Novosti, April 19, 1945

              i U
i
m£S5mmtm
STHANA 2 NOVOSTI Četvrtak 19 aprila 1945 NOVOSTI
Published every Tuesday Thursdcry and Saturdar by the
Novosti Publishing Company
In the Croatian Lan gu age
Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku
Rsgistered in the Registrv Office for the Citr of Toronto
on the 24th dar of October 1941 as
No 460S2 CP
ADRESA NOVOSTI
206 Adekzide Street West Toronto 1 Ontmio
Telephon: ADeloide 1642
Dopisi bez potpisa se ce uvrfćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Sovjetsko - jugoslavenski
ugovor
Dvadesetgodišnji ugovor prijateljstva medjusobne pomo-6- 1
i posljeratne saradnje izmedju Sovjetskog Saveza i Jugosla-vije
potpisan je na 11 aprila ove godine u Moskvi po komesa-ru
vanjskih poslova Molotovu od strane sovjetske vlade i po
maršalu Titu premijeru jugoslavenske vlado
U tom se ugovoru jedna i druga strana obavezuje
Prvo da će nastaviti zajedničkom borbom skupa sa osta-lim
članicama Ujedinjenih Nacija protiv zajedničkog neprija-telja
i do konačne pobjede
Drugo da će jedna drugoj pružiti svu moguću vojnu i
drugu pomoć u toj borbi
Treće bude li kroz vrijeme od dvadeset godina bilo koja
strana uvučena u oružani 3ukob obnovi li Njemačka ili bilo
koja druga zemlja svoju agresivnu politiku jedna ćo drugoj
pomagati svim sredstvima na raspolaganju
Četvrto stranke se obavezuju da će usko saradjivati po
svim medjunarodnim akcijama od kojih zavisi mir i sigurnost
svijeta
Peto ni jedna strana neće zaključivati nikakvog ugovora
ni ulaziti u nikakav savez sa bilo kojom zemljom ako bi takav
savez izravno ili neizravno bio uperen protiv druge strane
Sosto poslije svršetka ovog rata obo zemlje će tijesno sa-radjivati
po svim gospodarskim kulturnim i prema potrebi i
vojničkim pitanjima te raditi na jačanju i razvitku jedne i dru-ge
zemlje
To su glavne crte dvadesetgodišnjeg ugovora izmedju
Sovjetskog Saveza i nove Jugoslavije
Za narode Jugoslavije naročito taj ugovor je od ogrom-nog
značaja On za njih predstavlja garanciju nesmetanog
posljeratnog razvitka i jačanja koliko na ekonomskom toliko
na kulturnom i političkom polju on predstavlja sigurnost da
će demokratske težnje i tekovine današnje oslobodilačke bor-be
biti ne samo ostvarene nego usčuvane i razvijane u duhu
najširih demokratskih potreba i da će nova Jugoslavija pod
vodstvom maršala Tita postati važan čimbenik u posij eratnoj
Europi
Konkretno dvadesetgodišnji ugovor izmedju Sovjetskog
Saveza i Jugoslavije jača novu Jugoslaviju a jaka i demokrat-ska
Jugoslavija na Balkanu znači novo doba za sve balkanske
narode doba ne ratova ne bijelog terora ne nacionalnog
gloženja i vječitih trzavica za interese pojedinih imperijalisti-čkih
sila — nego mir i slobodan razvitak
Što radi Fotic u Kanadi
Na 1 1 aprila bio je u Torontu Konstantin Fotić onaj izju-re- ni
jugoslavenski ambasador u NVashingtonu i ovdje održao
govor pred Kivranis klubom
No želimo a nije ni potrebno da s Fotićom raspravljamo
o Jugoslaviji Njegovo stanovište što se tiče Jugoslavije i po-gleda
