Novosti, August 25, 1945

              tutmumvmmmmmiKi
Subota 25 augusta 1945 NOVOSTI STRANA 3
SUHA GRANA SVI SU U BORBI ZA OSLOBODJENJE SVOJE E DOMOVINE ih
Tko ima putra na glavi naj si razmisli)
a ja idem dimo
J02A HORVAT
(3)
— Bio j ovdje onaj tvoj kum Bukač
— Nije Bukač nego Lukač reče oilro Matek
— No dobro Lukač svejedno htio je razgovarati s to-bom
Ali kad te nije bilo napisao ti je to neko pisance i evo
ti ga! Nije imao vremena da te sačeka
Ustaša izvuče neku cedulju i dade je Mateku a Matek ode
u sobicu i poluglasno pročita:
"Dragi Matek! Došel sam ti reci da ti je tvoj sin Imbro oti-i- el
u vojsku i da ti je poručil a to vele i drugi ljudi da je sada
na tebi red Pri nas je mobilizacija Njegva ti žena poručuje
da ako moreš dojdi bar na par dni doma da urediš na gruntu
kaj imaš jer je Imbro prek noči otišel i sve posle ostavil na
njenim plečima Bil bi te čekal da ti još nekaj rečem u četiri oka
ali seru moral žuriti na tržnicu a onda imam i druge posle Mo-rem
ti samo to reci da se pri nas kuha kaša i da je dobro što
bliie loncu biti Ostani zbogom pozdravlja te tvoj kum Lukač "
Pročitavši pismo Matek skine šešir i počeše se po glavi
"Kakvi je to vrag došel u ljude" — pomisli Matek i još jednom
pročita pismo — "Od ranog jutra same "ultimative " Zamisli
se Matek šta mu je to Imbro htio reći u četiri oka i kakva se to
vražja kala kuha? "Dobro pa kaj je to sad? Kaj je to s tobom
Malek? Imbro je prek noći otišel u vojsku U kakvu vojsku? Zna
se u domobransku Pa kaj se prek nqći ide u domobransku
vojsku? Prek noći se ide u partizane a ne u domobrane Pa
kaj si ponorel Imbro?! Da nije morti i Imbro dobil partizansku
"ultimativu"? Da ona Lukačeva kaša morti ni puč? Kaj bu s
tobom Matek ha? Lukač ti piše da je sad na tebi red Pa kaj
je on ponorel? Pa kaj bum ja pod stare dane išel u vojsku?
Kaj sem ja to dočekal? Vrag si ga znamorti moraju svi iti To
je morti totalna mobilizacija a ona ne pita nikoga I u zadnjem
su ratu u nazaanje svi uuuuu ma awmupi - — ™
sigurno zgrabilo i tebe moj dragi Matek! A ono drugo kaj bus
s onim drugim? Ti si sluga nemreš reci da nisi sluga i do pet-najst- og
ti je rok Ako je to istina a svi vele da je kaj buš onda
Matek Ideš denes rajše u šumu ili sutra pred sud? Da ali ja
nisem soldati Nisi soldat al si sluga razmeš Matek ti si sluga
l za takve kak si ti Tito je takaj napisal "ultimativu" A Imbro
gdi je Imbro? Pa kaj bum ja u šumi a on u domobranima? Pa
kaj bum i ja još proti sina ratoval?"
I zapleo se Matek u te za njega nerazrješive niti Kudgod
je pokušao izići na svakom je izlazu stajala "ultimativa" i nije
mu dozvoljavala nikud "Najbolje je da ja lepo pitam gospona
predsednika On nekog vraga o svemu tome mora znati i kak
mi bu on rekel tak bum ja i napravil Koga si bum vraga ja tu
razbijal glavu " S tom odlukom on ponovno izidje no sjednica
Još nije završila Videći ga onako zamišljena upita ga ustaša- -
— Joli Matek što ti je pisao onaj tvoj Luka?
— Ha nikaj dobroga Sin mi je otišel u vojsku
— kakvu vojsku?
Ne znajući što bi mu odgovorio Matek se malo zbuni a
onda doda više za sebe: "Nigde mu ne bu dobro"
— A što ćeš Matek nikome nije dobro
— Za tebe ja znam i ti mi to netrebaS reći
I sjetivši se poziva maršala Tita nasmije se i zlobno upi-ta
ustašu:
— A jesi li ti čul za poziv maršala Tita?
