Nase Novine, February 07, 1985

              S
JELa јгт.
Dosla
JVILAOE
je jesen
Ona je ovdje u tuzi kise.
Hoda po poljanama.
Ljeti joj glasa nismo euli,
AH eto uvukla se bez najave
S kisom.
Na poljima oraci,
A umorni vjetar
Svira stara melodiju jeseni,
Gudi u jesenakoj setnji.
Jesen pjeva pjesmu ravnice
Zutih polja i oblaka.
Jesen je tiho
Obukla rukavice od lisca.
Svetlana Mar (.eta
Zvijezda je nocas
pala na moj dlan,
u oci tiho
usuljao se san.
Pod ruku sa stablima
mjesec je setao,
oblak s vjetrom
na put je kretao.
Zive sjene
iz mraka su stigle,
kuce iz ravnice
na brdo se digle.
U oko suncokreta
sunce se skrilo,
o bijeloj ptici
gnijezdo je snilo.
Noc je trazila
svijecu u snu,
dan je spavao
na morskom dnu .
Tin Kolumbic
ЗШ ' ,ш јш Нв
тЈЈшјШш--' .:ш'гШ -- 'ЂчШВг И4Шш , &&
Na jedan list je sletila bubamara
i krenula u lov. Ne treba se cuditi
— bubamara je izvrstan lovac.
List na koji je sletela je prepun
sitnih bubica — lisnih vasi koje su
se pripile uz list i isisale sav sok.
Lisne vasi su prosto preplavile biljku
i njoj preti propast. T tada stizu
bubamare. Jedna bubamara moze
za dan pojesti i trideset lisnih vasi.
Znaci, da je ona i te kako korisna!
Н.Ц. Дд.=-Цуг- "
Jesen je dotakla dren,
zatim orah,
onda li])ii,
a sa grana,
sa svih strana:
lisce suvo,
erveno,
lisce zuto
pada. . . pada. . . pada. . .
Danilo Cuturilo
a згззжн fsm
3SB?W3we °ц# jfetasf 7 - ч
!' '
Je li to jesen ?
Je li to jasen ?
Hi boja zuta
na krilima ptica
nebeskoga puta ?
Tli su to pcele
sto plodove dele . . .
Bozidar Mandic
Krokoclilske suze
Zvao je krokodil Mile
na veceru krokodile.
Veceru im s])rcma Milka,
stara verna krokodilka.
Dok noicem lako zvecka,
za balalu lukac secka.
Kad glavicu drugu uzq,
])iolila je teske suze.
U Nd, u tu svelu reku,
krokodilske suze teku.
Laza Lazic
Bubamara skoro i nema neprija-telja- .
Naime, na nozicama ima
zute tacke koje su u stvari casice
s otrovom i ako neka Jvotinja zeli
da je pojede, brzo je ispljune i tako
nauci da bubamare ne treba dirati.
Poznato je cak tri hiljado vrsla
bubamara — jedna lepsa od dru-gi- h. Ima ih crvenih sa crnim tacki-cam- a,
zutih sa smedim tackicama
i tako dalje.
Bubamara polazi na zimski san
tek u kasnu jesen i zimu obicno
provede u raznim pukotinama.
CIT
Mada su ova dva crtca na prvi poglcd polpuno istovelna, ipak se drujji erlcz
razlikuje od prvocj u eetiri detalja. Pronaditc ih.
Ko lza sprasuje — zmeda
in ko se jezicek vrti,
ne mores igrati Vvsoveda,
prevec je teh cudnih reci.
Zakaj sije lima ponoci,
sonce ])a le cez dan,
zakaj so okrogli obroci
in tobogan nikdar zaspan.
Zakaj his namesto strehe
ne krije rdec klobuk,
kako naj bor orehe
rodi brez silnih muk.
Roditelji i djeca
azne i
Na pocetku odmah recimo: nije
dovoljno sarao voljeti djecu, treba ih
i odgajati, a odgoj je dosta komplici-ra- n
zadatak. Medu najcescim odgoj --
nim sredstvima nalazimo kazne i
nagrade koje postoje otkad i sam
odgoj.
