000270 |
Previous | 2 of 12 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
M' 2-- NASE NOVINE, May 26, 1982. Svaki kandidat treba da kaze gdje NAKON RATNIH PROTESTA VETERAN A SUBNOR-- a AUSTRALIJE JUGOSLAVIJE LIGI sto IBB Ш дрЈВ ' Svaki kandidat u buducim americ-ki- m i kanadskim izborima treba da iznesesvoje misljenje o nuklearnom oruzju, a gradani treba da glasaju za one kandidate koji se protive dalj-no- m naoruzavanju. To je misljenje poznatog americ-ko- g naucenjaka Dr. Carla Sagana. Dr. Sagan je o tome govorio na specijalnom simpozijumu, The Threat of Nuclear War (Opasnost nuklearnog rata), koga je organizira-l- o drustvo amerifikih psihijaticara (American Psychiatric Association) na konvenciji u Torontu. Udruzenju je to prvi put u 135 godina da prireduje takav javni skup. "Ni jednom kandidatu za nacio-nal- ni ured ne smije biti dozvoljeno da kandidira bez predhodnog objas-njenj- a gdje stoji u torn veoma vaznom pitanju", rekao je Dr. Sagan. On smatra da danas najvecu opasnost za covje6anstvo predstav-Ij- a ne samo nukleamo oruzje vec i suzdrzljivost ljudi da priznaju posto-janj- e krize. Ti ljudi su oko sebe "podigli psiholoske bgrade" kako ne bi moral i da diraju u pitanje nuklear-nog oruzja, ali bas time mogu da Lisfe sa sfarim i nepouzdanim podacima trebaju bits unisfene Proslog augusta kanadski minis-ta- r (Solicitor - General) Robert Kaplan je sa zgrazanjem priznao da je drzavrm policija (RCMP) napravila i drzi "subverzivne liste" sa 800 hiljada imena. Obecao je da 6e te liste biti unistene. Novine sada pisu da to nije ucinjeno, a vjerovatno i nece biti. Kaplan sada kaze da neki podaci sa tih lista mogu .trebati u buducnosti. U Pentictonu, B.C., odrzan je sastanak 380 poglavica indijskih plemena. Trazili su da im Ustav zajamci njihova prava, a to je Indijanci nacija i kao takvi imaju pravo da odreduju svoje da usvajaju zakone i da su vlasnici zemlje i resursa na njoj. Jedan govornik je kazao da je njihov cijeli kontinent — od Juzne Amerike do Sjevernog pola. Indijanci su ignorisani u nedavno donijetom ustavu. Vlada je rekla da ce se njihovo pitanje posebno Carl Sagan doprinesu mogucem "holocaust-u- " (unistenju). Dr. Sagan je spomenuo da je eksploziv bombi koje su upotreblje-n- e u Drugom svjetskom ratu iznosio 2 milijuna tona, a to je jednako jednoj nuklearnoj bombi od dva megatona. A velike sile danas imaju 10 hiljada takvih bombi. "Mogli bismo imati Drugi svjeski rat svake 3 sekunde citavo poslije-podn- e po cijelom svijetu", rekao je Dr. Sagan. Novine pisu da se na listi nalaze "Indijanci, Crnci, desni6arske i Ijevicarske grupe, tredunijski sluzbenici, priznate poli-tic- ke partije, tri clana parlamenta i svi kanadski turisti koji su putovali u zemlje sovjetskog bloka". Toronto Star kaze u uvodniku da su to "zastarjeli i nepouzdani poda-ci" i trebaju biti unisteni. Nema razloga za INDIJANCI TRA2E drzavljanstvo, homoseksualci, odugovlacenje. SVOJA PRAVA priznanjedasu rjesavati i sada, kazu, priprema zakon o tome. Indijanci su kazali da ce bojkotirati taj zakon. KRIVCI ZA SVE Engleski radio-komentat- or Goldberg kale u jednoj emisiji: "Nije istina da je svet postao gori. Istina je samo da su novinski izveStaji postali bolji". 