Jedinstvo, August 22, 1961

              Tridtseta godma ulalenja
hlati svakog utorka i jxtka
Godimja prettfata:
j Kanadu 6 dolara,
ostale zemlje 7 d&tvra
Adresa:
170 Queen Street West
Toronto J B, Ontario
4 Ttlcion EM J1C12
OL XIII No C (1151) TORONTO. TUESDAY. AUGUST 22, 19G1 PRICE 8c PER COPY
1
Uzaiudni poihvati zapadnsh sila u
eriinu - moral ce
BVIJE 1£ЈША€Е€Е
lianainja borha oho Bnhna je borba oho toga
kakva ri bit} b tut ura Xjimarka i kaki a alogu re ig-ra- ti
h svijeta.
V 'Aapadnoj Xjnnarkoj su ponovo izbih mi po-vrsi- nit
riakrioiiarni snage hji ji gislo "Dcntch-landFb- n-
All is'. Ovi snage rant naju ila it im trcri
pokitsaj osivarenja ujihovih eiljeva uspjeti zato
Zlo se ovaj pat na njihovoj strani nalazi impcrijali-slick- a
Amcrika.
Ali н ujemarkom narotln sit takodjer izraslr ja-k- c
snage koje horr ita Xjrmarka builr uaprcdna i
demokratska drzava i ila zivc it mint i }rijatc1jstvu
sa sviin narodima, it prvom ml it sa svojim sitsje-dim- a.
Tc snage ualazc sc it Istornoj i rAajnnlnoj Xjc-mark- oj,
a baza im jr Xjrmarka Demokratska lir-publik- a.
Xa njihovoj sit strani nc samo sorijalisti-rk-r
silr na relit sa Sovjftskim Savezom, netjo i svi
miroljitbivi Ijittli n svijettt.
Posljcdnji dogadjaji sit pokazali da ima dottn
Xijrmara koji sc nisit opamctili i oduscvljavaju sc
novim ratnim pohodima. AH dogadjaji sit takodjer
pokazali da jc vcliki broj Xijcmaca protiv toga i rto
,sit sprcmni da sc odlurno oditprii reakcionarnim Xi-jnnci- ma
i njihovim ainerirkim savcznicima. I to jc
najzmuajniji clcmcnat danahijc sitttacije. To jc
garanrija da Xjrmarka nc re pari put cm Adman-c- m
i niandta, bcz razlikc sto oni poduzimali uz po-m- ar
Kenned u-- a, MarmiJIana, Dc Gaullra i Die fen-bakcr- a.
Kako sc vidi iz jiisanja kanadskc sfampe, ras-pohnen- jc
kanadskou nit rod a jr za to da Xjrmarka
ostanc podijcljcna. Knnadjani it tome vide garan-cij- it
jirotiv novog rata. Vjcdinjvna Xjrmarka pod
Adcnaitcrom Hi Brandtom bi zaisfa prcdstnvljala
takvn opasnost. Ali nc ako bi bila iijedinjcna pod
Vlbrichtom i Хснтаппот. 'Aato je zadatak svih na-prcdn- ih
i miroljnbivih Ijttdi it svijettt da odlitrno
.slanit na straini onih Xijcmaca koji se bore --a to da
njihova zemlja podjc puUm mira i napredka.
HEk£¥f f 1г ' ' iff
i мНимРГ i "тДТД! "1 лГ~ i
J-'lulR-arl, Zapadna Njemafka: Dcmonstraclja za mir, protiv
naoruiatanja Zapadne XjematRp.
Sa radntrkot) fcstivala н Palcrmti
Ne smije biti rata zbog
U nedjelju 20. augustn o-dr- zan
jc u Palermu (iznic-dj- u
Toronta i Hamiltona) go
di§nji radniiki festival. Us-ргк- оз
slabog vrcmena prisu-stvoval- o
je oko 5.000 osoba.
Poslije kultuinog programa,
u komc sc narocito istakla
grupa Indijanaca iz Rrant-ford- a,
rije£ je uzeo komunc
stifki vodja Tim Buck.