— Čuo sam pa šta onda?
— Ha pa šta onda to ja l tebe pitam
— A što ti mene pitaš? Ja sam ustaša i znadem što mi je
duinoct
Matek malo posuti a onda doda posve drugim glasom
— No dobro a reci ti meni kak se ti iz svega toga misliš
zvleči vun? '
Te riječi izgovorio je Matek tako jednostavno i ljudski da
je ustala Branko odmah osjetio kako u njima nema nikakve
zlobe i da on to njega pita samo zbog toga jer ni sam Matek
ne zna kuda će sam sa sobom Ustala malo razmisli primakne
&e r Mateku a onaa mu reče povjerljivo i uno ao aa mu
otkriva najveću tajnu:
— Znaš ja sam svijestan onoga što sam počinio u Lici i
Baniji i znam što me čeka Ali ja još imam nadu Moja posljed-nja
nada moj posljednji izlaz Ne ne ću ti reći
— Možeš Branko i samo mi reci kaj meni rečeš kak da
si v grob zakopali
— Ne ću ne ću Ali nemoj misliti da mi ne znamo što radi
gospodin Maček Nemoj misliti da mi ne znamo kakvu kašu
kuha gospodin inžinir Srnetić Svi planovi se znadu sve se zna
ali Matek na mene možete uvijek računati Ja sam već odlučio
kad gospodin Inžinir započne stvar meni je mjesto s vama me-ni
je zajedno s vama živjeti ili umrijeti
Te rijeci ustaše Branka lecnuše Mateka još većma nego
bilo koja "ultimativa" To da gospodin iniinir Srnetić kuha ka-sti
i da ima već gotov plan i da on Matek može u odlučnom
času računati na ustašu Branka to ga je toliko uzbudilo i pre-strašilo
da je samo blenuo ne znajući progovoriti ni riječi
Ustala opet videći onakovo lice staroga Mateka prestraši se
da nije možda i suviše izbrbljao
— Nemoj to Matek krivo tumačiti Znaš kako je u zlu
svak traži svoga ruka ruku mije obraz obadvije A to što sam
ja rekao to je samo tako
Mogao je ustaša govoriti još pola sata no Matek ga vile
nije slušao U njegovim ušima zujale su samo one prve njego-ve
riječi i 2la neka slutnja navali se na đulu Mateka Piskača
To da je ustašama i to još takvim razbojnicima kao što je taj
Branko u posljednjem času živjeti ili umrijeti zajedno s Mate-ko- m
i to još sve po planu gospodina Inžinira kojeg on toliko
poituje i cijeni — sve to nije mogao nikako shvatiti Matek Oti-so- o
je ponovno u svoju sobu sjeo je na krevet i sav se skupio
nekako tuino kao tužna vrba na židovskom groblju "Kaj oni
hočeju od mene kaj oni hoče? Z mojim obrazom i z mojim sta-rim
životom netko se igra kak mačka z misom!"