896 — U Rimu umro jedan od tvoraca prve slavenske azbuke — Konstantin, poznatiji pod monaSkim imenom Clril. Konstantin i njegov stariji brat Metod bili su bizantinski misionari. Oni su 863. i 864. godine preveli na slavenski jezik veliki broj biblijskih tekstora i drugih crkvenih tekstova. Published every Wednesday by: YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC., 119 Spadlna Ave., Toronto, Ont. M5V 2L1.Telefon: 593-502- 5 IZDAVACK! SAVET: MIloS Grubli, УоЦп Grbii, Josip Kovaiii, Stanko Muldeka, , Mtlena Botld, Ivlca Jurlili, Ana Durovii, Lepa Ra]nov6, Borislav NeSkovic, Rozalila Dlvjakovii, Dun Maljkovli, Ivan Ptibanid, Mile Balak, lllja Bubalo, Pavao Radmanld, Boia Pavkovl6, Ostoja Kovadavli, Viktor Arar, Du&an Stanar, Milljan P$trovl6, John Saverlnskl, Luis Gragurac, Mate SlauS, Martin Karavanld, Paul Kutlnii, Ivan Boban, Pako Dmitrovi6, Mllica Miuchln, A. Gerlach, Leo Bacich. REDAKCIJSKI KOLEGIJUM: Vladislav Gacic (Glavni I odgovornl urednlk), Stjepan MI0SI6 (drustveno-polltiek- a pltanja), Daniel Plxlades (druStvena pltanja I knjlievnost), Katarlna Kostl6 (poezlja I aktuelne teme), Jelana Gavrilovii (literature I umetnoet za decu), Bosko M laden ov id, Anka Nozinl6. STALNI DOPISNICI: Du§an Putnik (Chicago), Margaret Star6evl6 (Los Angeles), floio Spaiek (New York), Frank Fudurld (Vancouver), Josip Stanli Stanios (Rim, ItalIJa). SPECIJALNI SARADNICI: Prof. Vladislav Tomovii (nauka I drustvo), Prof. Ivan Doenc (Slovenaka Koruika I kulturna publlcistlka u Amerlcl), Anton Kostolec (reportaie i pride iz useijenilkog ilvota). MDoOiPIKSNoIrCdlId,IZAJlUekGsOanSdLaArVCIlJrEid:, DSrU. aMhilnrkjao MMaarlkeotlvdi.d, Luka Markovl6, Petar Kurti6, FOTOREPORTERI: Srdan Bodld, Aron Koen, Jordan Vas7eWd. IZ JUGOSLAVIJE: Af. Vasiljevlc - Lo Subscription: $20.00 per year. (First Class Mall extra). Single copies 50 cents. Advertising rates on request. Second class Mall Registration NO. 0378 "Nase novine" Izlaze erljedom. Prelpjata Iznosl $20.00 godlsnje; pojedlnl prlmjerak 50 centl. CJene oglasa na zihtjev. "Nase novine" su naslocUii"k "Jedlnstva", kome su prethodlll llstovl ''Novosti", "Srpskl Glasnik", "Edlnost" "Slobodna Misao", "Pravda" I u3orba", kao I "Narodnog Gla3rlka" I drugih naprednlh llstova koji su mu prethodlll u SJedinjenim Drzavama. „a, aa №?M Л. Ш П ЕЗ ЕЗ Na paradama tz ANZAC dana sudjeluju i grupice detnika dime se vrijeda naSa NOB i isknvljuje povijest. U skladu sa svojim medunarodnim obave-zam- a u suzbijanju terorizma kao i za poboljSanje odnosa s Jugoslavijom Australi-j- a je u posljednjih nekoliko godina poduzela niz mjera kako bi sprijecila i onemogucila teroristifiku djelatnost fasistifikog dijela hrvatske emigracije u Australiji. Takvi koraci protiv djelatnosti malobrojnih ali agresivnih ustaskih skupina nisu medutim bili pradeni i odgovarajudim mjerama protiv djelovanja fietnickih grupacija koje su, isto kao i ustaske, u Australiji vrlo aktivne protiv socijalistifike, samoupravne