pokojni Vukičević bio je star 53 godine Iza sebe ostavlja fenu i 5 godina staru djevojčicu Hiti će pokopan u utorak 10 februara na Ilecchwood groblju u Ottavvl i u IZ GEORGI NA FRONTA Sofija — vlade Na-rodne Republike Hugarskc G Di-mltr- ov Je svom govoru n Drugom Kongresu Otačestvene fronte re-kao da "su se američki imperija-Hit- i već drugog dana po svrJelku rata digli protiv principa prav cd-o- g I trajnog mira koji su bili proglaScnl u Jalti I Potsdamu I uk-ljučeni u čarter Nacija" Ukazujući na pokušaje nmeri-čko- g da Organiin- - dju Ujedinjenih Nacija pretvori u instrumenat svojih težnji za prev-lašću nad svijetom Dimitrov Je rekao da Je pored "Trumanove doktrine" I plana" ciljevima američkog poslužila I takozvana Ilalkanska komisija" Zadaća ove Komisije bila je da zaoštri l opravda koje eu atenski "vlastodršci" izvodili i izvode protiv Jugoslavije Bugar-ske I Albanije Danas — kaže Dimitrov — snage rastu Netko će si predstaviti da Je stvar Jasna kako već postoji rasdjep medju istočnom i zapadnom Euro-pom — istok protiv zapada t ob-ratno To je velika zabluda U stvari to je na Jednoj strani tabor reakcije i novog svjetskog ra-ta a na drugoj strani Je front de-mokracije i mira Drugi Kongres Otaeeetvene front očituje svoju odanost frontu narodne demokra cije i odanost Sovjetskom Savezu koji stoji na čelu tog fronta Od velikog značaja sa buduć-nost nofa zemlje — nastavio je Dimitrov — je poraram a Nali narodi nalli su is-tinski put bratstva i jedinstva ko-ji je svečano zapečaćen nedavno zaključenim ugovorom Tijesna ekonomska suradnja ko-ja Je itmedju dviju bratskih zemalja dovesti će do Jol većeg zbliienja i postati snažna pokretna sila u njihovu ekonom-skom razvoju i općem progresu Vraćajući se ponovno na Grčku i optužbe koje se često sire u ino-stranst- vu protiv Bugarske Jugo-slavije i Albanije te stalnog mi-ješanja u unutrašnje grčke poslo-ve Dimitrov je rekao: "Ništa ne može biti prirodnije nego da su nali narodi vitalno u uspostavu demo-kratske vlade mira i reda u sus-jednoj zemlji pošto bi se onda u miru mogli posvetiti svome stva-ralačkom rada nesmetani po um-jetno stvorenim incidentima t stal-nim Prirodno je I to — kaže Dimi-trov — da bugarski narod simpa tije sa borbom koju vodi grčki rad- - i ni narod i da je spreman ponoći ! jasno da federalna misli ništa poduzeti JE OGORČEN PROTIV NEHAJA VLADE Sta poduzeti za snižavanje i cijena Narod Je i pra-vom ogorčen ito vlada ne uzima L 1 1 i J 1 u ODZir i cio ne poauzima iuiMuik-vli- h mjera za rješavanje ovog naj-važnijeg pitanja u zemlji Postav-ljanje odbora za istraživanje cije-na je samo zastor iza kojeg se vla-da krije Ali zastor je toliko proz-re- n da svatko vidi kako vlada radi u sporazumu sa krupnim korpora- - KAD SUDI Rim — Vojni tribunal u Rimu izrekao je treću osudu Enricu Ada-m- o Rossi bivšem fašističkom ge-neralu koji je Izvršio mnoga zlo-djela nad talijanskim radnicima i partizanima u sjevernoj Italiji Najprije Jo bio osudjen na smrt tada je ova kazna zamijenjena sa 24 godine robije i kasnije vojni tribunal ga Je osudio amo na 3 godine zatvora žrtve režima koji vlada u Grčko Medjutim Ja sam obavezan od-lučno odbiti 1 opovrći sve optužbe uperene protiv bugarske vlade i kategorički izjaviti da odgovor-nost sa gradjanskl rat u Grčkoj koji izaziva zabrinutost i u našoj zemlji pada isključivo na teroris-tički režim tamo 1 na one inostra-ne neprijatelje koji predvodjeni svojim prohtje-vima vojnom silom i stalnom in-- ) tendencijom podržavaju taj terori-- 1 stićki režim i pokušavaju