Kazne i nagrade nisu uvijek bile
iste. One su se mijenjale u raznim
drustvenim etapama, pa je razumlji-v- o da je danasnji nacin kaznjavanja
u nas u skladu s temeljima i princi-pim- a
na koji ma se temelji nase drus-tv- o.
Naime, likvidiranjem starog
drustva nismo likvidirali i kazne. Mi-jen- ja
se samo nacin kaznjavanja, ni-je
vise onakav kakav je bio dok su
danasnje bake i djede bili djeca.
Savremeni odgoj zahtijeva izbje-gavan- je svake samovolje u kaznja-vanj- u
i da je primarno najprije ut-vrd- iti krivicu. Nepravilan postupak
u kaznjavanju moze imati teske po-sljedi- ce
za dijete. Moze ga dovesti
do sumnje u vlastite sposobnosti i
do povucenosti. Nepravedna kazna
ostavlja dubok trag u djetinjoj dusi,
pa makar se radilo i o kazni sto je
izricu roditelji.
Cesto se dogada da roditelji nisu
u stanju da utvrde krivicu, a opet
strogo kaznjavaju. Ispitivanja su po-kaza- la da najslabiji uspjeh u skoli
postizu djeca ciji roditelji postavljaju
teziste odgoja na krutoj sili, na po-nizava- nju
i batinjanju.
Nekadasnja poslovica „Batina je
iz raja izasla!" odavna je prevazide-n- a
i roditelji koji ipak koriste batinu
ni ne slute kakva osjecanja bude u
svojoj djeci. U trenucima kada dije-te
dobija batine ono prosto mrzi ono-g- a
koji ga tuce, pa bili to majka ili
otac! Kaznjavati se moze i na drugi
nacin. . . Svi clanovi obitelji moraju i j)ri
kaznjavanju jednako postupiti. Ne
smije se dogoditi da dijete neke ispa-d- e
pred mamom moze ciniti, a pred
ocem ne smije. Dijete pak mora toe-n- o znati zasto je kaznjeno, odnosno
kazna mu mora biti obrazlozena.
AOCE
Kako se objemajo je.i,
kdaj dolga Jrafa zasj)i,
zakaj pajka nikdar ni v mreJ
in polu se nic ne mudi.
Zakaj za j)a])irnatim zmajem
ne leti tudi ])ravi zmaj,
zakaj za vsakim zakajem
stoji tako velik лгргабај.
Zakaj otroci ne smejo
sanjati kar sede,
zakaj tako malo vejo
vsi ti odrasli ljudje.
Darka Zvonar
nagrade
В~ ШШ-ј'- -' ј Ш ЈШ
Vazno je uzeti u obzir velicinu pri-jestu- pa
i zdravstveno stanje dje-tet- a.
Najpogodnije su one kazne kojima
djeci uskracujemo zabave i zivotne
radosti. Medutim, jedinstvene seme
nema, sve ovisi o pedagoskoj snalaz-ljivos- ti
roditelja.
Sa kaznama su cvrsto povezane i
nagrade. Pohvale i nagrade pozitiv-n- o
utjecu i na odrasle, a na djecu
pogotovu. Dok je potcjenjivanje ne-cije- g
uspjeha izvor negativnih poja-va- ,
uvazavanje napora i priznanje
uspjeha je teznja koja je duboko usa-den- a
u svakom covjeku. Zato je na-gra- da
najmocnije sredstvo kojim ro-ditelji
mogu utjecati na dijete. Me-dutim,
dijete mora osjetiti da je na-gra- da zaista zasluzena.
Nagrade mogu biti raznovrsne:
pohvale, slike, knjige, pokloni.
Obitelj je velika i odgovorna jedi-nic- a
u okvim koje su roditelji odgo-vor- ni
i za srecu svoje djece.
BE"