i nesvrstane Jugoslavije. Sklanjajuci se iza paravana demokratskih sloboda Sto im ih je pruzila Australia, Cetnidke grupacije otkad su tu poslije drugog svjetskog rata naSle utociSte, nisu nikad prestale rovariti protiv nase zemlje i protiv dobrih odnosa sto su se s mukom, uz ostalo i uz podrSku brojnih lojalnih Australa-c- a jugoslavenskog porijekla, razvijali otkako su uspostavljeni diplomatski odnosi izmedu naSih dviju zemalja. U takav kontekst treba staviti i protest Sto ga je Savezni odbor SUBNOR-- a Jugoslavije uputio australskoj "Ligi ratnih veterana" (RSL-Return- ed servicemen league). Savezni odbor SUBNOR-- a protestira zbog odluke regionalnog rukovodstva RSL-- a u Viktoriji da se u povodu proslave Dana ratnih veterana Australije 28. aprila dozvoli pripadnicima 6etni6kih grupa da u Melbourneu stupaju u paradi kao pripadnici savezniikih jedinica Australaca u drugom svjetskom ratu. U protestu se podsjeca da su nedavno i u australskom federalnom Parlamentu prili-ko- m rasprave o bora6kom statusu беШЈбке jedinice "sasvim opravdano kvalificirane kao dio neprijateljskih formacija koji se borio protiv antifaSisti6ke koalicije u drugom svjetskom ratu". Tom prilikom parlament je ispravio dugogodisnju nepravdu prema bor-cim- a Narodnooslobodiladke vojske Jugosla-vije koji sad zive u Australiji, jer je njima копабпо krajem 1 980. dakle 35 godina nakon zavr§etka rata priznat status regularne saveznicke armije, kao i sva prava koja iz toga proistjeCu na tlu Australije. Na temelju toga u prvoj godini nakon priznavanja takvog statusa vise od 1000 bivsih boraca NOV Jugoslavije postavilo je australnim vlastima zahtjev za priznavanje veteranske mirovine. Priznavanje statusa pripadnicima Narod-nooslobodilafi- ke vojske Jugoslavije oznadilo je i veliki zaakret i u samoj australskoj boraCkoj organizaciji poznatoj dosad po antikomunisti6koj orijentaciji. BivSim parti-zani- ma koji su zbog raznoraznih razloga napustili domovinu za Ciju su se slobodu i nezavisnost borili, ali su listom i u Australiji ostali patriotski vezani za nju, otvorena su sad vrata i takve tvrdave kao Sto je dosad bila ZAHTJEV! RADNJKA CLEVELANDA CLEVELAND, Ohio — Radnici ovog grada su zatrazili da Reagano-v- a vlada stvori milijune poslova za nezaposlene i da prestane povecava-t- i vojne izdatke na габип socijalnih programa. Charles Pinzone, voda gradskih gradevinarskih radnika je objavio program za javne radove, sli6an programima koji su postojali tride-seti- h godina (u vrijeme Roosevelto-v- e administracije). Program trazi izgradnju pet mili-juna stambenih jedinica u Sjed. Drzavama, gradevinske projekte za obnovu gradova, uklju6iv transpor-tacij- u, vodu i kanalizaciju. Program je naisao na siroku podrsku. Program predlaze moratorijun za stambene i farmerske zaloznice (mortgages). Dalje se trazi da se obustavi "Liga ratnih veterana". Medutim da bi se nepravda do kraja ispravila "RSL" treba u skladu s povijesnim cinjenicama raskrstiti i s anakromzmom zaostalim iz razdoblja hladnog rata kad je sve ono sto je bilo antikomunisticki usmjereno, bez