da ga NR Bugarska snažan oslonac mira na Balkanu svijetu GOVORA KONGRESU OTAČESTVENOG Predsjednik Organizacije Ujedinjenih imperijalizma "MarSallovog imperijalizma provokacije pro-tu-lmperijalisti-čke imperijalističke potoirekivača neograničenu Jugo-slavijom zainteresirani provokacijama" kon-troliranje PRIJATELJ PRIJATELJU terorističkog imperijalističkim DIMITROVA uspostavljena NOVA JUGOSLAVIJA POSTIŽE PiSei S FRASOLOV Stara Jugoslavija Je na ra-čun svoje političke i privredne zaostalosti od samog svog os-nutka ovisila o stranim velikim silama Strani kapitalisti poje-dova- li su 51 posto ukupno ulo-ženog kapitala u Jugoslavenskoj privredi Time je strani mono-pol zauzeo prevlast u svim glav-nim granama jugoslavenske privrede — rudnicima željezu čeliku ulju I bankama — i tako bio u stanju podržavati strogu kontrolu nad cijelim privrednim životom zemlje radi zadržava-nja razvitka njezine industrije Upornom I herojskom bor bom protiv Njemačkih poroblji-vača i jugoslavenskih tvornica-r- a bankara i veleposjednika koji su suradjivali sa okupate rima narodi Jugoslavije branili su slobodu i netavisnost svoje zemlje pod cijenu ogromnih gu-bitaka 1 patnja Fo svršetku rata američki fi-nancijski magnati i njihovi agenti u zemlji pokušavali su uvjeriti narode Jugoslavije da nema drugog izlaza za savlada nje poslijeratnih poteškoća ne-go osloniti se na "pomoć" dola-ra i predati upravu privrede u ruke stranim kapitalistima Ali narodna demokracija je bila uv-jerena u vlastite snage Ona je te snage mobilizirala I prihva-tila se rada na obnovi i izgrad-nji bez da se oslonila na zajmo-ve koje Sjedinjene Države da-va- 'u "A iskorKeavanje i potko-pavanje privredne I političke ne-zavisnosti drugih zemalja Frelaz vlasti u ruke radnika seliaka 1 narodne inteligencije ukinuće monopolističkih orga-nizacija nacionaliziranje indus-trije banaka i transporta oba-ranje sitema veleposjeda — sve te mjere provedene su tako da osnovni dio nacionalne privrede nije više u rukama stranih mono-pola kao prije nego služi isklju j cijama za povećanje njihovog pro-fita Radnici farmeri domaćice i drugi clojevi naroda neće odbora koji bi njima rekao da li su cijene visoke ili ne jer to svatko osjeća na vlastitom iivotu Mi znamo — kaže Coldvvell — a to zna 1 vlada da su cijene visoke zato ito Je obustavljeno nadoplaćivanje proiz-vadjači- ma i Sto je ukinuta kontro-la nad cijenama Ml takodjer zna-mo a isto tako zna i vlada da su danas profiti veći nego ikada u hi-storiji To Je priznao i predsjednik jedne klaoničke kompanije kada Je rekao da će samo kroz jednu pov'sica cl'ene njegova kompanija učiniti blizu tri milijuna dolara profita Većim cijenama nisu krivi samo profiti kriva je i vlada koja je u evojim rukama imala aparat za 1 kontroliranje cijena I poslije rata ovaj aparat bacila na stranu nametnu na cjelokupni slobodolju-bivi grlkl narod Gotereel o zadaćama Otačestve-ne fronte Dimitrov Je podvukao da Je Otaćestvena fronta sa evo-jo- m Ispravnom narodnom politi-kom spasila Bugarsku od potpuna propasti sačuvala cjelovitost bu garskog teritorija obranila nacio-nalnu nesavknoet i Bugarsku pretvorila u čvrsti oslonac mira na Balkanu 1 u svijetu Buduće zadaće — podizanje pri-vrednog i kulturnog nivoa zemlje (Nastavak na strani 4) čivo interesu naroda za poveća-nje proizvodnih snaga zemlje I stalno podizanje životnog stan-darda Oslanjajući se na državni i zadružni sektor prlrrede I po-državajući strogu kontrolu nad privatnim sektorom narodna demokratska vlada je ukinula anarhiju u