na svijet poslije rata je jasno i odredjeno Po Jugoslavi-ji
Fotićevo stanovište je ono Nedića Draže Mihajlovića Sto-jadinovi-ća
Princa Pavla i drugih narodnih izdajnika orijen-tacija
dakle prema fašističkim državama Za njega je propala
Jugoslavija bila svetinja jer je ležao na njenom koritu i tovio
se dok su narodi njeni grcali u gladi bijedi i glavnjačama
Nova Jugoslavija pod vodstvom maršala Tita za njega i nje-govo
nije dobra jer ih je narod kao vjočite trutove odbacio i
uzeo sudbinu svoju u svoje ruke a vodstvo države povjerio
ljudima koji će znati kako osloboditi zemlju poštivati jedin-stvo
i bratstvo narodno i omogućiti bolji život poslije rata
I samo logičan zaključak je za ovakve tipu9e da se pro-tive
i da stvaraju zavjeru protiv nove Jugoslavije
Mi smo kažemo naučni na Fotićeve izjave Mi njega zna-mo
i poznamo kao opasnog pro-fašističk- og elementa koji bi
i danas volio da u Jugoslaviji vlada Stojadinović Hitlerov pri-jatelj
nego Tito kao saveznik Nego čudimo se kako je došao
i tko ga je pozvao u Kivvanis klub da govori Da h su oni od
Kiwanis kluba znali tko je Koča ili nisu da li su ga oni zvali
ili(se sam ponudio to konačno i nije više važno Važno je sada
to da im se poruči pa da znaju za buduće daje Fotić krvni
neprijatelj demokratske i federativne Jugoslavije da je sve do
prije rata bio otvoreni prijatelj i pristaša Musolinijevog siste-ma
u Italiji i Hitlerovog u Njemačkoj Valno im je reći pak da
znaju i to da je Amerikanski Srbobran koji je pisao i piše pod
uticajem Fotića napadao Veliku Britaniju odmah u početku
rata da će se u Francuskoj boriti do posljednjeg Francuza a
sada da je prodala Jugoslaviju krvniku srpskog naroda komu-nisti
Titu Za sve ono što se dogodilo u Jugoslaviji bacana je
krivica u glavnom na Sovjetski Savez i onda na Englesku To
je čovjek koji nije sigurno da nije na listi ratnih zločinaca u
Jugoslaviji skupa sa Nedićem Dražom i drugima To treba da
znaju oni od Kivranis kluba pak ga nebi vile zvali da govori
Dopustiti dakle da jedan nitko i niita Fotić da sa pro-falističk- itn nazorima dolazi u Kanadu i ovdje u demokratskoj
Kanadi blati novu Jugoslaviju sa kojom Kanada želi podržava-ti
dobre odnose ne služi na čast klubu koji je dopustio da Fo-tić
govori o Jugoslaviji Ako se je već željelo čuti nešto o Jugo-slaviji
zašto zvati Fotića zašto ne bilo kojeg službenog pred-stavnika
Jugoslavije kojemu su prilike bolje poznate i koji bi'
govorio sa odobrenjem vlade i naroda koji je toliko žrtava
podnio u ovom velikom zajedničkom ratu za stvar demokracije
Istra u narodno - oslobodilačkoj borbi
U redovima Narodno-oslobodilačk- e vojske Jugoslavije bori
se 15000 Istrana Drugih 10000 Istrana što su nakon kapitu-lacije
Italije dopali u ruke Saveznika zatražili su da ih se pu-sti
u Narodno-oslobodilačk- u vojsku Nadalje 30000 istarske
omladine organizirano Je u Ujedinjenom savezu anti-falistič- ke omladine Hrvatske 25000 žena obuhvaćeno Je u Anti-faSisti-čk- oj
fronti žena I konačno u Istri pod najtežim uvjetima fa-šističkog
terora aktivno djeluje 550 Narodno-oslobodilaćld- h
odbora