obzira na pretpovijest, nalazilo utofiiste u ovom udruzenju. To se svake godine manifestiralo u svim ve6im gradovima Australije (dakle ne samo u Melbourneu) gdje su u paradi u povodu tzv. ANZAC dana (ANZAC znaci "Australsko-novozelands- ki armijski korpus) 26. aprila zajedno s pripadnicima drugih saveznifikih jedinica Australaca u svjetskim i drugim ratovima stupali i pripadnici raznih Cetniikih udruzenja neprijateljskog dijela srpske emigracije. Prosjecnom Australcu slabo upucenom u povijest i dana§nju stvarnost socijalistifike Jugoslavije oni su se predstavljali kao hrabri jugoslavenski borci koji su se u drugom svjetskom ratu borili zajedno sa saveznicima protiv fasistidkih zavojeva6a u Evropi. Njihova zastava u paradi bila je ona kraljevske Jugoslavije, njihovi transparent! govorili su o "6etnicima generala Draze Mihailovi6a", a njihovo znamenje bile su kokarde, 6etni6ke brade i subare. Njihov opetovani nastup na ONZAC bila je teSka uvreda ne samo za partizane, nego i za australske vojnike koji su se na strani saveznika borili protiv njih. Djelatnost беШЈбке emigracije prvenstve-n-o na politi6kom polju upotpunjavale su se s ustaskim terorizmom. Cetnici su se kao osvjedo6eni antikomunisti, skrivajudi se iza, zna se kakve jugoslavenske ideje, uspjeli medu svim kolaboracionistima iz Jugoslavi-je iz razdoblja drugog svjetskog rata najlakse plasirati u australskoj sredini. U posljednje dvije i po godine u propagandne svrhe dvaput su dovodili iz Kalifornije u Australiju "princa" Andreja, tre6eg sina kralja Aleksandra, koristili su svaku priliku da preko sredstava informiranja napadnu "kliku" u Beogradu zbog "izdajesrpstva", pri бети su im izdaSno pomagali pripadnici srpske pravoslavne crkve u inozemstvu. Medutim sve to nije imalo takvpg javnog, odjeka kao §to je bio njihov udarni nastup na ANZAC danu 26. aprila. Zbog toga se u protestu Saveznog odbora SUBNOR-- a Jugo-slavije Ligi ratnih veterana Australije na kraju s pravom naglasava: "Обекијето da 6ete kao organizacija boraca savezni6ke zemlje, polaze6i od principijelnih i historijskih бтјетса, onemogu6iti javno pojavljivanje i lazno predstavljanje te destruktivne grupaci-je koja u sprezi sa sli6nim teroristi6kim bandama odavno radi- - protiv interesa nasih dviju pnjateljskih zemalja i mira u svijetu". Vjekoslav KRSNIK ("Viesnik") izbacivanje nezaposlenih iz stanova. Treci je zahtjev da drzava garantira medicinske i zdravstvene tro§kove. Na zboru je govorio i Frank Valenta, distriktni direktor unije celicnih radnika (United Steelwor-kers- ), koji je napao politiku Reaga-nov- e vlade. On je rekao da je "ргобао dan gundanja i prigovora. Dosao je dan kada se trazi". Racuna se da --broj nezaposlenih u Sjed. Drzavama sada iznosi 12 milijuna. Pinzone je rekao da je moguce stvoriti fondove za program koga je predlbzio; trebalo bi udariti taksu na pretjerane programe korporacija, onemoguciti im da izbjegavaju pla-бап- је poreza, smanjiti vojne izdatke i obustavit placanje kamata na federalne (drzavne) dugove. Ovaj zbor organizirao je Komitet za zapoSljavanje (Committee for Jobs).