proizvodnji koja Je postojala u staroj Jugolavijl gdje su privredne položaje dr-žali u rukama privatnici Ona Je otpočela plankom privredom na Sr sžn-v- S Gradnja betonske 2ENE JUGOSLAVIJE PROTIV REŽIMA U ATENI Beograd — Centralni komitet Anti-faiisiičk- og fronta žena Ju--1 goslavije poslao je pismo Svjet-- 1 skoj federaciji demokratskih iena u Parizu pozvavši ih da dignu svoj glas protiv američkih imperi-jalista koji podupiru omraženi monarho-faiistič- ki režim u Grč-koj Grčki narod danas robuje pod novom okupacijom anglo-ameri-čko- m okupacijom koja po svom teroru ne zaostaje iza talijanske i njemačke okupacije U pismu se poziva na prikupljanje pomoći gr-čkom narodu koji danas vodi bor-bu za slobodu i nezavisnost Stanovništvo Koruške protestira Ljubljana — Sud u Gracu osu-dio je na svega tri godin zatvora bivfe uriavnog tužioca u Celov-c- u dra Ervina Hibauma po čijem je nalogu za vrijeme rata uhap-šen i osudjen veliki broj Koruš-kih Slovenaca Demokratsko stanovništvo Ko-ruške oštro osudjuje blagu osudu austrijskog suda protiv jednog od najgorih ratnih z očnaca GEORGI DIMITROV i i 5 ti M185? državnom sektoru Time su stvo-reni potrebni uslovi za izvrše-nje plana sveopće Izgradnje od 19(7 do 1951 godine Narodi Jugoslavije pozdravili su Petogodišnji plan ogromnim oduševljenjem Pozdravili su ga zato Sto znaju da će nakon sa vladaju privrednu i tehničku zaostalost potpuno učvrstiti nezavisnost svoje zemlje Odluč-nost tvorničkih radnika namje-štenika seljaka I narodne inte-ligencije da se ispuni i premaši ceste u Rovinju I II Heroje n VISE IM Vaneouv#r 9 Fb — U Van- - couveru ima danas preko 16-00- 0 besposlenih radnika veći-nom mladića Pred nekoliko mjeseci mjerodavni nisu mno-go o besposlici vodili računa jer su mislili da je to tek "pri-vremena" stvar koja će nesta-ti uposlenjem na nekim dru-gim radnjama Medjutim broj besposlenih raste iz dana u dan tako da je dana besposlica u Vancou-ver- u postala otbiljan problem Posla se ne mole dobiti jer jo otpuštanje daleko veće nego uposlenje Gradski oci su pos-tali uznemireni Oni govore da ih to podsjeća na dolazak gladnih i teških tridesetih go-dina kada je općina morala uzdržavati besposlene Za rad-nika so već nitko no otima kao ito Jo bilo do sada bez obzira mmmmfmmmimtmm ratu n proizvodnji anas nazivaju "skitnice" Američko - talijanski ugovor ugTožuje nezavisnost Italije "TALIJANSKI NAROD NEĆE PRODATI SVOJU SLOBODU I SVOJU NEZAVISNOST" — KA2E TOGLIATTI VIDNE REZULTATE RAZVIJANJU PRIVREDE Rim 9 Feb — Talijanski min-istar vanjskih pastora i američki ambasador u Rimu potpisali tu ugovor "prijateljlva7 trgovine I plovidbe" izmedju Italije i SDA Ugovor predstavlja veliku opat-nc- :t za talijansku nacionalnu pri-vredu i rcavisnost Tim ugovo-reni Amerikancima Je dana puna s'ibcda u "trgovini industriji fi-rar- cV znanosti prosvjeti i vjer-skim aktivnostima" krot čitavu Italiju član 4 u ngovorn daje pravo američkim gradjanima za "istra-živanje i Iskorilćavanje mineral Petogodišnji plan najbolji je dokaz velike narodne inicijative U toku test mjeseci predano je od strane radnika i tehničkog osoblja vile od 27X00 racionali zatorskih predloga uključiv mnoge izume od kojih se nekih 20000 upotrebi] uje u proizvod-nji Ekonomski značaj ovih predloga Je od naročite važnosti za podržavanje usavrSenije pro-izvodnje U prvo] polovici 1917 godine broj radnika koji su re-dovito prešli svoj proizvodni za-datak povećao se za 23000 1 prave mnogih poduzeća su se u dogovoru sa radnicima dobro-voljno obavezale da će ispuniti