Historijski je dokazano pravilo
da se oružani ustanak razvija cik-ca- k
linijom U svakom ustanku
ima pobjeda i poraza napredova
nja i uzmicanja plime i osjeke I
privremena pobjeda njemačkih
okupatora u Istri poslije kapitu-lacije
Italije bila je samo obalna
osjeka U3tanka Već koncem 1943
god Narodno-oslobodilač- ki pokret
počinje iznova bujati Poučen ne-davnim
iskustvima pokret je uz
pomoć koju je dobio od Glavnog
Štaba NOV Hrvatske i ZAVN-OH--a
udario čvršće i solidnije te
melje svojim vojničkim i politi-čkim
organizacijama Jedna za
drugom nikoje nove još čvršće i
snažnije ćete za njima bataljoni
a već u proljeće 1944 došlo je do
osnivanja prve brigade "Vladimi
ra Gortana" Iiorbe i uspjesi ove
brigade kao i ostalih partizanskih
jedinica u Istri zatalasale su po
novo narodne mase
Neprijatelj medjutim pokušava
novi obračun a Narodno-oslobodila-čki- m
pokretom u Istri Koncem
travnja 1944 god krenuše Nijem-ci
u drugu veliku ofenzivni protiv
slobodnog teritorija Istre Tri nje-mačke
divizije a preko 30000 voj-nika
uz pomoć Mussolinijevih fa-šista
Ilupnikovih domobrana i Pa-velićev- ih
ustaša stadoše ponovno
harati i paliti Istrom Spaljeno je
do temelja nekoliko desetaka hr-vatskih
sela i gradova Osobito te-ško
postradali su kotarevi Kastav
i Kras koji u potpuno spaljeni
pa kotarevi Opatija Lovran Pa-zin
Labin i drugi Gotovo sva is-točna
i sjevero-istočn- a Istra je
spaljena Hiljade civilnog pučan-stva
ponovno je ubijeno t mrcva-reno
na najzvjerskiji način Ova
nova i strašna zlodjela njemačkih
razbojnika i njihovih pomagača
najrealnije u svojoj strahoti ilus-trira
slučaj sela Lipa u kojem je
30 travnja 257 stanovnika našlo
smrt u vatri vlastitih domova ili
pod nožem pobješnjelih fašističkih
krvoloka Od cijelog sela spasila
se samo jodna žena sa svojom dje-com
a sve drugo je poklano ili ži-vo
bačeno u vatru
Ali Istra već očelićena u borba-ma
obogaćena velikim iskustvom
i spoznajom da bez krvi nema i ne
može biti slobode nadahnuta nes-lomivom
vjerom u pobjedu narodno-oslobod-ilačke
borbe nije pokle-kl-a
Naprotiv Narodno-oslobodilač- ki
pokret u Istri izišao je iz ove
ofenzive joj jači i čvršći
NaJe jedinice pod rukovodstvom
Operativnog štaba za Istru prešle
su ljeti 1944 g u protuofenzivu i
oslobadjaju nova velika područja
Istre Oslobodjen je tako Pićan
Gradišće Moštdenička Draga
Đrcst Labinština Kras Čepić i
ostali krajevi Uspješne borbe vo-dje- ne
su u zapadnoj i sjevero-za-padn- oj Istri Pokret doživljava no-vi
svoj polet Hiljade novih boraca
stupa u Narodno-oslobodilačk- u
vojsku Doskora se osniva druga a
malo zatim i treća brigada U au-gustu
osniva se konačno u Istri i
divizija — 43 divizija Narodno-os- -
lobodilačke vojake Jugoslavije A
druge hiljade istarskih boraca od
laže u jedinice Jto se bore u Hrvat-sk- oj
osobito u slavnu 8 10 34 i
35 diviziju Bore se oni ne samo u
Istri nego l u Gorskom Kotaru
Lici Kordunu i 2umberku bore se
zanosno i oduševljeno jer znadu da
je to potrebno 2bog oslobodjenja
Istre i njezinog priključenja Ju
goslaviji
Ovim vojničkim uspjesima prik
ljučni su se sjajni politički uspje