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, July 14, 1982 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1982-05-26 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000155 |
Description
Title | 000270 |
OCR text | M' 2-- NASE NOVINE, May 26, 1982. Svaki kandidat treba da kaze gdje NAKON RATNIH PROTESTA VETERAN A SUBNOR-- a AUSTRALIJE JUGOSLAVIJE LIGI sto IBB Ш дрЈВ ' Svaki kandidat u buducim americ-ki- m i kanadskim izborima treba da iznesesvoje misljenje o nuklearnom oruzju, a gradani treba da glasaju za one kandidate koji se protive dalj-no- m naoruzavanju. To je misljenje poznatog americ-ko- g naucenjaka Dr. Carla Sagana. Dr. Sagan je o tome govorio na specijalnom simpozijumu, The Threat of Nuclear War (Opasnost nuklearnog rata), koga je organizira-l- o drustvo amerifikih psihijaticara (American Psychiatric Association) na konvenciji u Torontu. Udruzenju je to prvi put u 135 godina da prireduje takav javni skup. "Ni jednom kandidatu za nacio-nal- ni ured ne smije biti dozvoljeno da kandidira bez predhodnog objas-njenj- a gdje stoji u torn veoma vaznom pitanju", rekao je Dr. Sagan. On smatra da danas najvecu opasnost za covje6anstvo predstav-Ij- a ne samo nukleamo oruzje vec i suzdrzljivost ljudi da priznaju posto-janj- e krize. Ti ljudi su oko sebe "podigli psiholoske bgrade" kako ne bi moral i da diraju u pitanje nuklear-nog oruzja, ali bas time mogu da Lisfe sa sfarim i nepouzdanim podacima trebaju bits unisfene Proslog augusta kanadski minis-ta- r (Solicitor - General) Robert Kaplan je sa zgrazanjem priznao da je drzavrm policija (RCMP) napravila i drzi "subverzivne liste" sa 800 hiljada imena. Obecao je da 6e te liste biti unistene. Novine sada pisu da to nije ucinjeno, a vjerovatno i nece biti. Kaplan sada kaze da neki podaci sa tih lista mogu .trebati u buducnosti. U Pentictonu, B.C., odrzan je sastanak 380 poglavica indijskih plemena. Trazili su da im Ustav zajamci njihova prava, a to je Indijanci nacija i kao takvi imaju pravo da odreduju svoje da usvajaju zakone i da su vlasnici zemlje i resursa na njoj. Jedan govornik je kazao da je njihov cijeli kontinent — od Juzne Amerike do Sjevernog pola. Indijanci su ignorisani u nedavno donijetom ustavu. Vlada je rekla da ce se njihovo pitanje posebno Carl Sagan doprinesu mogucem "holocaust-u- " (unistenju). Dr. Sagan je spomenuo da je eksploziv bombi koje su upotreblje-n- e u Drugom svjetskom ratu iznosio 2 milijuna tona, a to je jednako jednoj nuklearnoj bombi od dva megatona. A velike sile danas imaju 10 hiljada takvih bombi. "Mogli bismo imati Drugi svjeski rat svake 3 sekunde citavo poslije-podn- e po cijelom svijetu", rekao je Dr. Sagan. Novine pisu da se na listi nalaze "Indijanci, Crnci, desni6arske i Ijevicarske grupe, tredunijski sluzbenici, priznate poli-tic- ke partije, tri clana parlamenta i svi kanadski turisti koji su putovali u zemlje sovjetskog bloka". Toronto Star kaze u uvodniku da su to "zastarjeli i nepouzdani poda-ci" i trebaju biti unisteni. Nema razloga za INDIJANCI TRA2E drzavljanstvo, homoseksualci, odugovlacenje. SVOJA PRAVA priznanjedasu rjesavati i sada, kazu, priprema zakon o tome. Indijanci su kazali da ce bojkotirati taj zakon. KRIVCI ZA SVE Engleski radio-komentat- or Goldberg kale u jednoj emisiji: "Nije istina da je svet postao gori. Istina je samo da su novinski izveStaji postali bolji". 