Novosti, August 25, 1945

              BTRANA2 NOVOSTI Subota 25 augusta 1945
NOVOSTI Jugoslavija mora dobiti pravičs&u
Publi&hed every Tuesdav Tbursday and Satuidaj by the
t Novosti
In tho
Publishing
Croatian Language
Company akeađu za ratna pustošenja
ADRESA NOVOSTI
206 Adelaide Street West Toronto 1 Ontario
Telepbone: ADelaide 1642
Po stazi torijevskoj
Očekivalo se da će po dolasku laborita na vlast u Engle-skoj
nastati i nekoje pa makar i manje promjene u britanskoj
vanjskoj politici posebno onoj odnoseći se na Balkan
Medjutim izgleda da nije tako Iz govora Ernest Bevina
novog minislra vanjskih poslova u laburitskoj vladi se razumije
da će laboriti nastaviti istom politikom koju su do njihovog
dolaska na vlast podržavali torijevci nd čelu sa Churchillom
i Edenom politikom koju je osudio i sam engleski narod kad
je nedavno sa vlasti izbacio torijevce
Usprkos svih konferencija i zaključaka usprkos čartera i
ranijih izjava da će narodi u oslobodjenim zemljama Europe
dobiti punu priliku da po želji izaberu formu svoje buduće dr-žave
i vlasti bez uplitanja ili naturivanja iz vana prelazi se
preko toga Umjesto podržavanja takvih obećanja pod zvu-kom
kojim su se narodi Europe borili protiv Hitlerove Njema-čke
i fašizma uopće vidimo otvoreno uplitanje da ne rečemo
naturavanje tim narodima one vlasti i forme države koja će
biti po ćefu pojedinim velikim silama Štoviše ministarstva
vanjskih poslova Velike Britanije i Sjedinjenih Država Ameri-ke
zastupaju tezu da bi tri velike sile trebale voditi nadzor
nad izborim a u pojedinim zemljama — kojoj tezi se oštro pro
tivio Sovjetski Savez na konferenciji u Potsdamu
Imamo na umu Bugarsku Bugarskoj vladi je poručio cjo-pod- in
Bevin da Engleska neće priznati nove bugarske vlado
koja će biti izabrana u skorim izborima radi toga što da mio
dota jednaka prilika svim partijama u izborima i što da takva
lada neće biti pravi demokratski predstavnik bugarsko i ro
roda Bevin ima u vidu bugarske reakcionarce onaj dm tu
gorske reakcije koja se ne slaže sa Otačenstvenim frontom
preobražajem socijalnog i ekonomskog života naroda Bugar I
ske kojeg zastupa Otačenstveni front Radi toga on (Bcvtr
smatra da izbori neće biti slobodni a pošto "neće biti slobcd
ni" engleska vlada neće priznati nove' bugarske vlade Nclto j
sličnog je izjavio i državni tajnik Sjedinjenih Država Bvrncs
Prema Grčkoj na primjer britanska politika je politika po
drzavania staroa Doredka i uprave protiv volje grčkog naroda '
Grčka reakcija na čelu sa Voulgarisom osokoljena britanskom
potporom proganja i zatvara anti-fašistič- ke sile i priprema te-ren
za izbore koji pod upravom Voulgarisa mogu biti sve
samo ne slobodni
Takvi izbori u Grčkoj biti će po mišljenju Bevina slobodni
a izbori u Bugarskoj neće I radi toga što noće biti sprovedeni
onako kako bi to prijalo britanskim laboritima i američkim reak-cionarci- ma
ne bugarskom narodu takvi izbori u Bugarskoj ne-će
biti pravovaljani
O jadna demokracijo kako te rastežu — tumače te svaka-ko
Za Bevina je demokracija ono što se radi u Grčkoj ali eno
što se radi u Bugarskoj nije I još kaže ono što se radi u Ma-djarsk- oj
i Rumunjskoj takodjer "nije demokratski i mi nećemo
odobriti njihovo promjene"
To nije ono što je narodima Europe obećano u Atlantskom
Čarteru Niti su to zaključki Teherana Jalte ili Potsdama Još
manje je to ono za što su se europski narodi borili i za što su