si Dez prekida e osnivaju novi
NOO-- i omladinske ženske i osta-le
anti-fašistič- ke organizacije oko
kojih se okuplja narod Istre Ovi
politički uspjesi krunisani su for
miranjem Jedinstvene narodno
oslobodilačke fronte Hrvatske za
Istru u koju su ušli pristaše svih
stranaka svih političkih uvjerenja
i svih socijalnih slojeva U Jedin-stvenoj
fronti okupljeni su prista-je
Komunističke Partije hrvatski
narodnjaci vanstranački hrvatski
rodoljubi prinaJc talijanske unije
itd
U rujnu 1944 god — na godiš-njicu
narodnog ustanka — osno-van
je na istarskom oslobodjenom
teritoriju Oblasni odbor Jedinstve-ne
narodno-oslobodilač- ke fronte
Hrvatske za Istru na čelu s pred-sjednikom
dr Antom Mandićem
(predsjednikom hrvatskih narod-njaka)
podpredsjednikom Sega-lo- m
Domenikom (predstavnikom
talijanske unije) i tajnikom Duša-nom
Diminićem (predstavnikom
Komunističke Partije Hrvatske)
-- 9r ) i' umi AV_
1 KASTAV T
n— i
ISTKA ĆE HITI NASA — KAŽE TITO strarno naSa svjedoči mapa koja pokazuje da u
prebivaju u glavnom Hrvati Slovenci prema hiljada Talijana
Sljepoća je jedna od najstrašni-jih
nesreća i bolesti koja uopće
može zadesiti čovjeka Njoj nema
lijeka i radi toga ona još stra-snija
Koliko puta smo s tugom u du-si
gledali slijepca kako nesigur-nim
korakom prolazi seoskim pu-tem
koliko puta nam se srce sti-skal- o
od boli kad s kućnog
praga dopirao do nas jednolični
glas slijepčeve tužaljke Tužna
to pjesma je pjesma čovjeka
koji je izgubio najveće dobro
najveće blago — očnji vid Ne
zna on za radosti koje ml
sretnici osjećamo za sunčanih da-na
za sreću koja nas lspunjuje
kad prolazimo našim poljima
i šumama brežuljcima i ravnica-ma
jer je njegov život vječni
mrak
Ne manja nesreća od je
"slijepoća" ljudi zdravih očiju s
kojima se svakodnevno susreće-mo
jer žive u svim našim selima
i krajevim Gotovo nema sela u
našoj zemlji u kome ne bi našli
po nekoliko takovih kako
zemlju kako se s puškom u ruci
bore protiv neprijatelja kako
kuhaju hranu njeguju djecu ili s
preslicom zataknutom o pas ču-vaju
stada Obojeg su spola i raz-- '
ličite starosti takva nesretna bra-ća
a broj njihov je ogroman Kad
bi mogli skupiti sve te "slijepce"
bila bi to milijunska povorka
jer je svaki drugi čovjek u
našoj zemlji "slijepac" te vrsti
a svi oni zajedno naša su seljačka
i radnička braća i sestre Radni
je to narod koji već stoljećima
prolazi kroz sela i gradove pokraj
škola knjižnica i čitaonica a joi
i danas u tako ogromnom broju
ne čitati i pisati Kroz stolje-ća
bio osudjen od vlastodraža-c-a
da bude "slijep" kod zdravih
očiju — da bude nepismen
Uzalud su pošteni školovani
ljudi sinovi tog istog naroda na-pisali
mnogo dobrih korisnih i li-jepih
knjiga kojima su htjeli na-rodu
otvoriti i pomoći mu da
izadje iz mraka u kojem se vje-kovima
nalazio kad se polovica
našeg naroda radi svoje nepLs
menosti nije mogla njima koris-titi
Naš narod je od toga imao og-romne
štete Nepismenost imala
vrlo teJke posljedice u životu i raz
vitku našeg naroda Ona je usko
povezana s bijedom i siromaštvom
kao sjena s čovjekom Sto je teži