(Nastavit će se)
Kraća u oruiju slae pobjedu nad posljednjom tvrdjaom fašističke osovine — Japanom S lijeva na
desno: narednik u američkoj vojsci Charles Aude Ray Yang Kinez u kanadskoj vojsci N'ikolaj Zo-ri- n
sovjetski mornar i kaplar Norman Bricoe kanadski a i ja ti čar
NAŠI ISELJENICI U SUDBURY SA
SLUŠALI POVRAĆENE DRUGOVE
Sudbury — U nedjelju 12 augu-sta
mjesno Viječe Južnih Slavena
održavalo je masovnu skupštinu
u hrvatskom narodnom Domu
Skupština se održala u vezi sa
povratkom naših drugova — Eđe
Papeža Matt Jurmana i Petra Pr-pi-ča
iz Jugoslavije koje je naš
narod želio vidjeti i čuti njihove
riječi o borbama i životu naše
braće i sestara u staroj domovini
Skupština je bila vrlo dobro po-sjećena
Predsjednik mjesnog Vi-jeća
brat Milan Pilja je pri otva-ranju
skupštine pozdravio prisutne
i nakon je rastumačio zašto smo
se sastali predao je riječ drugu
Vinku Gržetiću koji se zahvalio
Vijeću na sazivu skupštine rekav-ši
da mu je drago što ima priliku
govoriti na ovako lijepom sastan-ku
Važnost ovog sastanka naroči-to
je velika danas kad je naša do-movina
oslobodjena a medju na-ma
se nalaze drugovi koji su uče-stvovali
u oslobodjenju i čišćenju
neprijatelja iz naše domovine
Tosao kojeg su povraćeni dru-govi
obavili bio je velik i opasan
Zajedno sa našim borcima u Jugo-slaviji
oni su doprinijeli važan
dio za poraz fašizma Drug Grže-ti- ć
zatim nadodaje da su povraće-ni
drugovi bili članovi Saveza Ka-nadskih
Hrvata u ovom mjestu a
ostati će naši članovi i u buduće
Zajedno snjima otišli su u pomoć
našem narodu u Jugoslaviji i dru-gi
naši drugovi koji se nisu po-vratili
Oni su pali u borbi protiv
neprijatelja i dali svoje živote za
slobodu Zato kličem Slava našim
palim drugovima! — rekao je Gr-žet- ić
Svi prisutni u jedan glas kli-ču
Slava im!
Poslije njegovog govora pred-sjednik
daje riječ drugu P Prpi-ć- u
Drug Prpić je u samom počet
Scfiumacer će obući
159 djeca u Jugoslaviji
Schumacher — Na apel izvrš-nog
odbora Vijeća Južnih Slavena
iz Toronta da se prikupi odjeće
za 10000 djece u Jugoslaviji naše
žene i članice Vijeća kao i og-ranka
SKH u ovom mjestu odmah
su se prihvatile posla i dnevno ra-de
na prikupljanju robe i šivanju
Održale su već i nekoliko sastan-ka
gdje su se dogovorile što je sve
potrebno nabaviti za pomoć djece
Nedavno je održan tako zvani
"Sour" gdje su donaiale koliko u
najviSe mogle Doneseno je odijela
i za odrasliju djecu pa čak i za
starije što će se sve istovremeno
spakovati i poslati
Žene su si odredile da će za vri-jeme
ove kampanje obući najma-nje
150 djece Kampanju će provo
diti do konca oktobra Kad bi čla
nice i simpatičarke HSS htjele za
jednički raditi mogle bi obući vi
še od 250 djece u Jugoslaviji što bi
bilo vrlo pohvalno za Schumacher
Ali braća i sestre oko HSS u Schu-mache- ru
drže se kao da se to pita-nje
njih ništa ne tiče Njih nije
briga za narod kad Mačeka nema
u Jugoslaviji i kad se Maček ne
laže sa demokratskom federativ-nom
Jugoslavijom u kojoj su se
konačno ostvarile sve one želje za
kojima smo uvjek težili Oni znaju
kao i mi za onaj apel Crvenog Kri-ža
Jugoslavije i njih se toliko tiče
kao i nas pa kad već ništa ne po-duzimaju
u tome zato će ih već
jednoć pitati njihova djeca žene
braća i sestre Ostali naši iseljeni-ci
u Schumakeru će i ovaj puta ča-sno
ispunit! svoju dužnost
G Fak
