Nase Novine, May 18, 1977

              НД !— UMAC-- Т уЛИ WU4i —он.- -џ 4, ..a. --r..tUrtaAfr№"WUtewJ
I ~:r
l -
March
Dopis iz Kirkland
Stovani drugovi,
Evo da se i ja javim sa
nekoliko rije6i, sa blizeg Sje-ver- a, da kaiem poneSto o
naSoj Stampi i drugome.
Citala sam u "NN" i u
"Matici" da su umrli Petar
Erdeljac i Jovan Oajic, pa su
me te vijesti potsjetile na
proSlost. Obojicu sam poz-nava- la
davno, a Oaji6 je jed-n- o
vrijeme i stanovao kod
mene, zajedno s jednim
drugim covjekom kuhao u
mom podrumu, kako su to
nekad cinili "bachelors".
Inafce, zadnja dva broja
novina su mi se dopala. Bio
je posebno dobar onaj cla-na- k
o danaSnjem kruhu koji
jedemo. Kakav je to pajzan!
Doktori bi iz njega mogli
vaditi penicilin. Istina je
inafie da ima danas mnogo
ufienih ljudi koji poput glu-pa- na
truju ljude. A ni ljudi
nisu pametniji kad ne znaju
Sto kupuju i zaSto sve plada-j- u. Pa i ako neSto vrijedi,
nakon nekog vremena "fri -- dider" iz toga izvuee sve ono
najbolje i opet nemaS niSta. I
eto, nema nikoga da takvoj
praksi stane na kraj. Puno se
toga radi i mnogi se bogate
na raCun radnifcke klase —
neka se ona truje, boluje,
umire, neka troSi na doktore
i medicinu — glavno je da
teku profiti.
Trebalo bi pomoci onom
VANCOUVER
:i 30, 1977
"lojeru" Naderu Sto se zani--m- a
za te stvari i istrazuje
razna zla. A 6ega sve nema?
Neke mjere nisu prave, hrana
za stoku je Stetna, pa farme-r- i
stradavaju, gube novae i
Sto joS ne.
A ne valja puno toga ni Sto
se ti6e ljudi. Za mlade nema
posla pa im se daju razne
pomo6i, Sto oni pak ne cije-n- e
i mnogi i pored toga
postaju lopovi i obicni neva-Ijalc- i.
Pa se pitam — Sto bi
takvi da je pravi "depreSin",
da se gladuje kao nekada?
Prodaju nam tu i raznu uvoz-n- u
robu, za fine novce a roba
puno ne vrijedi, pa Sto ceS
mu? RaSirena je ovih godina
i krada, stalno cujeS kako se
je desilo ovo ili ono i
naprosto ne smijeS iz ku6e
zbog toga, dok prije 30 ili 40
godina nije bilo tako. Sve bi
to trebalo nekako pritegnuti,
dotjerati u red, a ne puStati
da se toliko toga deSava i
nikako da se sprijeci.
Eto, to bih rekla zasad.
Pozdrav svima.
Mary Levstik
Doktor preglcda pacljcnta i kaze:
— Vi imate jako slabo sree.
I'aTj'en( zacuden upita:
— Л moze li me ono sluziti
dok sam ziv?
Doktor: Zasto da ne!
Pacijent zadovoljno uskli-kn- e:
m—ii nEe. ttroebjae. vazno, jer kasnije
SJEDNICE
PENZIONERSKOG
KLUBA
Redovite sjednice Kluba odrzavaju se svakog
prvog utorka u mjesecu, u Ruskom domu, '600
Campbell Ave., pocetak u 1 sat poslije podne. Sastanci zenskog odjeljenja Kluba odrzavaju se svake trece srijede u mjesecu, u Ruskom
domu, 600 Campbell Ave., a pocinju u 1 sat
poslije podne.
Na programu je bingo, prikazivanje filmova
itd.
Zapamtite dan i vrijeme sastanaka i posjecujte ih redovito.
254 Marlee Ave. Toronto, Ontario
Telefon 789-717- 9
Na vefier poslije 7 sati. ili nedjelom
mo2ete nas nazvati na kucm telelon
282-511- 3.
Zlatni jubilej Ukrajinskog
U dva navrata ove godine,
u aprilu i oktobru, ovaj glavni
centar ukrajinske kulturne
sredine proslavit ce pedeset
godina svog osnutka i podi-zanj- a.
Na 2. i 3. aprila bit ce u
Ukrajinskom radniCkom do-mu
паЗОО Bathurst St. izloz-b- a
umjetnosti i umjetnika.
Na 17. aprila prikazivat 6e se
razni filmovi pod nazivom
"Nasljedstvo u slikama".
Banket sa plesom u povodu
50-godiSnj- ice zakazan je za
30. aprila.
U oktobru, 29. i 30. odrzat
ce se opet banket i svecani
sabor.
