Nase Novine, July 14, 1982

              M'
2-- NASE NOVINE, May 26, 1982.
Svaki kandidat treba da kaze gdje NAKON
RATNIH
PROTESTA
VETERAN A
SUBNOR-- a
AUSTRALIJE
JUGOSLAVIJE LIGI
sto IBB Ш дрЈВ '
Svaki kandidat u buducim americ-ki- m
i kanadskim izborima treba da
iznesesvoje misljenje o nuklearnom
oruzju, a gradani treba da glasaju za
one kandidate koji se protive dalj-no- m
naoruzavanju.
To je misljenje poznatog americ-ko- g
naucenjaka Dr. Carla Sagana.
Dr. Sagan je o tome govorio na
specijalnom simpozijumu, The
Threat of Nuclear War (Opasnost
nuklearnog rata), koga je organizira-l- o
drustvo amerifikih psihijaticara
(American Psychiatric Association)
na konvenciji u Torontu. Udruzenju
je to prvi put u 135 godina da
prireduje takav javni skup.
"Ni jednom kandidatu za nacio-nal- ni
ured ne smije biti dozvoljeno
da kandidira bez predhodnog objas-njenj- a
gdje stoji u torn veoma
vaznom pitanju", rekao je Dr. Sagan.
On smatra da danas najvecu
opasnost za covje6anstvo predstav-Ij- a
ne samo nukleamo oruzje vec i
suzdrzljivost ljudi da priznaju posto-janj- e
krize.
Ti ljudi su oko sebe "podigli
psiholoske bgrade" kako ne bi
moral i da diraju u pitanje nuklear-nog
oruzja, ali bas time mogu da
Lisfe sa sfarim i nepouzdanim
podacima trebaju bits unisfene
Proslog augusta kanadski minis-ta- r
(Solicitor - General) Robert
Kaplan je sa zgrazanjem priznao da
je drzavrm policija (RCMP) napravila
i drzi "subverzivne liste" sa 800
hiljada imena. Obecao je da 6e te
liste biti unistene. Novine sada pisu
da to nije ucinjeno, a vjerovatno i nece biti. Kaplan sada kaze da neki
podaci sa tih lista mogu .trebati u buducnosti.
U Pentictonu, B.C., odrzan je
sastanak 380 poglavica indijskih
plemena. Trazili su da im Ustav
zajamci njihova prava, a to je
Indijanci nacija i kao
takvi imaju pravo da odreduju svoje
da usvajaju zakone i
da su vlasnici zemlje i resursa na
njoj.
Jedan govornik je kazao da je
njihov cijeli kontinent — od Juzne
Amerike do Sjevernog pola.
Indijanci su ignorisani u nedavno
donijetom ustavu. Vlada je rekla da
ce se njihovo pitanje posebno
Carl Sagan
doprinesu mogucem "holocaust-u- "
(unistenju).
Dr. Sagan je spomenuo da je
eksploziv bombi koje su upotreblje-n- e
u Drugom svjetskom ratu iznosio
2 milijuna tona, a to je jednako
jednoj nuklearnoj bombi od dva
megatona. A velike sile danas imaju
10 hiljada takvih bombi.
"Mogli bismo imati Drugi svjeski
rat svake 3 sekunde citavo poslije-podn- e
po cijelom svijetu", rekao je
Dr. Sagan.
Novine pisu da se na listi nalaze
"Indijanci, Crnci,
desni6arske i Ijevicarske grupe,
tredunijski sluzbenici, priznate poli-tic- ke
partije, tri clana parlamenta i
svi kanadski turisti koji su putovali u
zemlje sovjetskog bloka".
Toronto Star kaze u uvodniku da
su to "zastarjeli i nepouzdani poda-ci"
i trebaju biti unisteni. Nema
razloga za
INDIJANCI TRA2E
drzavljanstvo,
homoseksualci,
odugovlacenje.
SVOJA PRAVA
priznanjedasu
rjesavati i sada, kazu, priprema
zakon o tome. Indijanci su kazali da
ce bojkotirati taj zakon.