896 — U Rimu umro jedan od tvoraca prve slavenske azbuke — Konstantin, poznatiji pod monaSkim imenom Clril. Konstantin i njegov stariji brat Metod bili su bizantinski misionari. Oni su 863. i 864. godine preveli na slavenski jezik veliki broj biblijskih tekstora i drugih crkvenih tekstova. Published every Wednesday by: YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC., 119 Spadlna Ave., Toronto, Ont. M5V 2L1.Telefon: 593-502- 5 IZDAVACK! SAVET: MIloS Grubli, УоЦп Grbii, Josip Kovaiii, Stanko Muldeka, , Mtlena Botld, Ivlca Jurlili, Ana Durovii, Lepa Ra]nov6, Borislav NeSkovic, Rozalila Dlvjakovii, Dun Maljkovli, Ivan Ptibanid, Mile Balak, lllja Bubalo, Pavao Radmanld, Boia Pavkovl6, Ostoja Kovadavli, Viktor Arar, Du&an Stanar, Milljan P$trovl6, John Saverlnskl, Luis Gragurac, Mate SlauS, Martin Karavanld, Paul Kutlnii, Ivan Boban, Pako Dmitrovi6, Mllica Miuchln, A. Gerlach, Leo Bacich. REDAKCIJSKI KOLEGIJUM: Vladislav Gacic (Glavni I odgovornl urednlk), Stjepan MI0SI6 (drustveno-polltiek- a pltanja), Daniel Plxlades (druStvena pltanja I knjlievnost), Katarlna Kostl6 (poezlja I aktuelne teme), Jelana Gavrilovii (literature I umetnoet za decu), Bosko M laden ov id, Anka Nozinl6. STALNI DOPISNICI: Du§an Putnik (Chicago), Margaret Star6evl6 (Los Angeles), floio Spaiek (New York), Frank Fudurld (Vancouver), Josip Stanli Stanios (Rim, ItalIJa). SPECIJALNI SARADNICI: Prof. Vladislav Tomovii (nauka I drustvo), Prof. Ivan Doenc (Slovenaka Koruika I kulturna publlcistlka u Amerlcl), Anton Kostolec (reportaie i pride iz useijenilkog ilvota). MDoOiPIKSNoIrCdlId,IZAJlUekGsOanSdLaArVCIlJrEid:, DSrU. aMhilnrkjao MMaarlkeotlvdi.d, Luka Markovl6, Petar Kurti6, FOTOREPORTERI: Srdan Bodld, Aron Koen, Jordan Vas7eWd. IZ JUGOSLAVIJE: Af. Vasiljevlc - Lo Subscription: $20.00 per year. (First Class Mall extra). Single copies 50 cents. Advertising rates on request. Second class Mall Registration NO. 0378 "Nase novine" Izlaze erljedom. Prelpjata Iznosl $20.00 godlsnje; pojedlnl prlmjerak 50 centl. CJene oglasa na zihtjev. "Nase novine" su naslocUii"k "Jedlnstva", kome su prethodlll llstovl ''Novosti", "Srpskl Glasnik", "Edlnost" "Slobodna Misao", "Pravda" I u3orba", kao I "Narodnog Gla3rlka" I drugih naprednlh llstova koji su mu prethodlll u SJedinjenim Drzavama. „a, aa №?M Л. Ш П ЕЗ ЕЗ Na paradama tz ANZAC dana sudjeluju i grupice detnika dime se vrijeda naSa NOB i isknvljuje povijest. U skladu sa svojim medunarodnim obave-zam- a u suzbijanju terorizma kao i za poboljSanje odnosa s Jugoslavijom Australi-j- a je u posljednjih nekoliko godina poduzela niz mjera kako bi sprijecila i onemogucila teroristifiku djelatnost fasistifikog dijela hrvatske emigracije u Australiji. Takvi koraci protiv djelatnosti malobrojnih ali agresivnih ustaskih skupina nisu medutim bili pradeni i odgovarajudim mjerama protiv djelovanja fietnickih grupacija koje su, isto kao i