Upozorivsi na danasnju
napetost u Berlinu, Buck je
izrazio uvjerenje da rat.4 lie
ce biti. Svoje uvjerenje za-sni- va
na jakosti socijalistii-ki- h
sila u svijetu i opcoj te-2n- ji
naroda za mir. Kao dm-g- i razlog naveo je Kubu iz za
koje se upravo povratio.
Buck je ostro kritizirao
prcmijera John Diefenba- -
London — Opcina Coven- -
tryja u Engleskoj rozvala jr
predsjednike opcina iz lj
gradova u viJe zemalja da
dodju radi diskusije o prob-lem- u
Berlina i modiunnrod-no- j
situaciji. Predsjednik op-cin- e
Convontry Williams Ca- -
Beflina, kaze Buck
kera zbog govora u Hali-fax-- u
i Sarniji, u kojima je
podrzao "ivrati stav" u Ber-linu.
Premijor je vec obavc-za- o
Kanadu na rat, rekao jc
Buck. To nije dostojno nje-go- va
premijerskog poloiaja.
Veci dio govora Buck je
posvetio borbi kubanskog
naroda, naporima da savin-d- a
posljedice атепбке eko-noms-ke blokade i podigne
svoju zemlju. Kubanski ra-zv- oj
je od vclike vaznosti za
zemlje Itinske Amerike
koje stenju pod jarmom jan-kijsk- og
imperijalizma, pa i
Kanadu.
Buck je pozvao Kanadja-n- e
da Kubi pruze vecu po-mo- c.
lou izrazio je nadu da cc se
ta.i sastanak odrzati §to je
prije moguce. "Cilj ovog sa-stan- ka. rekao je on, jest da
j se dokaze, ako usprkos ideo- -
lokim razlikama mo2e da
e sporazumijc na najni2em
, nivou, onda bi trebalo da to
Poziv Convcnlryes
ll
Akcije omlndinc u
Istocnoj Njcmackoj
Berlin. — Sirom IstoSnc
Njemacke sprovodi se akci-j- a
ukljucivanja Clanova or-ganiza- cijc
"Slobodna nje-mac- ka
omladina" u vojne o-ruz- ane
snage. Odrzavaju se
mitinzi u poduzecima, sko-lam- a
i poljoprivrednim kol-hozi- ma
na kojima je saop-ce- n
"borbeni nalog Central-no- g
vijeca ove omladinske
organizacije. "Svi omladin- -
ci od 18 do 23 godine staro-st- i
treba da budu pridobije-n- i
za stupanje u oruzane
snage NjemaCke Demokrat-sk- e
Republike" — istice se u
"borbenom nalogu". Maso-vn- a
rcgrutacija je u progla-s- u
obja§njena potrebom da
so u6visti "pobjeda izvoje-van- a
13. augusta" — kada
su u Isto2nom Berlinu zave-den- e
vanredne mjere.
Pored naloga da se "do-brovolj- no
prijavljuju u voj-sku- ",
clanovima omladinske
organizacije postavijen jc i
niz drugih zadataka — kao
pruzanje pomoci u zetvi, u
snabdjevanju stanovniStva,
u povecavanju proizvodnje,
u proganjanju spckulanata
i slicno. Posebno sc trazi od
omladinaca da ne slusaju
zapadne radio-stanic- e i da
so bcz diskusije obracunava-j- u
s provokatorima. U zak-ljuf- ku
"borbonog naloga"
omladinci su pozvani da se
"zavjetuju Valteru Ulbri-cht- u
na vjciitu vjomost".
Prema posljcdnjim vijes-tim- a
isto6nonemackih radio-stani- ca
vec jc poJclo upisi-van- je
omladinaca za vojnu
sluzbu u raznim gradovima
tvornicama. Iz raznih gra-dova
kao Rostoka, Branden-burg- a
i drugih javlja sc da
je rcgrutacija u toku. U is-tocn-om
Berlinu nasred ulice
odrzan jo miting jednc ten-kovs- ko
jedinice sa omladin-cim- a
Iz obliznjih tvornica. I
sa tog mitinga jc upucen po-zi- v
omladini da sc javi pod
oruije.
1 Pripadnici tvornifkih stra- -
za — kampfgrupa i daljo
vi-б- с vojnu sluzbu u gradu i
na graniinim barijerama.