ku naglasio da prem nije govor-nik
nastojat će u kratko ocrtati
kuda je sve prolazio i što je vidio
u našoj rodjenoj zemlji U oslobo-dilačkoj
borbi protiv okupatora
naš narod je pokazao veliku hra-brost
i odvažnost podnašajući neiz-mjerne
žrtve za poraz neprijate-lja
i pobjedu savezničke stvari On
nije dugo govorio već je želio da
prisutni postavljaju pitanja na ko
ja će dragovoljno odgovarati
Zatim predsjednik daje riječ
drugu Edi Papežu koji je rekao
da je cijelo vrijeme bio u Slavoniji
i istakao pojedina mjesta Odmah
I se diže jedan Slavonac i kaže da
on zna to mjesto u kojem je bio
Papež Govornik je dalje nastavio
opisivanjem kako se je provodila
borba i kako je neprijatelj konač-no
poražen Najviše je prisutne
zanimalo kad je govorio kako je
Narodna Oslobodilačka Vojska
brižno njegovala ranjenike i gdje
ih drže kad nema bolnica U veći-ni
slučajeva ranjenici su zaštićeni
u rovovima ispod zemlje Sve to
je prisutne mnogo zanimalo a na-ročito
kako su liječili ranjenike
kad nije bilo potrebnih lijekova i
liječničkih sredstava
Poslije njegovog govora nastala
su pitanja i odgovori što je trajalo
više od jednog sata Bilo je raznih
pitanja na koja su povraćeni dru- -
DR ANTE MANDIĆ
Rodjen je u Trstu školu je učio
u Trstu Rijeci i Zagrebu Studi-rao
je prava i položio doktorat u
Beču Svjetski rat zatekao je dra
Mandića u Rusiji kuda je bio ot-putovao
odmah poslije sarajev
skog atentata U Rusiji je aktiv-no
radio medju našim emigranti-ma
i zarobljenicima 1915 dobiva
poziv od jugoslavenskog odbora da
putuje u Petrograd kao njegov
delegat U septembru 1917 godine
dr Mandić na poziv Jugoslaven- -
kog odbora putuje na plenarnu
sjednicu u London i preuzima
vodstvo centrale jugoslavenskog
odbora u Londonu Na tom polo-žaju
je ostao do maja 1919 godi-ne
kada se vraća u Jugoslaviju
Po okupaciji Jugoslavije vraća
se u Opatiju U julu 1941 godine
dr Mandić sa grupom svojih pri-jatelja
radi u narodu Organizu--
i e obranu naših rodoljuba u politi-čkim
procesima i potpomaže žrtve
fašističkog terora Poslije kapitu-lacije
Italije u Opatiju dolaze Ni-jemci
i dr Mandić napušta Opati-ju
13 septembra 1943 potom i od-lazi
u Partizane Preko Kastva
Cabela i Crkvenice dr Mandić
dolazi u Stolac gdje je tada bilo
sjedište ZAVNOH-- a U oktobru
je učestovao na zasjedanju ZAV-NOH- -a
u Plaškom na kome je
izabran za vjtćnika ZAVNOH-- a I
člana AVN'OJ-- a U novembru 1943
godine dr Mandić zajedno sa os-talim
vijenicima putuje u Jajce
na drugo zasjedanje AVNOJ-- a na
kojem biva izabran u Predsjedni-štvo
AVNOJ-- a Put u Jajce preko
Plješivice bio Je vrlo težak Pov
ratak istim putem natrag nije bio
moguć jer su ga Nijemci već bili
presjekli Krenuli su preko Tod-grme- ča
Grmeć i Tetrove Gore
Jednoga dana su Nijemci opkolili
grupu u kojoj se nalazio dr Man-dić
Ali hrabri partizanski odred
koji Je grupu pratio uspjeo Je da
probije obruč i da se tako svi spa-se
čitavu godinu 1944 dr Mandić
je proveo na slobodnom teritoriju
podnoseći i ako u godinama sre
tegobe partizanskog života i ne-prijateljskih
ofenziva
t SKIrfmjS
govi odgovarali na zadovoljstvo
prisutnih Postavljeno je takodjer
pitanje i o HbS i dr aiačeku na
što je odgovorao drug Papež On
je rekao da što je bilo iskreno i
čestito priključilo se Narodnom o-slobodila- čkom
pokretu a oni koji
nisu htjeli slijediti put narodne o-slobodi- lačke
