000275 |
Previous | 7 of 12 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
г! Tito held a marxist view of the world, but his relationship to mar-xism was unconventional, free of all given pattern. By constantly unco-vering fresh perspectives, he was, in fact, conscious that theory does not contain the "keys to all doors". This stemmed from his awareness that theory can only be refreshed and perfected with creative thought, which opens up the path to the discovery of new truths. Tito's thought was manifested in his own particular way. He did not use the formulae of others. His thought was uncomplicated and comprehensible to all, told by man — to man. DIZDAREVIC PREDSJEDNIK SKUPSTINE SFRJ BEOGRAD — Za novog predsjed-nik- a Skupstine SFRJ postavljen je Raif Dizdarevic iz Bosne i Hercego-vin- e. Za potpredsjednika Skupstine kandidat je Mito Micajkov iz Make-donij-e, a za predsjednika Saveznog vijeca Skupstine SFRJ kandidat je dr. Anton Vratusa iz Slovenije. Kandidat za predsjednika Vijeca republika i pokrajina Skupstine SFRJ je Nikola Kmezic iz Vojvodine. SVETE2IUVJETI NAOKUPIRANIM ARAPSKIM TERITORIJIMA 2ENEVA (AP) — Arapsko stanov-nistv- o na teritorijima koje je okupi-ra- o Izrael u junskom ratu 1967. godine, zive i rade pod sve tezim uvjetima — navodi se u izvjeStaju specijalne misije Medunarodne or-ganiza- cije rada (MOR) zaduzene za to podrucje. U izvjeStaju pripremljenom za godiSnju konferenciju MOR koja se treba odrzati iduceg mjeseca u Zenevi, istifie se da su u pogledu standardaarapskog stanovniStva za-biljeze- ne neznatne ili gotovo nikakve promjene. Sindikalne organizacije imaju veoma ograni6ene mogudnos-t- i da brane ili zastupaju interese arapskih radnika. Radni programi viSe idu u prilog Izraelu, nego §to pridonose razvoju privrede na okupi-rani- m teritorijima. ZapoSljavanje je za Arape sve tezi problem. Podaci pokazuju takoder da nema odgova-rajuci- h foruma ili institucija za planiranje razvoja nacionalne privre-de. Specijalna misija takoder raspola-z- e izvjestajima u kojima se navodi da se djeca i dalje koriste kao radna snaga, posebno u izraelskoj poljo-privred- i, kao i u pojedinim industrij-ski- m granama — navodi MOR. Г0 MARK THE 90TH ANNIVERSARY OF THE BIRTH OF JOSIP BROZ TITO ~ By Dr. Jovan Dordevic (Tanjug) This became specially avident in Tito's relationship vis-a-v- is revolu-tion, for revolution cannot give the true replies if it does not settle national contradictions and resolve the differences which have occurred in historical development. Tito's concept of the national question does not only consist in emphasis on this question's link with the settlement of the social question, but rather in the recogni-tion of the national identity of individual, previously suppressed, even denationalised, ethnic groups. This recognition presupposes the adoption of Lenin's formula on "the right of each nation to self-determinatio- n", but also something more, something crucial and original - the establishment of a political system in which the self-determinat- ion of nations is realised and guaranteed in the framework of socialist demo-cratic communities. Such a political system, or the framework for the realisation of national identity and equality, Tito streesed, is not and should not be the state in the traditional sense, NOVI PREDSJEDNIK IZVRSNOG VIJECA n" ." ." - " !