naši sinovi i braća iz ovih zemalja prolijevali krv na europskom
tlu To je vraćanje na staro Vraćanje na politiku pozicija i sfe-ra
uticaja na politiku intriga i zapletaja iz kojih se lako može
roditi Treći svjetski rat
Takvom politikom nisu mogli nastaviti torijevci narod bri-tanski
ih je spriječio pak se nadamo da neće ni laboriti
Ptice jednog perja
Od kad je Maček progovorio vodstvo HSS u Kanadi zare-dalo
je proglasima okružnicama i porukama namjenjenih ise-ljenoj
Hrvatskoj Ti proglasi su jedan gori od drugog ali i je-dan
jasniji od drugog Moglo bi se reći da su puni očajanja hi-sterije
i prijetnja puni su zgražanja i pomislite ne protiv reak-cionara- ca
koji su izdali i utekli iz zemlje da nastave borbom
protiv nove Jugoslavije nego protiv onih koji su ostali vjerni
narodu i njegovoj borbi protiv onih koji su svom narodu po-mogli
da se oslobodi i postane slobodan na svom i gospodar
na svom — protiv nove Jugoslavije
Na tom putu našli su se o desno starih domobranaca usta-ša
kolaša koljača srpskih obranaša batinala glavnjačara i
ostalog zla iz predratne Jugoslavije U kratko naili su se u za-grljaju
sa svim neprijateljima nove slobodne i federativne Ju-goslavije
Pročitajte što pišu u Jugoslavenskom Glasniku iz Chicaga
koji im je od mržnje prema novoj Jugoslaviji otvorio širom svo-je
stupce:
"Naša braća i sestre u domovini ne mogu danas glasno
govoriti Oni živo kao u doba generala 2ivkovića pod diktatu-rom
u kojoj smiju govoriti samo pristaše vlastodržaca Oni ne
mogu svoja mišljenja izraziti na Javnim skupštinama niti u re-zolucijama
koje bi osudile diktatorski rad vlastodržaca Za
to je dužnost nas iseljenika da to učinimo" (— Da protestiraju
i usvajaju rezolucije protiv nove Jugoslavije — Ur)
Na prvi mah ćete pomisliti da su to pisali domobrana kova
Erića Jelića i drugih Ne to su pisali i potpisali Skacen Ivan iz
Cooksville i Restek Zvonimir iz Hamiltona tajnik i predsjednik
HSS u Kanadi
Pitamo vas hrvatske iseljenike recite nam da li ste kada
u toku ovog rata bili pozvani od Resteka i Škacana da šaljete
rezolucije i proteste protiv Pavelića i njegove "nezavisne" Hr-vatske?
Da li su i kada sa toliko žuči i gnjeva pisali protiv fa-šizma
i nacizma kao što sada pišu protiv nove demokratske
Jugoslavije? Kada recite nam?
Mi razumijemo njihov domobranski gnjev i što ga prije
razumije obično članstvo HSS to prije će se riješiti njihovog
vodstva koje vodi Seljačku Stranku putem izdaje i srama u za-grljaj
domobranstva i fašizma
Put kojim je pošlo vodstvo HSS u Kanadi i Americi nije put
Radićeve nauke i rada nego put "pokvarene gospode koja ne-ma
ništa zajedničkog sa hrvatskim narodom" — kako su to
govorili braća Radići — To Je put izdaje narodnih interesa
nadodajemo mi
Jugoslavija s punim pravom po-žrtvovan- og
i lojalnog saveznika
očekuje da će njena prava na nak-nadu
Štete biti zagarantovana i
respektovana proporcionalno nje-nom
učešću u ovom velikom oslo
bodilačkom ratu proporcionalno
razaranju i pljački nacionalne
imovine gubitku nacionalnog do-hotka
a nadasve srazmjerno gu-bitku
najdragocjenijeg narodnog
blaga — ljudskih života pretežno
iz redova mladog naraštaja jugo-slavenskih
naroda koji je tako ne-sebično
položila za djelo svoje slo-bode
i slobode svih porobljenih i
ugroženih naroda
Za tu stvar za velike slobodar-ske
i demokratske ciljeve koji su
ležali i leže u osnovi anti-hitl- e-rovske