ustaske, u Australiji vrlo aktivne protiv socijalistifike, samoupravne i nesvrstane Jugoslavije. Sklanjajuci se iza paravana demokratskih sloboda Sto im ih je pruzila Australia, Cetnidke grupacije otkad su tu poslije drugog svjetskog rata naSle utociSte, nisu nikad prestale rovariti protiv nase zemlje i protiv dobrih odnosa sto su se s mukom, uz ostalo i uz podrSku brojnih lojalnih Australa-c- a jugoslavenskog porijekla, razvijali otkako su uspostavljeni diplomatski odnosi izmedu naSih dviju zemalja. U takav kontekst treba staviti i protest Sto ga je Savezni odbor SUBNOR-- a Jugoslavije uputio australskoj "Ligi ratnih veterana" (RSL-Return- ed servicemen league). Savezni odbor SUBNOR-- a protestira zbog odluke regionalnog rukovodstva RSL-- a u Viktoriji da se u povodu proslave Dana ratnih veterana Australije 28. aprila dozvoli pripadnicima 6etni6kih grupa da u Melbourneu stupaju u paradi kao pripadnici savezniikih jedinica Australaca u drugom svjetskom ratu. U protestu se podsjeca da su nedavno i u australskom federalnom Parlamentu prili-ko- m rasprave o bora6kom statusu беШЈбке jedinice "sasvim opravdano kvalificirane kao dio neprijateljskih formacija koji se borio protiv antifaSisti6ke koalicije u drugom svjetskom ratu". Tom prilikom parlament je ispravio dugogodisnju nepravdu prema bor-cim- a Narodnooslobodiladke vojske Jugosla-vije koji sad zive u Australiji, jer je njima копабпо krajem 1 980. dakle 35 godina nakon zavr§etka rata priznat status regularne saveznicke armije, kao i sva prava koja iz toga proistjeCu na tlu Australije. Na temelju toga u prvoj godini nakon priznavanja takvog statusa vise od 1000 bivsih boraca NOV Jugoslavije postavilo je australnim vlastima zahtjev za priznavanje veteranske mirovine. Priznavanje statusa pripadnicima Narod-nooslobodilafi- ke vojske Jugoslavije oznadilo je i veliki zaakret i u samoj australskoj boraCkoj organizaciji poznatoj dosad po antikomunisti6koj orijentaciji. BivSim parti-zani- ma koji su zbog raznoraznih razloga napustili domovinu za Ciju su se slobodu i nezavisnost borili, ali su listom i u Australiji ostali patriotski vezani za nju, otvorena su sad vrata i takve tvrdave kao Sto je dosad bila ZAHTJEV! RADNJKA CLEVELANDA CLEVELAND, Ohio — Radnici ovog grada su zatrazili da Reagano-v- a vlada stvori milijune poslova za nezaposlene i da prestane povecava-t- i vojne izdatke na габип socijalnih programa. Charles Pinzone, voda gradskih gradevinarskih radnika je objavio program za javne radove, sli6an programima koji su postojali tride-seti- h godina (u vrijeme Roosevelto-v- e administracije). Program trazi izgradnju pet mili-juna stambenih jedinica u Sjed. Drzavama, gradevinske projekte za obnovu gradova, uklju6iv transpor-tacij- u, vodu i kanalizaciju. Program je naisao na siroku podrsku. Program predlaze moratorijun za stambene i farmerske zaloznice (mortgages). Dalje se trazi da se obustavi "Liga ratnih veterana". Medutim da bi se nepravda do kraja ispravila "RSL" treba u skladu s povijesnim cinjenicama raskrstiti i s anakromzmom zaostalim iz razdoblja hladnog rata kad je sve ono sto je bilo antikomunisticki usmjereno, bez