Jedan bataljon kampfgrupa
uputio je pismo ostalim rad-nici- ma
koji su ostali u tvor-ni- ci
da preuzmu i njihova
zaduzenja u proizvodnji. Iz
raznih tvorni6kih kolcktiva
upucuju se obaveze u torn
smislu.
U Gvineji je u toku iz-vrse- nja
trogodUnjeg pri-vredn- og
plana osnovano
179 zadruga u kojima se
nalazi 43.000 ljudi, izja-vi- o
je predsjednik Seku
Ture.
mogu i sefovi vclikih zema-lja".
Pozivi su vec upuceni i
predsjednicima opdina u sli-jededi- m
gradovima: Cannu
i Saint Etienu (Francuska),
Staljingrad (SSSR), Arn-hei- m
(Nizozcmska), Kiel
(Z. NjemaSka), Lidice (Ce-hoslovak- a),
Graz (Austri-ja- ),
Torino (Italija), Toron-to
(Kanada) i Hiroshima (Ja-pan).
S ovim gradovima Co-ventry
odrzava prijateljske
veze od zarsetka drugog
svjetskog rata.
da pregovaraju
Pregleri.dogadjaja
Poslije uspjenih mjera Njemacke Demokratske
Republike u Berlinu, poduzetih u sporazumu sa ostalim
socijalistickim zemljama, splasnuo je ratoborni duh re-van5isti- 6kih elemenata u Zapadnom Berlinu i Zapadnoj
Njemackoj. Revansisti su naroCito bili pogodjeni time tto
Sjedinjene Drzavc, Velika Britanija i Francuska nisu
na te mjere odgovorile oruzanim akcijama. "U Zapad-nom
Berlinu vlada razocaranje", javio je berlinski do-pisn- ik "New York Timesa" 17. augusta. "Posmatraci su
uvjereni da je Rusima olaksano postizavanje ujihovih
eiljeva na pregovorima", javio je isti dopismk.
RevanSisti su bili poceliT"
otvoreno negodovati protiv
Sjed. Drzava i samog pred-sjednik- a
Kennedya, komc je
bio upucen i crni ki§obran.
Da ih umiri Kennedy je u
Berlin poslao podpredsjed-nik- a
Johnstona i 1.500 voj-nik- a.
Velika Britanija i Fra-ncuska
su zatim uSinile isto.
Ovc mjere su sracunate
na odrzanje napetosti u Be-rlinu,
koja pogoduje revan-Sisticki- m
elementima u Za-padnom
Berlinu i Njcmac-koj.
Njima je jos jedanput
naglasena odlu6nost Ken-nedya,
Macmillana i Dc Ga-ull- ea
da pioblcm Berlina i
NjemaSke rjeSavaju sa pozi-cij- a
sile. Opasnost je da bi
one u tome mogle poci pre-dale- ko
i stvoriti situaciju
gdjc cc pregovori biti nemo-guc- i.
Jer Sovjetskom Savczu
sc nc moze diktirati.
U vezi s tim vazno jc po-dvu- ci
da je Kcnnedyeva od-lu- ka
o siljanju Johnsona i
vojnih ројабапја u Berlin
saopcena poslije prijetnje
zapadnonjcmaCkog kanccla-r- a
Adcnaucra o "uniStcnju"
Sovjctskog Suvcza ako do-d- je
do rata. (Adenauer jc
zaboravio da kaze kako bi
prosla NjemaSka).
Uporedo s tim sve je vise
glasova da jc prijetnji bilo
dosta i da je vrijeme da se
pristupi prcgovaranju.
Sovjctska poruka
Japanu
Tokio. — Pod predsjednik
sovjetske vladc ЛПкојап, ko-ji
se nalazi na posjeti u Ja-panu
u vezi sa otvaranjem
sovjetske izlozbe, uruSio je
premijeru Ikcdi poruku pre-mje- ra
Hruscova.
Sovjetski premijer je iz-jav- io
da zapreku normaliza-cij- i
japansko-sovjetski- h od-no- sa
predstavlja japansko-ameriik- i
pakt o sigurnos4i.
Sovjetski premijer je dodao
da "vojni blokovi ne dopri
nose da se o5uva mir i sigur-no- st
u svij'etu."