svoj plan prije odredjenog roka Ka Inicijativa radnika veliki bro] poduzeća je povisio svoj godiinji plan Radnici rudnika Trepča aa primjer povisili su svoj plan za 2$ posto U rudni-ka 7V tovo sa a nosio rta ćsk I tako pevi5ei planovi su pre-maleni Prvi izvještaj o ispunjenju godišnjeg plana došao je rano u oktobru a do M novembra — druge godisnjke profhsenja re-publike — vise od 100 poduzeća ispunilo je svoje godtfnje plano-ve i proizvodilo znatno viSe ne-go prije ista Industrijski plan za prvih jedanaest mjeseci ispu-njen je na 10 posto Ono Sto su radnici proizvodili u decembru znači da je jugoslavenska Indu strija više nero ispunila cijeli plan za 1917 godinu Obnova i izgradnja industrij-skih pod sreća razvija se na to-likom opsegu da je sadanji raz-vitak za nekoliko puta veći ne-go n predratnoj Jugoslaviji To-kom proie godine n Jugoslaviji je podignuto 413 industrijskih zgrada Fe prvi puta u historiji jugoslavenske tvornice proizvo-de vrslke t rokove automobile i mnoge druge stvari koje su se ranije uvozile V toku 12 mjese-ci rarodna demokracija u Ju-goslaviji oslobodjena tlačenja i NISU ZAHVALNI ONI U ĆIJIM BOGATSTVA ZEMLJE {na to bio mlad ili star imao zanat iu ne Da stvar bude još gora lo-kalna i druga štampa kleveće i blati besposlene mladiće na-zivajući ih "skitnicama" i dru-gim pogrdnim imenima Kanada poznaje te mladiće poznaje ih ne kao "skitnice" i "kriminalce" nego kao heroje koji su se za vrijemo rata bo-rili na fronti i radili kod kuće za pobjedu nad neprijateljem i za bolju Kanadu nego su ju ikada imali To su oni koje smo iz svih krajova Kanado ot-premali na frontu koji su nas-tupali kroz Normandiju Bolgi-j- u Holandiju i pomogli uništiti fašističku zvijer u njezino) Jaz-bini To su oni koji su so po-bjodni- čki vratili kući kojo smo glazbom dočekivali i čestitali na pobjedi To su oni koji su nih bogatstva" po cijeloj Italiji član 9 odredjujc "neograničenu iz-mjenu informacija Izmedju Italije i SDA" U posebnom Članku ugo-vora utanačeno je da Italija mo-ra prije raključka carinarskog ugovora bilo sa kojom trećom dr-žavom pitati odobrenje svoga američkog partnera To je glavnl-j- e ito se traži u tom posljednjem porobljivačkom ugovoru kojeg Wall Street zaključuje u Europi Osvrćući se na ovaj ugovor no-vina "Unita" kaže: "Očita Je na-mjera sadašnje vlade de Gaspcria da iza ledja Narodne skupštine od stranog kapitala učinila Je za 4 do 5 puta vi&e u razvija-nju Hvoje industrije nego Sto je stara Jugoslavija učinila kroz 10 godina — izmedju 1929 do 1939 Evo primjer razvitka samo u transportu i plan teretnog trans-porta je ispunjen izgradjeno je 422 kilometara željeznice (uk-ljučiv i uskotračnu željeznicu) i postavljeno vUe od 1000 kilo-metara putcva i cesta Oslobodjeno seljaStvo Jugo-slavije ne zaostaje iza radnika Seljaci su ispunili svoj plan si-janja i u toku prošle godine pobrali bolju žetvu nego u po- - tjednih deset godina Flan uzga-janja stoke Je joS vise nego is-punjen usprkos ogromne Štete koju su nacisti počinili u poljo-privredi Forast industrije tokom prok-le godine se odrazuje i nedav-nom odlukom Narodne skupšti-ne Jugoslavije kada su podije-ljena ministarstva industrije u ministarstvo teške i ministar-stvo lake industrije te minis-tarstvo poljoprivrede I Šumar-stva Forast svih grana nacionalne privrede je znatno popravio i životni položaj naroda Bespos-lica je ukinuta i ona se pod us-tavima planske privrede nikada viSe neće povratiti Na protiv porastom industrije osjeća se veliko pomanjkanje radne sna-ge U 1948 godini na