KRIVCI ZA SVE
Engleski radio-komentat- or Goldberg kale
u jednoj emisiji:
"Nije istina da je svet postao gori. Istina je
samo da su novinski izveStaji postali bolji".
896 — U Rimu umro jedan od tvoraca prve slavenske azbuke — Konstantin, poznatiji
pod monaSkim imenom Clril. Konstantin i
njegov stariji brat Metod bili su bizantinski
misionari. Oni su 863. i 864. godine preveli
na slavenski jezik veliki broj biblijskih
tekstora i drugih crkvenih tekstova.
Published every Wednesday by: YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC., 119
Spadlna Ave., Toronto, Ont. M5V 2L1.Telefon: 593-502- 5
IZDAVACK! SAVET: MIloS Grubli, УоЦп Grbii, Josip Kovaiii, Stanko Muldeka, , Mtlena Botld, Ivlca Jurlili, Ana Durovii, Lepa Ra]nov6, Borislav NeSkovic,
Rozalila Dlvjakovii, Dun Maljkovli, Ivan Ptibanid, Mile Balak, lllja Bubalo, Pavao
Radmanld, Boia Pavkovl6, Ostoja Kovadavli, Viktor Arar, Du&an Stanar, Milljan
P$trovl6, John Saverlnskl, Luis Gragurac, Mate SlauS, Martin Karavanld, Paul
Kutlnii, Ivan Boban, Pako Dmitrovi6, Mllica Miuchln, A. Gerlach, Leo Bacich.
REDAKCIJSKI KOLEGIJUM: Vladislav Gacic (Glavni I odgovornl urednlk), Stjepan
MI0SI6 (drustveno-polltiek- a pltanja), Daniel Plxlades (druStvena pltanja I
knjlievnost), Katarlna Kostl6 (poezlja I aktuelne teme), Jelana Gavrilovii (literature
I umetnoet za decu), Bosko M laden ov id, Anka Nozinl6.
STALNI DOPISNICI: Du§an Putnik (Chicago), Margaret Star6evl6 (Los Angeles),
floio Spaiek (New York), Frank Fudurld (Vancouver),
Josip Stanli Stanios (Rim, ItalIJa).
SPECIJALNI SARADNICI: Prof. Vladislav Tomovii (nauka I drustvo), Prof. Ivan
Doenc (Slovenaka Koruika I kulturna publlcistlka u Amerlcl), Anton Kostolec
(reportaie i pride iz useijenilkog ilvota).
MDoOiPIKSNoIrCdlId,IZAJlUekGsOanSdLaArVCIlJrEid:, DSrU. aMhilnrkjao MMaarlkeotlvdi.d, Luka Markovl6, Petar Kurti6,
FOTOREPORTERI: Srdan Bodld, Aron Koen, Jordan Vas7eWd. IZ JUGOSLAVIJE:
Af. Vasiljevlc - Lo
Subscription: $20.00 per year. (First Class Mall extra). Single copies 50 cents.
Advertising rates on request. Second class Mall Registration NO. 0378
"Nase novine" Izlaze erljedom. Prelpjata Iznosl $20.00 godlsnje; pojedlnl
prlmjerak 50 centl. CJene oglasa na zihtjev. "Nase novine" su naslocUii"k
"Jedlnstva", kome su prethodlll llstovl ''Novosti", "Srpskl Glasnik", "Edlnost"
"Slobodna Misao", "Pravda" I u3orba", kao I "Narodnog Gla3rlka" I drugih
naprednlh llstova koji su mu prethodlll u SJedinjenim Drzavama.
„a, aa №?M Л. Ш П
ЕЗ ЕЗ
Na paradama tz ANZAC dana sudjeluju i
grupice detnika dime se vrijeda naSa NOB i
isknvljuje povijest.