koalicije Ujedinjenih Na-cija
Jugoslavija je ne prezajući
od gubitaka davala sve od sebe
davala više nego Sto je mogla da-ti
naprežući do krajnih mogućno-sti
sve svoje snage žrtvujući čita-vu
sebe za opću stvar slobode i do-stojanstva
čovjeka Zbog toga su
njene žrtve nesrazmjerno veće ne-go
u ma kojoj drugoj zemlji osim
Zff"ltk ?w4is'3fflšS P-- žšJRto SSliEiiifeiS
Selo Donja
Sovjetskog Saveza srazmjerno
ekonomskoj snazi i ljudskim rezer-vama
Zbog toga je borba naroda
Jugoslavije s pravom tako visoko
cijenjena od svih slobodoljubivih
naroda i čitavog naprednog čovje-čanstva
I zbog toga njene žrtve
uzidane u temelje velike pobjede
nad fašističkim tre-ba
da budu ocijenjene istim onim
mjerilom kojim se cijeni i njena
herojska borba i njene zasluge na
općem frontu slobode
To demokratska federativna Ju-goslavija
traži to s pravom zahti-jevaju
narodi Jugoslavije od sa-vezničkih
zemalja polazeći pri
tom od savremenih općeljudskih
principa: da se prava pojedinaca i
naroda mjere odnosom prema fa-šizmu
odnosom prema borbi pro-tiv
fašističkih zavojevača i njiho-vih
satelita prema zalaganju i
žrtvama datim u ovome ratu na
općem frontu ljudskih prava i na-cionalnih
sloboda su po našem
mišljenju načela i principi na koji-ma
treba da Se temelji savremena
medjunarodna pravda da se mje-re
prava i odredjuju obaveze poje-dinih
naroda I država To su prin-cipi
od kojih se mora polaziti u
medjunarodnoj politici radi obez-bjedjen- ja
mira od ponovnih agre-sija
sa sličnim ciljevima i metoda-ma
To su mjerila koja moraju do-minirati
u medjusavezničkim od-nosima
pobjedničkih zemalja Na-žalost
do sada nije baš tako bilo
Jugoslavija je povrijedjena u svo-jim
osnovnim nacionalnim pravi-ma
i pravima ratujuće i saveznič-ke
zemlje (odbijen je zahtjev Ju-goslavije
od strane Saveznika da
učestvuje u okupaciji
zemalja i to na onom dijelu teri-torije
gdje dijelom žive gradjani
naše narodnosti teritorije koje su
njoj nepravedno oduzete poslije-ratnim
ugovorima zasnovanim na
bazi Versalja a koje je u toku
ovoga rata Jugoslavenska armija
pod cijenu dragocjenih žrtava oslo-bodila)
Te i njima slične mjere slabe
opće-demokrats- ke snage i snage
Ujedinjenih Nacija a jačaju pozi-cije
poraženih reakcionarnih faši-stičkih
sila te u mjere u kraj-njoj
liniji uperene protiv mira i
bezbjednosti protiv prijateljstva
medju narodima kao osnove na
kojoj treba se konsoliduju iz-vojevane
pobjede
Tek danas poslije
čitave naše zemlje u stanju smo
da imamo jasnu i materijalizova-n- u
sliku bezbrojnih ruševina i ra-zaranja
širom čitave zemlje i da
upotpunimo proračune krvavog
bilansa uništavanja od strane fa-šističkih
od strane
jednog poretka koji je imao aspi-raciju
da zagospodari svijetom da
sebi obezbijedi svjetsku dominaci-ju
™ I U?T!53ip5WlWWwrS-- "
Jugoslavija je tokom ovoga rata
bila četvorogodišnje poprište ne-prestanih
žestokih borbi protiv os-vajača
Od neizazvanog i zločina-čkog
aprilskog napada 1941 godi-ne
do kapitulacije Njemačke na-rodi
Jugoslavije nisu prestali da
se bore svim sredstvima i na sva-kom
mjestu Ujedinjeni u ciljevi-ma
i metodama fašističko-imperi-jalistič- ki
porobljivači i njihovi do
maći kvislinški pomagači činili su
sve da istrijebe naše narode i da
potpuno paralizuju i upropaste na-šu
privredu i privredna bogatstva
Zvjerskim i iznenadnim napadom
jutarnjim bombama 6 aprila 1941
god koje su pale na otvorene i ne-branjene