Ovaj je dom inace samo
jedan od stotinjak Sto su ih u
posljednjih Sezdesetak godi-na
podizali Ukrajinci, dose-Ijeni- ci
i njihovi potomci. Oni
su im sluZili za kultumo-dru-Stve- ni
rad i uvijek bili centri
svih njihovih aktivnosti, a
tridesetih godina igrali su
vaznu ulogu u borbi protiv
faSizma, a kasnije, sve do
danas, u pokretu za mir, dok
su u radnickom i farmer--
Televizija
Serija koju smo dugo cekali
Centralni kanadski TV net-vo- rk
— CBC — робео je pro-Sl- e
nedelje svakako najzani-mljivij- u
seriju koju smo imali
prilike da gledamo na malom
ekranu. To je "Ova zemlja"
(This Land). U prvoj emisiji u
nedelju uvece videli smo
izvanrednu reportazu iz Bri-tans- ke
Kolumbije — Koote-na- y
Lake District. Na najne-posredn- iji
moguci nafiin
upoznali smo jedan deo naSe
velike i lepe zemlje. Film,
propracen fivopisnim ko-mentari- ma, stvorio je kod
Halifax ~ Representatives
of three Christian Churches
pleaded with shareholders of
the Bank of Nova Scotia here
not to allow any new loans
to the military dictatorship
in Chile.
In addition, a joint state-ment
by representatives of
the Anglican, United and
Catholic Churches protested
the current loans granted to
the Chilean junta by the
bank.
By providing these funds,
the representatives claimed
at the annual meeting, the
bank was actually suppor-ting
and reinforcing the
suppression of human rights
in Chile.
In May of this year, the
Bank of Nova Scotia parti-cipated
in a $125 million
loan to Chile. Other partici-pants
included the Toronto--Dominio- n
Bank and six U.S.
financial institutions.
Skica Ukrajinskog radnickog
skom pokretu ucestvovali od
samog pocetka.
Poznato je, medutim, da
su se naSi iseljenici, pri stva-ranj- u
svojih organizacija,
ugledali izmedu ostalih i na
bracu Ukrajince, da su primi-- li
od njih pomoc i podrSku,
mnogih gledalaca utisak ne
da su gledali film, nego da
su sami proputovali i videli
izvanredne pejzaZe ovog div-no- g
kraja. Ovaj geografski
toliko daleki predeo postao
nam je za pola sata toliko
blizak, kao da smo u najbli-2e- m susedstvu.
Ako se u ovom slu6aju
moze upotrebiti ona naSa
poslovica da se dan po jutru
poznaje, onda mirne duSe
mozemo preporuciti svim
Citaocima do kojih dopiru
signal i CBC da nedelju uve- -
"The 1976 loan is clearly
not intended for the purcha-se
of food stuffs or for social
services designed to benefit
the Chilean people", said the
interdenominational state-ment
by the Task Force on
the Churches and Corporate
Responsibility.
"The loan is designed to
rescue the (Chilean) dicta-torship
from international
embarrassment. As such,
the loan will mortgage our
bank to one of the most
repressive regimes in the
world, thereby creating a
situation that has momento-us
political implications for
Chile and for Canada".
Presenting the statement
to the shareholders and spe-aking
on the Chilean loan
issue were: Mary Boyd,
social action director for the
Archdiocese of Charlotte-tow- n,
P.E.I.; Douglas Bor-ge- l,
treasurer for the United
--AX ГГГ и- -7
doma iz ranijih dana.
pa je i odluka o pokretanju
naSe Stampe pala na jednom
sastanku (ili sjednicu) u
ovom domu.
Cestitamo bra6i Ukrajinci-m- a
njihov Zlatni jubilej i
zelimo im svaki napredak u
buduce.
бе unapred rezerviSu za ovu
zanimljivu, lepu i роибпи
seriju.
Na seriju bi mogli staviti
samo dve primedbe (bazira-n- e
na prvoj emisiji). To je
vreme trajanja — samo pola
sata garni ran ih sa reklama-m- a
i druga — vreme emito-vanj- a.
Najveci broj dece
(smatramo da je deci ta
emisija najmanje toliko kori-sn- a
koliko i odraslima) vec je
u 10.30 bio u krevetu. Rado-val- o
bi nas ako bi emisija
blla u povoljnije vreme i —
duza.
Church of Canada; and Rev.
Laurie Scyner, a member of
the Public Social Responsi-bility
Unit, established rece-ntly
by the Anglican General
Synod.
The task force called on
the bank not to extend the
current loan beyond its
anticipated date of maturity
and asked that no new loan
agreements with the Chilean
junta be concluded before
fundamental human rights
are restored in that country.
Prior to the meeting Sister
Noel O'Neill, CSJ, secretary for the task force, said in
Toronto, she was hopeful
that the presentation would
have some impact on the
bank.
5rfe, pomaiite
svoju Stampu!
CHURCHES PROTEST