život naroda u kome kraju i čim
je veće siromaštvo tim više ima
nepismenih Nepismenost je dak-le
vjeran zao drug i stalni
pratilac teškog života naših na-roda
i njen broj je ogroman
Koliko ima nepismenih ljudi u
I1
Jedinstvena narodno-oslobodi- la
čka fronta Hrvatske u Istri ujedi-nila
je sve pozitivne snage Istre
sve poštene Hrvate i Talijane bez
obzira na političke razlike U njoj
narod gleda svoje političko pred-stavništvo
svoju borbenu organi-zaciju
i zato joj daje svoju najpu-nij- u
podršku
Kolikim snagama sudjeluje da-nas
Istra u Narodno-oslobodil- ač
tt' i ' '
xT
— je ova
njoj i
je
je
je
ove
oru
je
je
našoj zemlji najjasnije nam go-vore
brojke
Na svaku stotinu ljudi ima ne-pismenih:
u kotaru Knin 69 u
Itenkovcu 68 u Sinju 66 Šibeniku
47 Hiogradu na Moru 46 Makar-sko- j
43 a u Splitu 41
Takove su prilike nepismenosti
u Dalmaciji a u Lici i Kordunu
još su gore Tako u kotaru Slunj
na svakih stotinu ljudi ima 67 ne-pismenih
u Udbini 65 Gračacu
64 Donjem Lapcu 63 Vrgin Mos-tu
62 Korenici 60 Glini 56 Voj-niću
55 Iirinju 52 Otočcu 50 a u
Gospiću 47
U krajevima koje smo spome
nuli dosiže broj nepismenih tak-vu
visinu da nas to upravo zapre-pašćuje
Prema najnovijim poda-cima
u kotaru Vrgin Mo3t ima
15439 nepismenih u Vojniću
16971 Slunju 27706 u Karlovcu
7014 a u Plaškom 4025 Ukupno
ima na Kordunu 68155 nepisme-nih
U krajevima izmedju Save i
Drave prilike su u tom pogledu
nešto bolje ali još uvijek nisu
takve da bi nas to moglo zadovo-ljiti
I tamo treba uložiti mnogo
truda da nepismenosti nestane
potpuno
Kakve posljedice ima nepisme-nost
za neki narod lijepo nam
kaže Anton Radić: " što je
manje svijeta u kojoj zemlji
znalo čitati i pisati to je bilo vi-se
robova i krivice"
Kad to znamo onda će nam biti
jasno zašto su vlastodršci svih
vremena sprječavali narod da
dodje do znanja i zbog čega su
svim silama nastojali da u nji-hovoj
zemlji bude što više nepis-menog
naroda Oni su dobro znali
da su nepismeni ljudi bili najvje-rniji
i najposluinije sluge Vlasto-dršcim- a
koji su vladali nad naro-dima
protiv narodne volje tre-balo
je dakle manje prosvjeće-ni- h
ljudi a Jto više poslušnih ro-bova
U prosvjećenom čovjeku i
narodu vidjeli su veliku opasnost
za njihov bezbrižan bezposličar-sk- i
i udbni život i zbog toga su
kroz vijekove sve do naših dana
nemilosrdno progonili one koji
su medju narod unosili prosvjetu
koji su narodu objašnjavali uzro-ke
njegovog teškog i bijednog ži
vota i koji su mu istovremeno
ukazivali put kojim treba poći i
što učiniti i radnik i seljak a da
njihov život bude već jednom
radosniji i bolji
Neznanje i neukost naroda bio
je temelj na kome su nametnici 1
izrabljivsči naroda gradili svoj la
kom pokretu najriječitije govore
slijedeće brojke:
U redovima Narodno-oslobodilač- ke
vojske Jugoslavije bori se
15000 Istrana Drugih 10000 Is-trana
što su nakon kapitulacije
Italije dopali u ruke Saveznika
zatražili su da ih se pusti u Narodno-oslobod-ilačku
vojsku Nadalje
30000 Istarske omladine organizi- -
TO'Ž'TTOSjr' 'SV 38P5W¥ C
—'"xi IB rft
Da
par Slijepci kod zdravih očiju
To
zna
oči
ali