primjer industrija će trebati ništa ma-nje od 200000 novih radnika Na drugu stranu agrarna re-forma je ukinula sve uzroke koji su stvarali siromaštvo na selu za milijune seljska radi čega su morali odlaziti u gra-dove ili druge zemlje Ilroj Škola univerziteta ka-zališta i medicinskih institucija povećao se za jedan i pol do dva puta Samo n prošloj godi-ni 415000 osoba naučilo je čitati (Nastavak na strani 4) U SU RUKAMA u toku rata proizvodili oruzjo i municiju koji su se odrekli svojih povlastica i zavjetovali da neće čtrajkovati dok so no ispali posljednji hitac u nepri-jateljskom brlogu i osigura sa-veznička pobjeda U trećo) godini poslije po-bjede kanadske vlasti im nisu više zahvalne Kad su ostali bez poda kad ih više ne tre-baju oni u čijim su rukama bo-gatstva zemlje viie nisu ni mladi heroji nego "mlade skit-nice" To je teška uvreda ne samo ovim mladićima nego svem kanadskom narodu Ne-ka ovaj primjer poniiavanja kanadskih mladića posluži kao još jedan razlog kako se ka-nadski narod mora boriti za takvu Kanadu koja će biti vri-jedna onih koji su so aa nju borili na fronti i proizvoditi kod kuće protiv volje naroda i njegovih predstavnika isveue pettttfku i ekonsnslka taptoMfa vnA SDA i preda zeanljst u "ruke VH Stree-tu-M "Medjutim talijanski narod ne-će nikada prodati svoje Mtavta-nos- ti i budućnost svoje ekonomije Sve svijesne i sve zdrave sile u ta-lijanskom narodu njegovoj indus-triji i privredi znati će kako treba odgovoriti na ovu veliku pljačku izvedenu po prekomorskom povje-reniku" Govoreći u Milanu na konferen-ciji Popularnog fronta u kom sa ujedinjeni komunisti I socijalisti prilikom otvaranja Izborne kam-panje za Narodnu skupštinu IMe-tr- o Nenni vodja Socijalističke partije rekao je da će na dan iz-bora narod reći svoju o pljačkaš kom ugovoru de Gaapertove vlade Falmiro Togliatti vodja Komu-nističke partije u svom govoru u gradu Feeeara dao Je znati da će pitanje ovog pljačkaškog ugovora biti Jedno od najvažnijih pitanja u izborima Govoreći dalje o ugovoru koji dozvoljava američkim gradjanima industrijalcima trgovcima burzi-jancim- a Švercerima I evfm osta-lim da slobodno dolaze I kreću se svuda po Italiji Togliatti Je upi-tao: mogu li talijanski radnici — "Jedina roba koju Italije mole da izvozi" — odlasiti tako stećedne u Sjedinjene DriaveT Naravne ne-mog- u" — odgpsoiio je TogiMit Dalje je Togliatti opita Je ugovor "prijateljstva" m Ameri kom od tolike pomoći Italiji za-it- o cijene talijanskom krotra i oe-tal- lm živefnfm namirnicama stol-no rastu? ZoKo Waanhtgte mois-tir- a da on ima zadnja rijeć kake i u Sto će se atrotitl Hrt koje ta-lijanska vlada dobije prodanu robu dobivenu br Amerike? Govoreći o dolasku amersikffi ratnih brodova a talijanotc vode Togliatti Je upitao lrattko će tje-dana ili godina oni taase ostatL "Sve to potvrdjuje istim kale Togliatti da bi Amerika htjela da u ovom predjelu svijeta it Italije napravi svoju vojnu i ekonomsku bazu" Medjutim UHjaaaki rared neće tega nikada dotvoitti Bei — Na 1 fekraora k Beo-grada Je dosta grupa od 14 sac-trijsk- ih ratnih zarobljenika u Ju-goslaviji Posđravljajsdf n#hov povratak "Votkotimase" hjavtju-j-e da su brvsi ratni zarobljenici u odličnom stanju i "svaki Je sebem donijeo pun sanduk hrane" Va-goni m kojima su delti bili su oki-io- ni lozinkama: "Nikada vise ne ćemo u imperijalistički rat!" "Ra-dit ćemo na Izgradnji mira i pri-tat- e Uskih odnosa izmedju naroda' Na vagonima su takodjer istaknu-te slike maršala Tita |
Tags
Comments
Post a Comment for 000066