borbe prešli su na
stranu ustaša i borili se protiv
vlastitog naroda Dr Maček je po-sljednjih
dana pobjegao iz zemlje
i time pokazao da je kriv Tako-djer
je postavljeno pitanje obzirom
na Slovence pa je na to odgovorio
drug čutuk koji je bio snjima u
Italiji
Predsjednik je zatim pozvao
drugaricu Lojzu Repar da govori
kao predsjednica ženske organiza-cije
Drugarica Repar je govorila
o našem radu u kampanji za pri-kupljanje
odjeće djeci u Jugosla-viji
i kakav smo uspjeh na tom
polju do sada polučili Do sada je
išlo prilično dobro ali moramo još
bolje poraditi — kaže predsjedni-ca
ženske organizacije Apelirala
je na one koji još do sada nisu ni-šta
dali da i oni pomognu Osobito
mi majke kaže drugarica Repar
znamo što su djeca i što je sve
njima potrebno za uzgajanje
Kad je sve to bilo gotovo pred-sjednik
apelira na prisutne da sva-ki
ponešto doprinese za pokriće
troškova oko skupštine a što pre-ostane
to će se upotrijebiti za dru-ge
korisne svrhe Prisutni su se
lijepo odazvali apelu a predsjed
nik se zahvaljuje što su skupštinu
posjetili u tako velikom broju
Ovako bi se mogli često puta sas-tajati
i medju sobom raščistiti
stvari koje nam spriječavaju zajed-nički
rad u korist Kanade i našeg
naroda na očinskom domu
Dopisnik
Hiljade radnika već je
odpušleno sa posla
Vancouver — fcakon su radnici
proslavili pobjedu Ujedinjenih Na-cija
nad posljednjim neprijateljom
osovine — Japanom hiljade njih
su se posljednjih dana suočili ma-sovnim
odpuštanjem sa posla Ta-ko
je do sada u ovom mjestu od-pušte- no više od 5000 radnika
Radnici brodogradilišta u Victo-ri- ji
omalovažili su kompanijski se-dam
dnevni odlaz dok sve unije
na masovnoj skupštini 19 augusta
podastru plan za spriječavanje
besposlice i stalno uposlenje
unije se strogo protive maso-vnom
odpuštanju sa posla Već je
do sada odpušteno više nego je bi-lo
potrebno odpustiti Kompanije
to rade proračunato i namjerno
jer kad će ponovno uposlivati rad-nike
za dovršenje dosadanjih na-rudžbi
i u nastavljanju proizvod-nje
za domaće potrebe tada će
imati priliku nuditi zaposlenje za
mnogo nižu nadnicu i pod gorim
uslovima rada Ovo je plan za sis-tematsko
skidanje radničkih nad-nica
ubrzanje rada i gomilanje ve-ćih
profita
Videći to unije poduzimaju mje-re
za spriječavanje ovih lukavosti
poslodavaca Masovno odpuštanje
sa posla mora se spriječiti i poslo-davce
prisiliti na uvadjanje 40
satnog radnog tjedna bez ikakvog
snižavanja nadnica Pored toga
unije još traže da svaki radnik do-bije
kod odpuštanja jedno mjeseč-nu
plaću za svaku godinu njego-vog
neprekidnog rada u ratnoj
industriji
Radnici su odlučili da se više
ne povrate u ono bijedno stanje
kakvo je vladalo u predratnim go-dinama
Besposlica se mora držat!
MinemrmMf "" "'"-- wmj--L-i
Naš zemljak i drug Nikola Mu-si- ć
iz Vinnipega primio je pismo
od svog brata Joja sina Milana
kćeri Katice i bratića od Ive Asić
(šuster) Prvo je sadržaj pisma
od brata Joja a koje glasi:
25-- 4 1945
Nakon dugog vremena da se ni-s- mt vidjeli pa da ti se javim sa
par srdačnih riječi moj dragi i
mili brate Niko mi smo hvala bo-gu
još do danas svi živi i zdravi
koje i tebi želimo Brate Niko ja
se nalazim tvoj brat Joja u na-đeni
oslobodjenom Gospiću a tvoj
sin Stipe se nalazi u našim prole-terskim
jedinicama tj u Narod-ni
Oslobodilačkoj Vojsci tako isto