—. - i"_" . _: -'- - 'ш _. - 'ш ЧЖјПЛТ 4r:-- - .:. if .r .. Jt -- ='. V'Satiflj. n1J., U i .. . r_ J . MILK PLANINCje novi pred-sjedn-ik Saveznog izvrSnog vije-6- a. Dosad je bila predsjednik Centralnog komiteta Saveza ko-muni- sta Hrvatske. Rodena je 1924. godine u DrniSu. ZavrSila je Visoku upravnu Skolu. Narodnooslobodiladkoj borbi u6estvovala je 1941. dlan Saveza komunista Jugoslavije postala je 1944. Poslije rata bila je profesionalni politidki radnik na raznim duznostima, pored ostaiog sekretar Opdinskog ko-miteta Saveza komunista TreS-njevka-Zagr- eb, zatim sekretar i, - ir . дем May 26, 1982, NASE NOVINE— 7 that is a centralised and enforced government apparatus. The humanism of Tito's thought is founded on antidogmatism, revo-lutionary spirit and its intent to liberate. humane society is measured by the breadth and reality of freedom, by the equality of opportunity assured and by its ability to repro-duce itself in higher forms of civilisation. In a humane society, freedom cannot exist without equa-lity and, without freedom, there cannot be the equality of nations, groups and individuals. This is all confirmed by Tito's resistance to all aggression and aggressiveness and by his persis-tent efforts, in the midst of a divided and aggressive world, to ensure peace and cooperation. Herein lies proof of the humanity of Tito's personality and the humanism of his lifework. LThe author this article is a university professor, member the Academy Arts Sciences and eminent politics law theoreti-cian. U JXi K. -- хГЧАХ J--.i"iWi.1 Ј.л l7. сч ,"r':sx' A U od a лз A of of of and and W.. $!£ " --д " tar t- - i !] Gradskog komiteta Saveza ko-munista Hrvatske u Zagrebu, a nalazi se i u drzavnim organima — bila je republidki sekretar za Skolstvo i obrazovanje Hrvatske, predsjednik odbora za prosvjetu, nauku i kulturu republidkog vijeda Sabora Hrvatske. Birana je i za poslanika Sabora i bila je predsjednik republidkog vijeda Sabora. Na Cetvrtom, Petom i Sestom kongresu Saveza komu-nista Hrvatske birana je u Cen-tral- ni komitet Saveza komunista Hrvatske. Nosilac je nekoliko odlikovanja. л Umetni6ko blago Slovenije U izdavackoj orijentaciji "Jugoslovenske revije" prezentiranje umjetni6kog blaga na-§i- h naroda i narodnosti ima posebno mjesto. Poslije sjajno uobliienih monografi-j- a o Hilandaru, kulturnom i politickom razvoju Bosne i Hercegovine, Vojvodine, Crne Gore te grada Ljubljane, upravo je izi§la iz tiska knjiga "Umetnifiko blago Slovenije". Rijec je o strufino ali popularno pisanom tekstu o kulturnoj baStini koja je nastojala na sredokraci putova i povrijeme-ni- h zbivanja, i po mnogo Cemu prelazi lokalne okvire — prerastajudi u integralni dio kulture svijeta. Autor monografije je Lev MenaSe, poznat ne samo kao dobar znalac kultumo-umjet-nifik- ih putova u proSlosti, nego i kao izvrstan stilist. Njegova knjiga ima na momente fiisto beletristi6ki kazane pasaze, a istodobno je vrlo pregledna. Kontinuirano pripovjedanje se krede prikazivanjem skromnih kulturnih predmeta iz doba neolita i dosti2e do impresionizma u 19. stoljecu. Knjiga, zapravo, ima romaneskni pofietak: godine 1504. u Rim dolazi Kristof Raubar, dvadesetosmogodiSnji biskup iz Ljubljane, koji je prije toga desetak godina studirao u Padovi. Spremao se za poziv humanista. Ubrzo je postao carevim tajnikom. Maksimi-lija- n I Salje ga u Rim u diplomatsku misiju pri Juliju II — "koga su razgovor s tokom, tvoja uCtivost i spretnost tako uveseljavali da te je u odsutnosti uvijek nazivao najboljim mladicem". Tako su Raubaru stizale pohvale јоб od studentskih dana. Raubar je proputovao Apeninski poluotok, i dim se vratlo u Sloveniju reproducirao je svijet koji je uppznao u Italiji: podignuo je dvije palace u Ljubljani i uredio prekrasan renesansni dvor. Premda je upoznao najveca dostignuca talijanske umjetnosti, Raubar nije robovao svojim uzorima i uditeljima: imao je sluha za domovinske osebenosti i njezik likovni jezik. Cijela je slovenska starija umjetnost nastajala u takvim okolnostima: ne samo knjizevnost, o demu se uglavnom znade, nego je i likovna umjetnost po'magala Slovencima da