gradove Jugoslavije pod
čijim su ruševinama našle smrt
hiljade žrtava — Njemačka i Ita-lija
otpočele su svoju krvavu igru
planskog uništavanja i razaranja
ne poštujući ni najosnovnije prin-cipe
medjunarodnog prava da bi
je nastavile sve do svog svršetka
— svog ratnog poraza
ćim su ovladali teritorijom na
še zemlje i rasparcelisali je na pro
vincije fašističkih imperijalista
okupatori — Nijemci Italijani i
njihovi sateliti — uzeli su u svoje
ruke cjelokupno naoružanje kop-nene
vojske vazduhoplovstva i
mornarice srva privatna i državna
saobraćajna sredstva željeznički
saobraćaj objekte pomorskog i ri-ječnog
brodarstva a zatim je nas-tupila
nezapamćena pljačka narod-ne
imovine čitava privreda uko-liko
nije bila opljačkana i unište-na
uokvirena je u ropski sistem
prisilnog rada u ekonomski pore-dak
osovinskih zemalja mobilisa-n- a
da pojača njihov ekonomski po-tencijal
da im posluži za daljnje
vodjenje rata Tome je slijedilo
prisilno mobilisanje u okupatorsku
vojsku stanovnika iz bespravno
anektiranih teritorija raskomada-ne
Jugoslavije masovna strijelja-nja
uz otimanje či-tave
pokretne i nepokretne imovi-ne
odvodjenja na prisilan rad itd
Voućica na Pelješcu popaljeno po Talijanima
zavojevačima
To
pobijedjenih
da
oslobodjenja
imperijalista
raseljavanja
Današnji Narodno-oslobodilač- ki
pokret u Istri prirodan je nastavak
one borbe koju narod Istre već du
go godina vodi za svoja nacionalna
prava i slobodu Ali danas pod
promijenjenim vanjskim i unutar-njim
uslovima i pod rukovodstvom
novih snaga Narodno-oslobodilač-k- og
pokreta u Istri dobio je sa-svim
druge perspektive kakve u
prošlosti nije mogao imati Svijest
naroda Istre da se u ovom krva-vom
sukobu s fašističkim okupato-rom
i domaćim izdajicama ostva-ruju
njegove vjekovne težnje čini
jednu od bitnih karakteristika
pokreta u
Istri Na toj podlozi mobiliziraju
se najšire narodne mase u borbi za
slobodu i pripojenje demokratskoj
federativnoj Jugoslaviji
Istru su uvijek otudjivali od nje-zine
matice domovine Austro-ugarska
monarhija ostvarivala je
pomoću talijanske manjine plan
izrabljivanja i ugušivanja slaven-ske
većine Istarski narod se borio
protiv toga Pod vodstvom biskupa
Dobrile Matka Laginje Matka
Mandića i drugih hrvatski narod
Istre u borbi protiv talijanskih
grofova i gospode ostvarivao je
svoja politička i kulturna prava
1918 god Istrani 1 Slovenci u
Slovenskom Primorju poveselili su
se da će biti oslobodjeni i pripoje
itd
Oružani ustanak naroda Jugo-slavije
poremetio je "mirni pe-rio- d''
pljačke mobilizacije strije-ljanja
i masovnog raseljavanja
našeg naroda Ograničile su se mo-gućnosti
tog "mirnog perioda" i
jačanja "novog poretka" u ovom
dijelu Europe
Da bi slomili oružanu borbu na-roda
Jugoslavije fašistički porob-ljivači
pristupili su još zločinački-je- m
razaranju uništavanju plja-čki
paljevini i masovnom uništa-vanju
naroda Nastalo je pravo
pustošenje koje ne poznaje druš-tvena
historija čak ni u njenim
počecima i najmračnijim otsjeci-m- a
društvenoga razvoja čitava
naselja pretvarana su u zgarišta
stanovništvo je zvjerski ubijano
ili spaljivano u svojim kućama
Ubijani su taoci i zarobljenici Na-rodno-oslobodil-ačke
vojske vršena
masovna interniranja nevinog sta-novništva
(žena djece i staraca)
u specijalne koncentracione logo-re
da bi tamo bilo sistematski i
planski uništeno Naročito užasna
bila su pustošenja u toku velikih