Hru55ov je kazao da od-no- si
izmedju Japana i SSSR
trebaju biti zasnovani na
postovanju nezavisnosti i su- -
vereniteta i nemjesanju u u- -
nutraSnje poslove. U poruci
se dodaje da political i trgo-vins- ki
odnosi, kao i odnosi u
oblasti kulture izmedju Ja-pana
i SSSR mogu doprinje-t- i
stvari mira na Dalekom i-st-oku.
Takodjer se istice
mogucnost povecanja trgo-vij.s- kc
razmjenc izmedju
dvije zemlje i izjavljuje da
jc Sovjetski Savez spreman
da potpi§c kultumi spora-zu- m
sa Japanom.
U Austiiji je uhapSen
ratni zloJinac Stefan Roj-k- o,
komandant logora u
Terezinu u CehoslovaSkoj.
£ehoslovafka je zatrazlla
njegovo izm6enje.
ИШИРдаиЈрЈВчИРВВРр" i f
Amcricki impcrijalisti
isprobavaju novo
oruzjc u Juznom
Vijclnamu
New York. — Amcric-ki
casopis "Newsweek"
pise o novom americkom
oruzju, koje se upotreblja-v- a
u Juznom Vijetnamu.
Medju ovim sredstvima
"Newsweek" spominje e-ksplo- zivni
gas, koji se pa-l- i
pri dodiru varnice i ima
unistavajuce dejstvo.
Dalje se spominju mik-romlaz- ne rakete (sicusni
projektili) koje se mogu i-sp-aliti
iz plasticne cijevi
duzine slamke, zatim ra-dio-opre- mu
za "poverljive
operacije u pozadini" i
druga oruzja.
Casopis navodi izjavu
jednog americkog viseg o-fic- ira
da ce se ova oruzja
primjenjivati i "u ostalim
dijelovima jugoistocne A- -
zijett .
SSSR jc Sudanu dao
zajam od 20 milijuna ru-balj- a.
Z KAXADSKU STAMPK
slaztt
obzir.
ihle report on the
astoniehmg response ol read--
ers to recent column of
mine about
"Berlin crisis."
I wrote that Western
in Berlin was lia-bility
rather than an asset,
it untenable in
long that a
war about it would be an
idiots if there
one.
As these not
on
the subject, I pro-tests
from patriots
who feel we must "stand
firm" in Berlin at or
of that, shouts
of enthusiastic
reached me from New
Island,
Texas other places.
I propose to make
out of extracts
from of letters.
They a terrific on
me are not
given to to
, „К , . ... ... ," '
'TirtT па stabkoj konferencijt па islocnom frontu kaze originalno
naristifko objasnjenje ip)d oe fofoBrafije cbjatljcne u INtu "Kwl-sch- e
ZeitunR" 12. auRusIa 19"2. godine. Hitler i da druga
generala na slici su mrta: cojrk u Rrodini, general Adolf Housinger.
je danan scf NATO u WashinRtonu.
Americki nacisti sire propagandu protiv Jevreja
U Sjed. Drzavama
i djeluje nacistifka partija
(American Nazi Party), 6i-- ji
jc vodja George
Ona je malobrojna, je
ne treba potcjenjivati — sa-da§n- ja
nezdrava u
Sjed Drzavama predstavlja
za njezinu dje-latno- st.
Stvar jc u toliko o-opas- nija,
Rockwcllovu
partiju, John Birch Society i
drugc reakcionarne organi-zacije
podupirc атепбко
ministarstvo rata (Penta-gon).
Kako list "Vochen-blatt- ",
proslog tjedna svi
jevrejski listovi i mnogc or-ganizacije
u New Yorku pri-mi- lc
su prijetcca pisma od
AmeriSke parti-jc- .
Na tim pismima nalazila
se svastika i "Judcn
Raus" (van sa Jevrejima).