saduvaju svoj nacionalni identitet. Bila im je pouzdan oslonac u mnogim kritidnim trenucima. Lev MenaSe o zapretanim vnjednostima u proSlosti piSe s punom osjetljivoSdu. On povladi jasnu razliku izmedu "umjetnosti nastale na tlu Slovenije" i "slovenske umjetnosti", kojaje podela tek sa impresio-nizmo- m. Ali, on je i u umjetnosti nastaloj na slovenskom tlu kao izrazu naroda sa drugadijom kulturno-historijsko- m proSloSdu prepoznaje i blize osvjetljava svojstva koja ova razdoblja vezu s umjetnoSdu Slovenaca. Premda piSe o umjetnosti, MenaSe je neprestano i na terenu politike; dini se da je ovaj poznati strudnjak izbjegnuo sve zamke i prezentirao nam djelo koje moze izdrzati najstroze sudove naSega vremena. Knjiga "Umetnidko blago Slovenije", koja i u tiskarskom smislu predstavlja malo remek-djel- o, tiskana je u velikoj naknadi na Sest jezika: slovenskom, hrvatskosrpskom, engleskom, francuskom, talijanskom i nje-madko- m. D.V. ("Rad") nijesmijeSno Da li treba praviti salu sa Hitlerom? Neki su to pokusali na kanadskoj televiziji (kad su dijelili nagrade za umjetnidka ostvarenja), ali Gwendo-lyn MacEwen (iz Toronta) misli da to nije narodito pametno. "Nikad nije bilo niti ce ikad biti ista smijesno o Adolf u Hitleru", pise ona u toront-sko- m Star-u- . . KakavjebioSpeer? Ameridka televizija (ABC) je prika-zal- a film o nacistidkoj Njemadkoj, u kome se Albert Speer prikazuje kao dovjek koji je zalutao u nacistidke redove. Tako on zeli da ga se vidi. U stvari on je podigao "arhitektonske spomenike najodvratnijim ubojica-m-a na§eg doba", kaze David J.C. Gord.Nastojaoje da postigne mjes-to u "uskom krugu" nacistidkih glaveSina, kao §to su Dr. Geobels i Martin Borman, i zasluzuje da se samo kao takav spominje. ABC je podinila sramotno djelo. Ш9
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, July 14, 1982 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1982-05-26 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000155 |
Description
Title | 000275 |
OCR text | г! Tito held a marxist view of the world, but his relationship to mar-xism was unconventional, free of all given pattern. By constantly unco-vering fresh perspectives, he was, in fact, conscious that theory does not contain the "keys to all doors". This stemmed from his awareness that theory can only be refreshed and perfected with creative thought, which opens up the path to the discovery of new truths. Tito's thought was manifested in his own particular way. He did not use the formulae of others. His thought was uncomplicated and comprehensible to all, told by man — to man. DIZDAREVIC PREDSJEDNIK SKUPSTINE SFRJ BEOGRAD — Za novog predsjed-nik- a Skupstine SFRJ postavljen je Raif Dizdarevic iz Bosne i Hercego-vin- e. Za potpredsjednika Skupstine kandidat je Mito Micajkov iz Make-donij-e, a za predsjednika Saveznog vijeca Skupstine SFRJ kandidat je dr. Anton Vratusa iz Slovenije. Kandidat za predsjednika Vijeca republika i pokrajina Skupstine SFRJ je Nikola Kmezic iz Vojvodine. SVETE2IUVJETI NAOKUPIRANIM ARAPSKIM TERITORIJIMA 2ENEVA (AP) — Arapsko stanov-nistv- o na teritorijima koje je okupi-ra- o Izrael u junskom ratu 1967. godine, zive i rade pod sve tezim uvjetima — navodi se u izvjeStaju specijalne misije Medunarodne or-ganiza- cije rada (MOR) zaduzene za to podrucje. U izvjeStaju pripremljenom za godiSnju konferenciju MOR koja se treba odrzati iduceg mjeseca u Zenevi, istifie se da su u pogledu standardaarapskog stanovniStva za-biljeze- ne neznatne ili gotovo nikakve promjene. Sindikalne organizacije imaju veoma ograni6ene mogudnos-t- i da brane ili zastupaju interese arapskih radnika. Radni programi viSe idu u prilog Izraelu, nego §to pridonose razvoju privrede na okupi-rani- m