i sin ti Mićo kao i naš stari otac
Dragi moj brate mi smo svi u
borbi za oslobodjenje naše napa-ćene
domovine i ne samo mi nego
sve bez razlike malo i veliko Dra-gi
Niko Kaja je narasla velika
cura a tako isto i Stipe je pravi
narodni borac Mama je zdrava
a tako i Neva Dragi Niko ja
sam ti pisao iz naše oslobodjene
Dalmacije ali neznam jesi li moj
list dobio Ako ovog dobiješ ti mi
odmah piši sve opširno kako je
kod vas jerbo sam željan znati
kako ste vi tamo i da li ste svi na
životu Za ovaj puta nemam što
drugo da ti pišem nego primi
mnogo srdačnih i bratskih poz- drava od mene brata Joje tako is-is- to stričevići Niko Ante i Maka
te Stipe Milka Jale Jožeta i Jure
i ostali svi naši poznati Sad je
naša zemlja pred oslobodjenjem
živio naš junak Tito! živjela na-rodna
federativna Jugoslavija! ži-vjela
Jugoslavenska Armija! Bog SSSN zastavnik Joja
DRUGI JE LIST
MILANA (MIČE)
OD SINA
ON PIŠE:
Dragi oče mnogo je prošlo da-na
i godina od kako nismo čuli
niti mi za vas a niti vi za nas Pa
eno sad se jednoć pružila prilika
da smo mi doznali za vas preko
OBUĆI ĆEMO NAJMANJE 100 DJECE - VELE
NIAGARA FALLS
Niagara Falls Ont — Na proš-loj
sjednici Vijeća Južnih Slave-na
najviše se raspravljalo o tome
kako što uspješnije sakupiti po-moć
za obući onih 10000 mališana
u Jugoslaviji koji našu pomoć
očekuju čvrsto uvjereni da je po
moć neophodno potrebna onima
koji su tekar ugledali svjetlo od-lučili
smo učiniti koliko nam naj
više bude moguće
Mi smo si ovdje uzeli kvotu za
obući 100 djece Uvjereni smo da
ako sva naša braća i sestre u ovoj
okolici ovo pitanje ozbiljno uzmu
u obzir i ako se aktivno prihvate
rada da ćemo odredjenu kvotu ne
samo ispuniti nego i premašiti
Evo jednog dobrog primjera: na
našoj sjednici 13 osoba obavezalo
se da će obući 37 djece Za koliko
ćete se vi brate i sestro obave-zati?
Braćo i sestre u Niagara
Falls i Chippawe poradimo svi
zajednički svaki po nešto pa ćemo
bez velikog truda i poteškoća iz-vršiti
našu dužnost i pokazati os-talim
kolonijama da se i mi bri-nemo
i radimo na pomaganju ove
nejake dječice u Jugoslaviji koja
su ostala bez očeva i majki Nji
hovi roditelji pali su u borbi za
slobodu nas i naših pokoljenja
Za potrebne informacije što tre-ba
sve nabaviti i kuda donesti
obratite se na lokalnog tajnika
Vijeća
Neka nam i ova kampanja uspi-je
kao što su nam aktivnim ra-dom
i obilatim doprinašanjem us--
IZ NAŠIH PISAMA
Arvida Que — Dragi Ivane u
ovome listu ti šaljem I'MO u
iznosu od $800 i to na dvije go-dišnje
obnove na Novosti Toliko
za sada Sa pozdravom
T Kapac
Ilamilton Ont — Dragi drugo-vi
evo vam Šaljem PMO za
$600 četiri za obnovu moje pret-plate
a jedan za fond naše novi-ne
Novosti Ujedno vas molim da
promijenite moje ime i prezime
umjesto I Lilek sada Mrs Regi- -
na bimon Mnogo vas pozdrav-ljam
R Simon
New Aberdeen N S — Druže
Stimac priloženo ćete naći Mo-ne-y
Order u iznosu od $1600 i to
za četiri godišnje obnove Adrese
su sve točno napieane Mnogo vas
pozdravlja vaš
Kazimir Gašparae
na najnižem stupnju za vrijeme
prelaza sa ratne na domaću proiz-vodnju
Taj prelaz treba učiniti
što skorije ako se Želi izbjeći kri-za
u zemlji
K Palčić
Milana Asića Nikojina Mi smo
hvala bogu si živi i zdravi i kod
kuće Jedino još je Štipan u voj-ski
a stric Ante on je sad u Za-grebu
Ja vam neću mnogo pisati
već toliko da čujete da smo živi i