Na nekima je pored svastike
krupnim slovima pisalo:
"BRING BACK AUSC-WITZ- ",
Jime so hocc
da ameriSke Jevrejc treba
poslati u plinskc komorc.
i newspaper In such volume
or such emotional terms)
I think they might have a
Of a
I
of
of I
to in
of
(e g
to
to my
we
is
or
no in
of
to
so
—
Vochenblatt" .a--
da
energifno
je
u
Kaskrinkavanjc
asrcsivnih
U Sovjetskom
dokumenti o
za atomsko-rakc-tn- o
bombardiranjc
i
i
su
u u
se
je u a
U
premjeSten je u
I
U je
iz
U od
of
not
to its inhabitants,
no
to
In its
if at
it be cr
to a
I am
is
in no of
for the
the
If Is
I our
to it.
as
is a in
In
let us no more of
we
a or a
if we do
in a I
is
to a bit
to
Kanadjani ne nasjedaju anerickoj
propagandi rat
Ovo t uglcdni novinarJ. McGcachij it "Financial
augusta. [Originalni naslov rlanka: Is
brain-washe- d by propaganda?']
McGcachij ncdavno u "Financial
protiv zbog Berlina. da bi bio "hulom ra-dovan- je" dtlighaf]. Orekivaojc da rr zbog
napadmit po "razgnjevnjenim patriot zagovarajit
se iznenadio, su mu
jiisali, a tih sc s njegovim poglcdima. dvo-ji- ca
sit protiv, i od tc jc iz McGcachij za-kljurt- tjc da Kanadjani necc i savjetuje upravljare u
da to н
McGcachycv stramcu, a '
mo posljcdnji
is a
a
the so-call- ed
"outpost" a
that was the
run anyway,
ever
was
are the ap-proved
expected
outraged
that
risk
cost. Instead
approval
Bruns-wick,
Vancouver
and
a
had impact
readers com-monly
writing the
Ilutrierte
postojiT
Rockwell.
ali
situacija
pogodno tlo
sto
javlja
nacistiSke
natpis
reci
and
B.
beneficial effect on some po-liticians.
course I'm not public
opinion pollster have
heard from only a small frac-tion
the Canadian nation.
But oddly enough the seg-ment
the population hear
from has turned out be
earlier times excitement
, the Suez and
the elections of 1957
1958) pretty close the na-tional
consensus.
mail,
Canadians:
—Feel are brainwash-ed
bamboozled by
propaganda thinking
a war over Berlin
somehow inevitable de-sirable;
—Take pride
the contribution our states-men
the discussion
Feel quite indifferent
pozia
nadske Jevreje protiv to-ga
istupe, utoliko
prijo §to poznato da amc-ri6- ki
nacisti imaju
Kanadi.
planova
Savezu su
objavijeni tajni
planovima
dijelova SSSR sjecrnih
krajeva Turske, Irana Pa-kista- na.
Planovi naprav-Ije- ni
paktu pro-lje- cc
1958. CENTO ranijo
Bagdadski pakt jer mu
sjedi§te bilo Bagdadu,
poslije promjene rczima
Iranu Turs-k- u.
ovim paktQm domini-raj-u
Sjed. Drzave.
Kongo dosad
prebjcglo Angolc prc-- ko
G5.000 ljudi.
Indiji je umrlo
kolere vi5e od o.OOO.
about the political future
West Berlin, though un-friendly
and have inclination
whatever military
risks behalf;
—Believe that both sides
would stop foaming
the mouth, would
simple matter arrange
Berlin settlement.
thoroughly convinced
the Canadian public
mood enthusiasm
Russians
about Berlin— quite re-verse,
indeed. this true.
suggest leading states-men
ought know about
Perhaps, some think. Can-ada
helpless pawn
world affairs. case,
hear the
pretence possess
either defence policy
foreign policy. But
fact have voice, think
that what the voice now
saying ought move
closer what the nation
thinks and feels.
za
vrdi listit
Post" od 1П. Canada being
U.S. tear
jc Post" objavio cknak
rata On kaze takav rat
[idiot's toga hiti ollro
ima" koji
"rvrst stav". Ali ugodno jer skoro svi koji
jc mnogo, Samo
jedan dvojicc Tcxas-a- .
rata Otlaici
uzmti
rlanak zaprcma skoro cijcln mi pre--
nasi prvi [wt'orf] dio.
the
and
delight
official opinions
any
col-umn
mainly
some these
(FP
business
and
According
and U.S.
into
that
special
public
far;
vezc
juznih
CENTO
zvao
take
just
that
fighting
that
that
r
£fe