neprijateljskih ofenziva Sračuna
te na to da se unište žive snage
naše vojske da se razore materi
jalne baze za njeno izdržavanje i
smještaj da se unište rezerve ljud-skog
materijala za njeno popunja-vanje
— ove ofenzive ne mogavši
postići glavni cilj divljački bi se
sruJile na civilno stanovništvo i
njegovu imovinu paleći pljačka-juć- i
uništavajući sve što su pred
sobom nalazile
i Osim naselja i stanovništva u
toku oslobodilačkog rata razara-na
je privreda zemlje: poljopriv-reda
industrija rudarstvo Šumar-stvo
uništavane su saobraćajne
veze i objekti Privredni život bio
je paralizovan
i Prilikom svog povlačenja pod
udarcima naše vojske neprijatelj
je bio još drskiji i bezobzirniji
Rušio je i minirao sve: mostove
puteve željezničke pruge saob-raćajne
zgrade i postrojenja voz-ni
park fabrike rudnike javne i
privatne zgrade i masovno ubijao
stanovništvo
Saradjujući sa operacijama naše
vojske savezničko vazduhoplov-stv- o
takodjer je nanijelo znatne
štete pojedinim naseljima indus-trijskim
i saobraćajnim objektima
Da bi se utvrdila šteta pričinje-na
našoj zemlji od strane okupa-tora
i zbog ratnih operacija kao
i samim faktom rata još dok su
trajale vojne operacije naše na-rodne
vlasti i vojne ustanove pri-kupljale
su podatke o raznim vrs-tama
oštećenja koji su kasnije
formiranjem specijalnih organa
za utvrdjivanje i procjenu ratne
štete popunjeni i centralizovani
Prema prikupljenim i kritički
i riti s izdajom u Rapallu Labinski
rudari vodili su tromjesečni štrajk
1921 g i branili ulazak fašista u
rudnik Po svim istarskim selima
seljaci su s puškama dočekivali fa-šiste
i odupirali se talijanskoj oku-paciji
Zavladalo je strašan teror za-brana
materinskog jezika i najos-novniji- h
političkih i kulturnih pra-va
Istra se i dalje odupirala fašisti-čkom
nasilju Gortanova puška
koja je 1929 planula da sačuva
nacionalnu čast Hrvata pa buna
tinjanskih žena 1923 svjedoče o
nepokorenosti hrvatske Istre
Otpor naroda bio Je uvijek ugu-šiva- n
od talijanskih imperijalista
a s druge strane narod nije ni imao
nikakve podrške od matice zemlje
jer su u njoj vladali protunarodni
režimi Oni su vodili o svemu više
računa nego o patnjama Istrana
Jedino kad je to odgovaralo njiho-vim
ličnim interesima onda su po-tezala
pitanje Istre i tada je ona
služila kao moneta za potkusuriva-nje
Tek u N'arodno-oslobodilačko- m
pokretu Istra je vidjela izvor svo-ga
spasenja dolazak slobode i po-moć
svih ostalih naših naroda
Početkom 1942 g na poziv Ko-munističke
partije istarski prvo
borci pronose plamen oslobodilac'
ni kao sastavni dio kog rata po cijeloj Istri Uslovi za
teritorija Medjutim to se nije do-- rad bili su vrlo teški ali je uspjelo
godilo Engleska Francuska i ca- - narodu pokazati kojim putem tre-rsk- a
Rusija potpisale su 1915 g ba ići da bi se oslobodio a taj je
' tajni Londonski pakt kojim su — ujediniti sve snage borbi pro-obeć- ali
Italiji naš teritorij kao na- - tiv okupatora i njegovih domaćih
gradu što je ušla rat na njiho- - slugu omogućiti talijanskim anti-v- oj
strani 12 studenoga 1920 g fašistima da borbom na našoj
Rapallskim ugovorom predana je strani operu sa sebe ljagu fašizma
Istra i Slovensko Primorje Italiji i čvrsto povezati našu borbu 8 bor-- a
1924 paktom Rimu pripala je bom svih naroda Jugoslavije
i Rijeka Italiji I narod je sve više stupao bor--
Narod Istre se nije mogao pomi-- bu i pojačavao svoju prvu četu