obzira na pretpovijest, nalazilo utofiiste u ovom udruzenju. To se svake godine manifestiralo u svim ve6im gradovima Australije (dakle ne samo u Melbourneu) gdje su u paradi u povodu tzv. ANZAC dana (ANZAC znaci "Australsko-novozelands- ki armijski korpus) 26. aprila zajedno s pripadnicima drugih saveznifikih jedinica Australaca u svjetskim i drugim ratovima stupali i pripadnici raznih Cetniikih udruzenja neprijateljskog dijela srpske emigracije. Prosjecnom Australcu slabo upucenom u povijest i dana§nju stvarnost socijalistifike Jugoslavije oni su se predstavljali kao hrabri jugoslavenski borci koji su se u drugom svjetskom ratu borili zajedno sa saveznicima protiv fasistidkih zavojeva6a u Evropi. Njihova zastava u paradi bila je ona kraljevske Jugoslavije, njihovi transparent! govorili su o "6etnicima generala Draze Mihailovi6a", a njihovo znamenje bile su kokarde, 6etni6ke brade i subare. Njihov opetovani nastup na ONZAC bila je teSka uvreda ne samo za partizane, nego i za australske vojnike koji su se na strani saveznika borili protiv njih. Djelatnost беШЈбке emigracije prvenstve-n-o na politi6kom polju upotpunjavale su se s ustaskim terorizmom. Cetnici su se kao osvjedo6eni antikomunisti, skrivajudi se iza, zna se kakve jugoslavenske ideje, uspjeli medu svim kolaboracionistima iz Jugoslavi-je iz razdoblja drugog svjetskog rata najlakse plasirati u australskoj sredini. U posljednje dvije i po godine u propagandne svrhe dvaput su dovodili iz Kalifornije u Australiju "princa" Andreja, tre6eg sina kralja Aleksandra, koristili su svaku priliku da preko sredstava informiranja napadnu "kliku" u Beogradu zbog "izdajesrpstva", pri бети su im izdaSno pomagali pripadnici srpske pravoslavne crkve u inozemstvu. Medutim sve to nije imalo takvpg javnog, odjeka kao §to je bio njihov udarni nastup na ANZAC danu 26. aprila. Zbog toga se u protestu Saveznog odbora SUBNOR-- a Jugo-slavije Ligi ratnih veterana Australije na kraju s pravom naglasava: "Обекијето da 6ete kao organizacija boraca savezni6ke zemlje, polaze6i od principijelnih i historijskih бтјетса, onemogu6iti javno pojavljivanje i lazno predstavljanje te destruktivne grupaci-je koja u sprezi sa sli6nim teroristi6kim bandama odavno radi- - protiv interesa nasih dviju pnjateljskih zemalja i mira u svijetu". Vjekoslav KRSNIK ("Viesnik") izbacivanje nezaposlenih iz stanova. Treci je zahtjev da drzava garantira medicinske i zdravstvene tro§kove. Na zboru je govorio i Frank Valenta, distriktni direktor unije celicnih radnika (United Steelwor-kers- ), koji je napao politiku Reaga-nov- e vlade. On je rekao da je "ргобао dan gundanja i prigovora. Dosao je dan kada se trazi". Racuna se da --broj nezaposlenih u Sjed. Drzavama sada iznosi 12 milijuna. Pinzone je rekao da je moguce stvoriti fondove za program koga je predlbzio; trebalo bi udariti taksu na pretjerane programe korporacija, onemoguciti im da izbjegavaju pla-бап- је poreza, smanjiti vojne izdatke i obustavit placanje kamata na federalne (drzavne) dugove. Ovaj zbor organizirao je Komitet za zapoSljavanje (Committee for Jobs). |
Tags
Comments
Post a Comment for 000270