Jto
godan život i na čemu su zasni-vali
svoju vlast nad narodom jer
su znali "da je neznanje pomagač
ropstva i nepravde laži i preva-re:
uzročnik je straha i narodne
nesloge" (Antun Radić)
Danas su se u našoj zemlji pri-like
u mnogoćemu izmijenile Na-rod
je ne samo preuzeo nego je i
sam postao vlast a sve ono staro i
nevaljalo što je sad radilo protiv
nevaljalo što je do sad radilo pro-tiv
naroda nestaje Ovih dana na-š- i
narodi privode pobjedonosnom
svršetku bitku koju već četvrtu
godinu ustrajno vode protiv
ropstva nepravde laži i prevare
Ta borba oslobodila je naš narod
vjekovnog straha i učvrstila slo-gu
naših naroda jače nego što
je to ikada do sada bilo
Isto tako kako nemilosrdno
uništavamo neprijatelja naše
zemlje tako ćemo povesti i nasta-viti
nemilosrdni rat protiv vje-kovnog
neprijatelja naših naroda i
uzročnika mnogih zala — protiv
nepismenosti
Naša narodna vlast Zemaljsko
anti-faSistič- ko vijeće narodnog os-lobodjenja
Hrvatske pozvalo ju
preko svog Odjela narodne pros-vjete
na takmičenje u suzbijanju
neolsmenostl sve civilne i voine
'vlasti ustanove i organizacije že
na i omladine učitelje i profesore
i sve pismene ljude Tom takmiče-nju
medju okruzima kotarcvima
općinama i selima potrebno je da
pristupimo svi jer smo uvjereni
da samo pismen i prosvjećen na-rod
može upravljati svojom sudbi-nom
i jer je to naša dužnost prema
braći i drugovima koji su do sada
tudjoni krivnjom bili "slijepi" kod
zdravih očiju
Antun Kaneijan učitelj
štrajk u tvornici gume u
Toronto nije riješen
Nev Toronto 18 Aprila — Spor
izmedju United Rubber Vorkers
unije i uprave kod Goodvear Tire
i Rubber kompanije koji je doveo
do toga da je prošlog ponedjeljka
izašlo na štrajk 2500 radnika još
nije riješen
Predstavnik unije Matt Drum-nion- d
je izjavio da je govorio sa
predstavnicima kompanije i zatra-žio
da se nastavi pregovorima za
rijesenje spora jer interesi rata
ne mogu dozvoliti štrajkovanja u
tako važnoj industriji Kompanij-ska
uprava medjutim odbija pre-govarati
na osnovu unijskih pred-log- a
govoreći da radnicima ne
može dati privilegija koje traže za
vrijeme odmora
rano je u Ujedinjenom lavežu an-ti-fašisti- čke omladine Hrvatske
25000 žena obuhvaćeno je u Anti-fašističkoj
fronti žena I konačno
u Istri pod najtežim uvjetima fa-šističkog
terora aktivno sudjeluje
550 Narodno-oslobodilačk- ih odbo-ra
Ove zaista impozantne cifre naj-bolje
ilustriraju zamah Narodno-ođlobodilačk- og
pokreta u Istri
Ovo najrealnije potvrdjuje činjeni-cu
da je Istra hrvatska jugosla-venska
i slavenska da Istra hoće
jedino Hrvatsku i Jugoslaviju
Ovu činjenicu potkrepljuju i sil-ne
žrtve koje je narod Istre pri-donio
u borbi za ostvarenje tih ve-likih
ciljeva U slavnoj epopeji ti-tan- ske
borbe naroda i zemalja Ju-goslavije
borba naroda Istre pred-stavlja
i po svom heroizmu i po
svojim žrtvama jednu od najljep-ših
njezinih stranica Hiljade naj-boljih
sinova Istre prolilo je svoju
krv u redovima narodno-oslobodilač- ke
borbe Medju njima i na da-leko
poznati javni radnik prof
Vladimir Svalba-Vi- d pa Jože Su-ra- n braća Cetina pa divni omla-dinci