obradjenim podacima slika ratne
štete u Jugoslaviji daje poražava-juć- e
rezultate
U sektoru gubitka nacionalnog
bogatstva srazmjerno je najteže
oštećena naša privreda Tako je
potpuno razoreno oko 360000 seo-skih
domaćinstva (popaljene i raz-rušene
kuće sporedne zgrade na-mještaj
zalihe itd) šteta nanije-ta
stočarstvu iznosi oko 50 posto
od predratne količine stoke koju
je imala naša zemlja (ovdje nije
uzet u obzir i normalni godišnji
priraštaj 4 godine) Od ukupnog
broja voćaka i vinograda uništeno
je oko 23 posto preko 15000000
voćaka i preko 84000 ha vino-grada
Još veća šteta napravljena
je inventaru i
poljoprivrednoj proizvodnji
Ništa bolje nisu prošli ni mnogi
naši gradovi i gradska privreda
Razrušeno je preko 70000 javnih
i privatnih stanbenih zgrada Niz
gradova u našoj zemlji je potpuno
uništen (Podgorica Andrijevica
Drvar Petrovac Udbina itd itd)
Potpuno je uništeno 25 posto
WBLm~S&-?~-4 je
Selo Runa popaljeno po Talijanima
Narod Istre ima jedan program - pripojiti
se novoj federativnoj Jugoslaviji
Na-rodno-oslobodila-čkog
jugoslavenskog
u
]
u
u
u
w
u
poljoprivrednom
industrijskih preduzeća a djelo-mično
oštećenje iznosi preko 40
posto vrijednosti preostale indus-trije
Isto je slučaj sa rudarskim
i šumskim preduzećima (fabrika
celuloze u Drvaru "sipad" itd)
Željeznički saobraćaj veoma je
teško pogodjen Skoro čitavi vozni
park uništen je ili odnijet od ne-prijatelja
Uništen je veliki dio
željezničkih mostova tunela i že-ljezničkih
stanica
To samo u glavnim crtama
Gubitak nacionalnog dohotka
uslijed paralizovanja čita'og eko-nomskog
života u toku 4 godine
rata materijalno uništenje priv-rednih
i saobraćajnih objekata
predstavlja takodjer jednu osjet-ljivu
stavku u ukupnom iznosu na-še
ratne štete Dovoljno je nagla-siti
da je nacionalni dohodak Ju-goslavije
prema jednoj stručnoj
"Vladimira Gortana" koja se us-pješno
borila protiv talijanskih fa-šista
Poslije kapitulacije Italije
digao se opće narodni ustanak u
cijeloj Istri Narod je poveo odluč-nu
borbu protiv Nijemaca koji su
tad okupirali Istru i svih njihovih
domaćih slugu koji su htjeli one-mogućiti
oslobodilačku borbu na
roda Jedan dio istarskog sve-ćenstva
odigrao je izdajničku
ulogu Oni su bili nosioci poltike
"čekanja" koja je išla za tim da
prevari narod da će iz ruku Nije-maca
dobiti nacionalnu slobodu
Da bi prikrili pred narodom da je
glavni neprijatelj njemački okupa-tor
oni su mržnju pre-ma
talijanskoj manjini Cilj te po-litike
je bio da bi se spriječilo
"bespotreban" dolazak u partizane
i da se stvore Nijemcima uslovi za
mobilizaciju u t zv "kozare" voj-sku
koja njima sluii
Nasuprot takvim
pošao Je jedan dio svećenika s na-rodom
i na tom putu dali su svoje
živote šime Milanović i Marko
Zelko
Reakcija nije uspjela da kod na-roda
Istre stvori svoje uporište
Zato je još pokušala da pomoću
četničkih i ustaških bandi izvana
pojača svoje pozicije Svi ti poku-šaji
su propali Danas Istra ima
svoje vojne jedinice ima organizi-ranu
narodnu vlast Narodno-oslo-bodilač- ka
fronta Istre oim šačice
izdajnika okuplja čitav narod
Narod Istre ima jedan program —
pripojiti se novoj demokratskoj fe-derativnoj
Jugoslaviji Istrani zna-ju
da taj cilj mogu ostvariti samo
kroz Narodno-oslobodilač- ki pokret
Odatle proizlazi čvrstoća i snaga
Narodno-oslobodilač- ke fronte Is-tre
Ljubo Drndić
član Oblasnog JNOF za Istru
procjeni ekonomista 1926 god iz-nosio