teritorijima. ZapoSljavanje je za Arape sve tezi problem. Podaci pokazuju takoder da nema odgova-rajuci- h foruma ili institucija za planiranje razvoja nacionalne privre-de. Specijalna misija takoder raspola-z- e izvjestajima u kojima se navodi da se djeca i dalje koriste kao radna snaga, posebno u izraelskoj poljo-privred- i, kao i u pojedinim industrij-ski- m granama — navodi MOR. Г0 MARK THE 90TH ANNIVERSARY OF THE BIRTH OF JOSIP BROZ TITO ~ By Dr. Jovan Dordevic (Tanjug) This became specially avident in Tito's relationship vis-a-v- is revolu-tion, for revolution cannot give the true replies if it does not settle national contradictions and resolve the differences which have occurred in historical development. Tito's concept of the national question does not only consist in emphasis on this question's link with the settlement of the social question, but rather in the recogni-tion of the national identity of individual, previously suppressed, even denationalised, ethnic groups. This recognition presupposes the adoption of Lenin's formula on "the right of each nation to self-determinatio- n", but also something more, something crucial and original - the establishment of a political system in which the self-determinat- ion of nations is realised and guaranteed in the framework of socialist demo-cratic communities. Such a political system, or the framework for the realisation of national identity and equality, Tito streesed, is not and should not be the state in the traditional sense, NOVI PREDSJEDNIK IZVRSNOG VIJECA n" ." ." - " !—. - i"_" . _: -'- - 'ш _. - 'ш ЧЖјПЛТ 4r:-- - .:. if .r .. Jt -- ='. V'Satiflj. n1J., U i .. . r_ J . MILK PLANINCje novi pred-sjedn-ik Saveznog izvrSnog vije-6- a. Dosad je bila predsjednik Centralnog komiteta Saveza ko-muni- sta Hrvatske. Rodena je 1924. godine u DrniSu. ZavrSila je Visoku upravnu Skolu. Narodnooslobodiladkoj borbi u6estvovala je 1941. dlan Saveza komunista Jugoslavije postala je 1944. Poslije rata bila je profesionalni politidki radnik na raznim duznostima, pored ostaiog sekretar Opdinskog ko-miteta Saveza komunista TreS-njevka-Zagr- eb, zatim sekretar i, - ir . дем May 26, 1982, NASE NOVINE— 7 that is a centralised and enforced government apparatus. The humanism of Tito's thought is founded on antidogmatism, revo-lutionary spirit and its intent to liberate. humane society is measured by the breadth and reality of freedom, by the equality of opportunity assured and by its ability to repro-duce itself in higher forms of civilisation. In a humane society, freedom cannot exist without equa-lity and, without freedom, there cannot be the equality of nations, groups and individuals. This is all confirmed by Tito's resistance to all aggression and aggressiveness and by his persis-tent efforts, in the midst of a divided and aggressive world, to ensure peace and cooperation. Herein lies proof of the humanity of Tito's personality and the humanism of his lifework. LThe author this article is a university professor, member the Academy Arts Sciences and eminent politics law theoreti-cian. U JXi K. -- хГЧАХ J--.i"iWi.1 Ј.л l7. сч ,"r':sx' A U od a лз A of of of and and W.. $!£ " --д " tar t- - i !] Gradskog komiteta Saveza ko-munista Hrvatske u Zagrebu, a nalazi se i u drzavnim organima — bila je republidki sekretar za Skolstvo i obrazovanje Hrvatske, predsjednik odbora za prosvjetu, nauku i kulturu republidkog vijeda Sabora Hrvatske. Birana je i za poslanika Sabora i bila je predsjednik republidkog vijeda Sabora. Na Cetvrtom, Petom i Sestom kongresu Saveza komu-nista Hrvatske birana je u Cen-tral- ni komitet Saveza komunista Hrvatske. Nosilac je nekoliko odlikovanja. л Umetni6ko blago Slovenije U izdavackoj orijentaciji "Jugoslovenske