kao Olga Ran Mrakovij Zu-pan- ić
Milić i bezbrojni slični nji-ma
Zajedno s Hrvatima junački
su davali svoje živote za ostvare-nje
demokratskih sloboda talijan-ske
manjine u slobodnoj Istri u ok-viru
demokratske federativne Ju-goslavije
mnogi iskreni talijanski
anti-fašis- ti kao na pr Pino Bu-dić- in
čije ime nosi jedan bataljon
u 43 diviziji zatim Aldo Rismon-d- o
Negri i drugi pa mnogi Rije-čani
na čelu s popularnim Giova-nije- m
Kuizom-Johno- m
Istina ima i u Istri i neprijate
ljskih elemenata koji pod zašti-tom
njemačkih razbojnika rade
protiv narodnih težnja To je u pr-vom
redu šaka Mussolinijevih očaj-nika
— talijanskih fašista ili "re-publikanaca"
kako oni sebe danas
nazivaju Oni u svojoj ograniče-nosti
traže i danas da Istra ostane
u okviru fašističke Italije Ova
grupica bankrotera svaki dan je
sve manja Nju su prezreli i sami
Talijani koji žive u Istri
Drugu grupu predstavljaju neki
elementi koji se vole nazivati anti-fašisti- ma
i kititi se tobože demo-kratskim
perjem ali se ipak slažu
a fašistima u tome da Istra — iako
je svojim ogromnim dijelom hrvat-ska
— ostane pod talijanskom
vlašću Ovi elementi takodjer ne-maju
nekih snaga u narodu No
oni vole da se razbacaju frazama
o tome kako negdje u Engleskoj
ili Americi imaju "nekog" tko po-dupire
njihove težnje
Treća grupa Utiče kao svoj
program uredjenje tobožnje tam-pon
države koja bi se pod zašti-tom
velikih sila nalazila izmedju
Jugoslavije i Italije U toj "tam
pon" državi vladali bi dakako ta-lijanski
imperijalisti I ovi se vole
pozivati na to da će u svojoj poli-tici
naići na potporu Saveznika
Medjutim ni ovi nemaju pristaša
nigdje osim tu t tamo u tankom
sloju talijanskih ili potalijančenih
elemenata po gradovima Istre
Ovoj crnoj bratiji priključili su se
krvavi Pavelićevi ustaie i četnici
Draže Mihajlovića a u novije vri
jeme i Ijotićevci i nedićevci koji
su nakon oslobodjenja Srbije po-bjegli
u Istru Tamo sada zajedno
s ustašama fašistima autonomaši-m- a
libumistima tamponašima i
ostalim prirepcima talijanskog im-perijalizma
— a sve pod zaštitom
i blagoslovom gestapoa i njemačke
soldateske — vode zajedničku bor-bu
protiv Narodno-oslobodilačko- g
pokreta i priključenja Istre Jugo-slaviji
Dakako da u narodu nemaju ni
jedni nikakvog utjecaja Narod Is-tre
a osobito hrvatski narod koji
predstavlja u svakom pogledu naj-brojniji
živalj i najodlučniji fak-tor
s prezirom odbija sve ove iz-dajničke
kombinacije i junački se
bori protiv njih On neće da čuje
ni za kakva rješenja osim jednog
jedinog a to je: priključenje Istre
Hrvatskoj i Federativnoj Demo-kratskoj
Jugoslaviji
Pukovnik šlme Italen
S A L A
Neki bogataš ima namjeru da
se udomi u nekom samotnom gor-skom
kraju sa zadaćom da tamo
podupre domaći rad siromašnog
pučanstva Jednoć opazi nekog
seljaka kako sam gradi tačke
— He prijatelju poito ove
tačke!" — Deset dinara — A
sto komada? — Pet sto dinara
— Tako a zašto je izradba u
većoj kolićni toliko skuplja?"
— E zar mislite gospodine da
ja mogu nakrasti drvo koje mi je
potrebno ta sto tačaka kao ovo? !
%
fc