preko 80 milijardi dinara
Da bi se imala bar kakva takva
slika naših ratnih rashoda treba
imati pred sobom čitavo naše
predratno naoružanje vojne obje-kte
koji su samo djelomično gra-dje- ni
iz državnih budžeta a u
glavnom besplatnom radnom sna-gom
vojnu industriju troškove
za vodjenje četverogodišnjeg ota-džbinskog
rata izdržavanje armi-je
trošenje ratnog materijala po-novno
naoružanje naše armije —
sve to teško je i približno odrediti
Izračunata visina troškova koja
je unijeta u našu ratnu štetu na
ratne rashode oslobodilačkog rata
predstavlja najminimalniji dio
troškova koje su učinili naši naro-di
za održanje svoje armije To
je nemoguće točno odrediti jer ci-jela
Jugoslavija i svi naši narodi
sačinjavali su ratni logor i ratno
poprište na kojem se odvijala bor-ba
sa nesrazmjerno brojno jačim
okupatorskim trupama Tome tre-ba
dodati još i to da narodi Jugo-slavije
i njihova armija nisu nika-da
imali predaha u toku 4 godine
mw
Pelješac takodjer
raspirivali
svećenicima
rata Uorba se vodila dan i noć iz
godine u godinu
Ali najveću i neprocjenjivu šte-tu
predstavlja gubitak ljudskih ži-vota
To je šteta koja se ne može
nadoknaditi niti platiti Prema pri-kupljenim
podacima Jugoslavija je
u toku ovoga rata izgubila 1685-00- 0
stanovnika od kojih 1401460
gradjanskih i 283540 vojnih lica
sa prosječnom starošću od 22 godi-ne
Droj uslijed rata onesposoblje-nih
lica iznosi 425000 ratnih za-robljenika
preko 170000 interni-raca
320003 prisilno odvedenih
na rad 270000 1 prisilno raseljenih
530000
Ovo su najbolnije cifre naše rat-ne
štete Ovo je cijena u krvi ko-jom
je jedan mali narod platio
svoju slobodu Ovo je krv koja je
prolivena za djelo Ujedinjenih Na-či- ja
za ciljeve anti-hitlerovs- ke
koalicije Neprocjenjive žrtve pa-le
za odbranu civilizacije za druš-tveni
progres moraju biti poštova-ne
od pojedinaca i naroda
Gubitak Je neizmjeran i njego-ve
će posljedice naša zemlja osje-ćati
u dalekoj budućnosti To je
gubitak koji se ne može nadokna-diti
i koji se Jedino nadoknadjuje
u slobodi koju uživaju narodi Ju-goslavije
To Je gubitak koji pra
vilno mogu ocijeniti samo pojedin-ci
i narodi koji se bore za prava
čovjeka i gradjanina
Da zaključimo:
Podaci o ratnoj šteti prikuplja-ni
su sa svom ozbiljnošću i dosto-janstvenomu
Jedne pobjedničke i
herojske zemlje Ti podaci doći će
ukoliko još nisu došli pred najviši
saveznički forum za ratnu štetu
Mi s pravom tražimo da naši zah-tjevi
budu u potpunosti zadovolje-ni
u okviru općih savezničkih odlu-ka
Mi s punim pravom insistira-mo
s obzirom na naš ogromni
ulog za pobjedu nad fašističkim
zavojevačima da punopravno uče-stvujemo
kac ravnopravan član
anti-hitlerove- ke koalicije u dono-šenju
pomenutih odluka
To je pravo koje naši narodi tra-že
od Saveznika
Njemačka mora da plati sva ra-zaranja
i uništavanja materijalnih
bogatstava i života koja je poči-nila
u ovome ratu Njena privreda
mora biti onesposobljena za pri
premu na bilo kakve agresije Nje
mačka bogatstva investirana i ulo
žena u druge europske zemlje u
svrhu priprema novih agresija
moraju biti u cijelosti konfiskova-n- a
bez obzira na njihov karakter
i nacionalno ruho u korist ratom
oštećenih europskih zemalja
Posebni interesi pojedinih savez-ničkih
zemalja ne smiju biti pre-preka
općem cilju Ujedinjenih Na-cija:
obeibjedjenju mira i pravič-ne
naknade Tome nas uči iskus-tvo
Versalja
ti Mitar IUVIĆ