zdravi Mnogo vas se svi sjećamo
i očekujemo vaš list Nakon toga
ćemo vam opširnije pisati Mno-go
pozdrava od nas sviju a ponaj-više
od sina —
Milana
TREĆI LIST JE OD KĆERKE
KAJU NJEZIN LIST GLASI:
Novi 23-- 4 1945
Dragi moj tata u ovim našim
teškim vremenima ipak smo osta-li
na životu i konačno doznali da
ste i vi živ Mi smo svi živi i zdra-vi
Borbe i patnje bilo je dosta
rasijani smo bili koje kuda da ni-smo
znali jedan ra drugoga ali
dao je bog da smo se opet svi za-jedno
sastali živi i zdravi a isto-vremeno
doznali nešto i od vas
Mićo i Stipe su u partizanskoj
vojsci a tako i stric Joja Za sada
dragi tata neću vam puno pisati
toliko da vam se javim Primite
pozdrav od mame babe Miće
Stipe strica Joje i ostale rodbine
i komšija a vas se mnogo sjeća i
od srca pozdravlja vaša dobro že-le- ća kćerka Kaja S bogom i pi-šite
ČETVRTO PISMO JE OD BRA-TIĆA
IVE ASIĆA (SUSTER)
ON PIŠE:
Trnovac 15-- 4 1943
Nakon dugog vremena čujem da
si živ dragi moj brate Niko Evo
me danas u Novom gdje sam doz-nao
da si živ pa neka te brate i
nadalje služi dobro zdravlje i sre-č- a To ti želi tvoj Ivan Asić (Šus-ter)
Otac Ivan pi5e slijedeće:
Dragi moj sine Niko mi smo svi
živi i zdravi Primi mnogo poz-drava
Tvoj nezaboravljeni otac
IZ
pjevale i prije Nas Jugoslavena u
Kanadi ima oko 20000 pa kada bi
svaka osoba obukla samo po jed-no
dijete onda bi onih 10000 dje-čice
u Jugoslaviji dobilo svako
po dva odijela Od nas se pomoć
tražila ranije pa se traži i sada
a tražiti će se tako dugo dok si
naši narodi na očinskom domu ne
poprave svoju ekonomiju i pobolj-šaju
život Sve što dajemo nebi
nam se stoga smjelo činiti da da-jemo
previše Jer ako usporedimo
ono što su naši narodi doprinašali
u ovome ratu sa onime što smo mi
doprinijeli onda je naš doprinos
daleko manji Oni su gubili svoje
živote patili su od glada 1 zime
ostali opljačkani i opustošeni Ko-liko
god mi financijalno pomagali
ne možemo se odužiti njima što su
oni učinili za nas i cijelo čovje-čanstvo
Na posao stoga braćo i
sestre i radimo tako da naša kam
panja za obući 10000 djece u Ju
goslaviji bude okrunjena najbo-ljim
uspjehom
Josip Marohnić
PISMO IZ NOVOG -L-IKA
Slijedeće Je pismo kojeg je pri
mio naš drug Jure Saban i pred-sjednik
SKH iz Vindsora od
svog sina Nikole Sadržaj pisma
Je slijedeći:
Novi 9-- 4 1945
Evo nakon dugog i teškog vre-mena
dodje čas da vam se javim
sa par riječi tako da znate tko
je živ itd Ja se sada nalazim u
našem Novom na oslobodienom
teritoriju sa Narodno Oslobodila-čkom
Vojskom
Dragi tata koliko sam mogao
doznati vi ste ćuli da smo nas
oba dva vaša sina poginuli Ne ja
sam do danas živ ali brata Peka- -
na vašeg mladog sina ste izgubiti
On je poginuo Mama je živa ali
dosta fclabog zdravlja pošto uv
jek žali za Pekanom
Dragi tata ja sam sada sretan
i presretan kad čujem da ste vi
živi Dragi tata mogu vam javiti
da su polu-br- at Mića i sestra mu
Pepica p'ginuli tj tete Mace po-ginuli
su u Narodnoj Oslobodila-čkoj
Vojsci Za ad vam neću pi-sati
više toliko samo da znate ne-što
o nama Dalje primite tople
srdačne pozdrave od svojeg sina
N šabana Pozdrav od mame i ci-jele
rodbine Takodjer pozdrav
ujaku Leki sin mu je Jure živ i
ovdje je a ujna je umrla Poz-drav
tetku Stipi i teti Nani brati- -
ćim Nikoli i Katici te ostalim na-šim
koji se vama nalaze Mo-lim
pišite odmah Vaš sin —
N fiaban