revije" prezentiranje umjetni6kog blaga na-§i- h naroda i narodnosti ima posebno mjesto. Poslije sjajno uobliienih monografi-j- a o Hilandaru, kulturnom i politickom razvoju Bosne i Hercegovine, Vojvodine, Crne Gore te grada Ljubljane, upravo je izi§la iz tiska knjiga "Umetnifiko blago Slovenije". Rijec je o strufino ali popularno pisanom tekstu o kulturnoj baStini koja je nastojala na sredokraci putova i povrijeme-ni- h zbivanja, i po mnogo Cemu prelazi lokalne okvire — prerastajudi u integralni dio kulture svijeta. Autor monografije je Lev MenaSe, poznat ne samo kao dobar znalac kultumo-umjet-nifik- ih putova u proSlosti, nego i kao izvrstan stilist. Njegova knjiga ima na momente fiisto beletristi6ki kazane pasaze, a istodobno je vrlo pregledna. Kontinuirano pripovjedanje se krede prikazivanjem skromnih kulturnih predmeta iz doba neolita i dosti2e do impresionizma u 19. stoljecu. Knjiga, zapravo, ima romaneskni pofietak: godine 1504. u Rim dolazi Kristof Raubar, dvadesetosmogodiSnji biskup iz Ljubljane, koji je prije toga desetak godina studirao u Padovi. Spremao se za poziv humanista. Ubrzo je postao carevim tajnikom. Maksimi-lija- n I Salje ga u Rim u diplomatsku misiju pri Juliju II — "koga su razgovor s tokom, tvoja uCtivost i spretnost tako uveseljavali da te je u odsutnosti uvijek nazivao najboljim mladicem". Tako su Raubaru stizale pohvale јоб od studentskih dana. Raubar je proputovao Apeninski poluotok, i dim se vratlo u Sloveniju reproducirao je svijet koji je uppznao u Italiji: podignuo je dvije palace u Ljubljani i uredio prekrasan renesansni dvor. Premda je upoznao najveca dostignuca talijanske umjetnosti, Raubar nije robovao svojim uzorima i uditeljima: imao je sluha za domovinske osebenosti i njezik likovni jezik. Cijela je slovenska starija umjetnost nastajala u takvim okolnostima: ne samo knjizevnost, o demu se uglavnom znade, nego je i likovna umjetnost po'magala Slovencima da saduvaju svoj nacionalni identitet. Bila im je pouzdan oslonac u mnogim kritidnim trenucima. Lev MenaSe o zapretanim vnjednostima u proSlosti piSe s punom osjetljivoSdu. On povladi jasnu razliku izmedu "umjetnosti nastale na tlu Slovenije" i "slovenske umjetnosti", kojaje podela tek sa impresio-nizmo- m. Ali, on je i u umjetnosti nastaloj na slovenskom tlu kao izrazu naroda sa drugadijom kulturno-historijsko- m proSloSdu prepoznaje i blize osvjetljava svojstva koja ova razdoblja vezu s umjetnoSdu Slovenaca. Premda piSe o umjetnosti, MenaSe je neprestano i na terenu politike; dini se da je ovaj poznati strudnjak izbjegnuo sve zamke i prezentirao nam djelo koje moze izdrzati najstroze sudove naSega vremena. Knjiga "Umetnidko blago Slovenije", koja i u tiskarskom smislu predstavlja malo remek-djel- o, tiskana je u velikoj naknadi na Sest jezika: slovenskom, hrvatskosrpskom, engleskom, francuskom, talijanskom i nje-madko- m. D.V. ("Rad") nijesmijeSno Da li treba praviti salu sa Hitlerom? Neki su to pokusali na kanadskoj televiziji (kad su dijelili nagrade za umjetnidka ostvarenja), ali Gwendo-lyn MacEwen (iz Toronta) misli da to nije narodito pametno. "Nikad nije bilo niti ce ikad biti ista smijesno o Adolf u Hitleru", pise ona u toront-sko- m Star-u- . . KakavjebioSpeer? Ameridka televizija (ABC) je prika-zal- a film o nacistidkoj Njemadkoj, u kome se Albert Speer prikazuje kao dovjek koji je zalutao u nacistidke redove. Tako on zeli da ga se vidi. U stvari on je podigao "arhitektonske spomenike najodvratnijim ubojica-m-a na§eg doba", kaze David J.C. Gord.Nastojaoje da postigne mjes-to u "uskom krugu" nacistidkih glaveSina, kao §to su Dr. Geobels i Martin Borman, i zasluzuje da se samo kao takav spominje. ABC je podinila sramotno djelo. Ш9 |
Tags
Comments
Post a Comment for 000275