U skladu sa svojim medunarodnim obave-zam- a
u suzbijanju terorizma kao i za
poboljSanje odnosa s Jugoslavijom Australi-j- a
je u posljednjih nekoliko godina poduzela
niz mjera kako bi sprijecila i onemogucila
teroristifiku djelatnost fasistifikog dijela
hrvatske emigracije u Australiji. Takvi koraci
protiv djelatnosti malobrojnih ali agresivnih
ustaskih skupina nisu medutim bili pradeni i
odgovarajudim mjerama protiv djelovanja
fietnickih grupacija koje su, isto kao i
ustaske, u Australiji vrlo aktivne protiv
socijalistifike, samoupravne i nesvrstane
Jugoslavije.
Sklanjajuci se iza paravana demokratskih
sloboda Sto im ih je pruzila Australia,
Cetnidke grupacije otkad su tu poslije
drugog svjetskog rata naSle utociSte, nisu
nikad prestale rovariti protiv nase zemlje i
protiv dobrih odnosa sto su se s mukom, uz
ostalo i uz podrSku brojnih lojalnih Australa-c- a
jugoslavenskog porijekla, razvijali otkako
su uspostavljeni diplomatski odnosi izmedu
naSih dviju zemalja.
U takav kontekst treba staviti i protest Sto
ga je Savezni odbor SUBNOR-- a Jugoslavije
uputio australskoj "Ligi ratnih veterana"
(RSL-Return- ed servicemen league). Savezni
odbor SUBNOR-- a protestira zbog odluke
regionalnog rukovodstva RSL-- a u Viktoriji da
se u povodu proslave Dana ratnih veterana
Australije 28. aprila dozvoli pripadnicima
6etni6kih grupa da u Melbourneu stupaju u
paradi kao pripadnici savezniikih jedinica
Australaca u drugom svjetskom ratu. U
protestu se podsjeca da su nedavno i u
australskom federalnom Parlamentu prili-ko- m
rasprave o bora6kom statusu беШЈбке
jedinice "sasvim opravdano kvalificirane kao
dio neprijateljskih formacija koji se borio
protiv antifaSisti6ke koalicije u drugom
svjetskom ratu". Tom prilikom parlament je
ispravio dugogodisnju nepravdu prema bor-cim- a
Narodnooslobodiladke vojske Jugosla-vije
koji sad zive u Australiji, jer je njima
копабпо krajem 1 980. dakle 35 godina nakon
zavr§etka rata priznat status regularne
saveznicke armije, kao i sva prava koja iz
toga proistjeCu na tlu Australije. Na temelju
toga u prvoj godini nakon priznavanja takvog
statusa vise od 1000 bivsih boraca NOV
Jugoslavije postavilo je australnim vlastima
zahtjev za priznavanje veteranske mirovine.
Priznavanje statusa pripadnicima Narod-nooslobodilafi- ke
vojske Jugoslavije oznadilo
je i veliki zaakret i u samoj australskoj
boraCkoj organizaciji poznatoj dosad po
antikomunisti6koj orijentaciji. BivSim parti-zani- ma
koji su zbog raznoraznih razloga
napustili domovinu za Ciju su se slobodu i
nezavisnost borili, ali su listom i u Australiji
ostali patriotski vezani za nju, otvorena su
sad vrata i takve tvrdave kao Sto je dosad bila
ZAHTJEV! RADNJKA CLEVELANDA
CLEVELAND, Ohio — Radnici
ovog grada su zatrazili da Reagano-v- a
vlada stvori milijune poslova za
nezaposlene i da prestane povecava-t- i
vojne izdatke na габип socijalnih
programa.
Charles Pinzone, voda gradskih
gradevinarskih radnika je objavio
program za javne radove, sli6an
programima koji su postojali tride-seti- h
godina (u vrijeme Roosevelto-v- e
administracije).
Program trazi izgradnju pet mili-juna
stambenih jedinica u Sjed.
Drzavama, gradevinske projekte za
obnovu gradova, uklju6iv transpor-tacij- u,
vodu i kanalizaciju.
Program je naisao na siroku
podrsku.
Program predlaze moratorijun za
stambene i farmerske zaloznice
(mortgages).
Dalje se trazi da se obustavi
"Liga ratnih veterana". Medutim da bi se
nepravda do kraja ispravila "RSL" treba u
skladu s povijesnim cinjenicama raskrstiti i
s anakromzmom zaostalim iz razdoblja
hladnog rata kad je sve ono sto je bilo
antikomunisticki usmjereno, bez obzira na
pretpovijest, nalazilo utofiiste u ovom
udruzenju. To se svake godine manifestiralo
u svim ve6im gradovima Australije (dakle ne
samo u Melbourneu) gdje su u paradi u
povodu tzv. ANZAC dana (ANZAC znaci
"Australsko-novozelands- ki armijski korpus)
26. aprila zajedno s pripadnicima drugih
saveznifikih jedinica Australaca u svjetskim i
drugim ratovima stupali i pripadnici raznih
Cetniikih udruzenja neprijateljskog dijela
srpske emigracije. Prosjecnom Australcu
slabo upucenom u povijest i dana§nju
stvarnost socijalistifike Jugoslavije oni su se
predstavljali kao hrabri jugoslavenski borci
koji su se u drugom svjetskom ratu borili
zajedno sa saveznicima protiv fasistidkih
zavojeva6a u Evropi. Njihova zastava u
paradi bila je ona kraljevske Jugoslavije,
njihovi transparent! govorili su o "6etnicima
generala Draze Mihailovi6a", a njihovo
znamenje bile su kokarde, 6etni6ke brade i
subare.
Njihov opetovani nastup na ONZAC bila je
teSka uvreda ne samo za partizane, nego i za
australske vojnike koji su se na strani
saveznika borili protiv njih.
Djelatnost беШЈбке emigracije prvenstve-n-o
na politi6kom polju upotpunjavale su se s
ustaskim terorizmom. Cetnici su se kao
osvjedo6eni antikomunisti, skrivajudi se iza,
zna se kakve jugoslavenske ideje, uspjeli
medu svim kolaboracionistima iz Jugoslavi-je
iz razdoblja drugog svjetskog rata
najlakse plasirati u australskoj sredini. U
posljednje dvije i po godine u propagandne
svrhe dvaput su dovodili iz Kalifornije u
Australiju "princa" Andreja, tre6eg sina
kralja Aleksandra, koristili su svaku priliku
da preko sredstava informiranja napadnu
"kliku" u Beogradu zbog "izdajesrpstva", pri
бети su im izdaSno pomagali pripadnici
srpske pravoslavne crkve u inozemstvu.
Medutim sve to nije imalo takvpg javnog,
odjeka kao §to je bio njihov udarni nastup na
ANZAC danu 26. aprila. Zbog toga se u
protestu Saveznog odbora SUBNOR-- a Jugo-slavije
Ligi ratnih veterana Australije na kraju
s pravom naglasava: "Обекијето da 6ete
kao organizacija boraca savezni6ke zemlje,
polaze6i od principijelnih i historijskih
бтјетса, onemogu6iti javno pojavljivanje i
lazno predstavljanje te destruktivne grupaci-je
koja u sprezi sa sli6nim teroristi6kim
bandama odavno radi- - protiv interesa nasih
dviju pnjateljskih zemalja i mira u svijetu".
Vjekoslav KRSNIK
("Viesnik")
izbacivanje nezaposlenih iz stanova.
Treci je zahtjev da drzava garantira
medicinske i zdravstvene tro§kove.
Na zboru je govorio i Frank
Valenta, distriktni direktor unije
celicnih radnika (United Steelwor-kers- ),
koji je napao politiku Reaga-nov- e
vlade. On je rekao da je
"ргобао dan gundanja i prigovora.
Dosao je dan kada se trazi".
Racuna se da --broj nezaposlenih u
Sjed. Drzavama sada iznosi 12
milijuna.
Pinzone je rekao da je moguce
stvoriti fondove za program koga je
predlbzio; trebalo bi udariti taksu na
pretjerane programe korporacija,
onemoguciti im da izbjegavaju pla-бап- је
poreza, smanjiti vojne izdatke
i obustavit placanje kamata na
federalne (drzavne) dugove.
Ovaj zbor organizirao je Komitet
za zapoSljavanje (Committee for
Jobs).