Jedinstvo, August 22, 1961

              5TRANA 4
MICE AND MOUSE-TRA- P
By PROFESSOR GERHART EISLER
(Berlin)
"Do you know what I feel like?" my ' acquaintance from West Berlin aeked me.
Since I refrain on principle from interfering
in the ul life of West Berliners. I did not
know and therefore shrugged my shouldera.
"like a mouee in a mouse-trap- " he said. This
answer made me very unhappy.
Mice do not have an easy life; who would
vrteh to be a mouse, especially one in a
raouee-trap- ! And when a human being com-pares
himself, to a mouse in a mousetrap,
then it almost brings tears to my eyes.
Since I am not inhuman. I attempted to
console my West Berliner acquaintance and
to talk him out of thinking that he was a
mouse in a mouse trap.
"Where did you ever get the unhappy
idea that you were a mouse in such a epo1?'.'
I aeked him. "Your demilitarised Free City. --
he replied. "Mine? Ours! It is actually meant
for you." , "That's just what I meanl he replied.
"Just think what awaits us then."
"Why. what awaits you then?" I asked
him.
"I'll lose my western currency. Ill lose
my pension my rights."
"But why will you lose them? If you
yourteH rule in West Berlin and only you
have the right to decide how things are
done there, then neither your currency,
your pension nor anything else will be
affected. Nothing will be taken from you
at all." . ...
"Are you sure that's how it will be-- '
my West Berlin acquaintance asked and
looked probingly at me.
"I am perfectly sure of it."
"Can I believe you?" my West Berlin
acquaintance asked.
"You can believe me, and in addition
everything will be laid down in agree-ments."
But my acquaintance from West Berlin
began again to talk about his worries. "If I
want to travel to West Germany or some-where
else, will I be able to?"
"As the citizen of a demilitarised Free
City you can travel wherever you want to.
Who would tiy and stop you? A demilitaris-ed
Free City would not limit the travel rights
of the West Berliners."
But what about my freedom?" asked my
West Berlin acquaintance, who felt like a
mouse in a mousetrap.
"But who would want to curtail your free-dom,
Your freedom will be guaranteed in
every way and even internationally in spe-cial
treaties. In your Free City of West Berlin
you will be able to do what you please
elect whoever you please, say whatever you
please, be quiet about whatever you please,
work any way you please, dance any way
you please, make love any way you please,
Adenauerovi emisari u Sjed, Drzavama
Kako javlja poljski list
"Pittburczanin" iz Pittsbur-gh
a, u Sjed. Drzavama so
nalaze zapadnonjcma6ki
propagandist! Egbert Otto i
W. Hoffman. Prvi je pred-sjcdn- ik
organ. Nijcmaca
koji su ranije zivjeli u Isto-Sno- j
Prusiji, a drugi preds-jedni- k
organizacije Nijcma-ca
koji su ranije zivjeli u
1'omeraniji. Oni putuju po
;.ui£ri£kim gradovima sa a-pcl- om
da se Njemackoj "is-'ra- vi
historijska nepravda"
i povratc zapadni krajcvi
Poljske.
lako su u Sjed. Driavc do- -
3)
su dr.
Iz divizije da pri-la- ze nasipu s runim
— — pita
— To ne smjelo da budel U redu,
onda ih pomalo tucitc iz onog orudja koje jc
u torn pravcu.
1 :
— Pa §ta, neka tuku po njima. A bilo bi
da a ne
Ali dvadest minuta sa
da se da ne
nasipu vec se od
— E, to je vec gore I — kaze
U sobi je opce
od uzroka za u
bio je taj §to su bili saznali nje-m- u
i prije nase vatr jc-dini- ce iz prve linije fronta.
— Ja sam istog kao i ne
treba oni da osjete — je
— A onda se zasto so
Sad poSet cemo kroz
minuta. Ako se i povuku druge linije, i--
pak ncde otici. Mi cemo prvu liniju tuci svega
minuta, i odmah cemo vatru na
Jo5 se ne mo2e znati §ta je gore po
Istina, s (абке nije dobro
ako su ranije Kad ranije on- da daju jaci otpor.
pray to God any way you please, bono?
Karl Marx any way you please; in oth#r
words, you can do anything you want in
your Free City. Neither we nor
any other outside power will or can make
you any kind of at all."
"Don't you really want to devour us? Isn't
that Free City just one of those
tricks of
"Digest your fears and then you will be
rid of them. The Free City will
do you good. You will be able to sleep
You and your children won't have
any worries about what will happen in West
Berlin, and will work ouUor the
best."
"But there are some things we won't be
able to do then, aren't there?" my West Ber-lin
and I had the
that he was feeling a little more
"Of course, but those are things which
do not affect you. Are you a spy or a secret
agent?" I asked him "My no!"
replied my West Berlin
"Are you on the staff of the US-ru- n RIAS
radio, which of course will have to
"What do you think I am, you know
what my job is. I work at an honest and
decent job," the West Berliner
"Have you made pkms like your Mayor
Willy Brandt, to and destroy the
GDR and several other countries from West
Berlin?"
"I have lots of other more wor-ries."
the West Berliner said. "You may be-lieve
me on that."
"Are you only able to exist when Herr
Strauss, the wild man from Bavaria, extends
his over West Berlin,"
"You can believe that I have no great
for Herr Strcniss. I don't need him
' He hae no more business in West Berlin than
I have in Bavaria."
"Then what are you afraid of, my
friend?"
My Vest Berlin took leave
of me. I do not know I consoled him
or whether he still feels like a mouse in a
trap. Perhaps he will read a West Berlin
newspaper or hear a speech by Mayor Wil-lie
Brandt and start feeling
about his future again. Who knows?
I think it is a human duty not only me
but a human duty all East Berliners to
help any by the West Ber-liners
that they are mice in a trap. I am sure
that everyone will agree with me when I
wish the West Berliners the may
they become happy West Berliners in a hap-py
Free City. This will be good
for them, good for us and good for everyone
until the great day of German reunification
arrives.
(From "German Report)
sli kao turisti, oni daju izja-v- e
stampi, u kojima tvrde
da se zapadni krajcvi Polj-ske
"privremeno" nalaze
pod poljskom "okupaci-jom"- ,
koju trcba Sto skorije
Oni kazu da pre-dstavlja- ju
12 milijuna Nijc-maca
koji "sprcmni
se bore" da bi se
kuci".
"Pittsburczanin" kritizi-r- a
атепбки §tampu koja jc
otvorila svoje stupce ovim
revan§isti6kim propagandis-tim- a
i poziva Poljski americ-k- i
da se suprostavi
NA PUTU ZA BERLIN
Pise: Konstantin Simonov
javljaju telefonom Nijemci
ieljeznickom mitraljezi-ma- .
Zarsu ipak nanjusili?
Meljnikov. bi
usmjereno
spustajuci sluJalicu dodajc
im
sumljivo mi pucamo!
poslije osmatraCnice
divizije javljaju ispostavilo Nijemci
prilaze naprotiv, udaljuju nje-ga.
Meljnikov.
zavladalo uzbudjenje. Jedan
neuspjeh prethodnom nastupa-nj- u Nijemci o
artiljerijske
misljenja ranije:
to objasnjavao Melj-nikov.
postavlja pitanje:
premjeStaju? nista, pede-se- t
od
deset prenijeti
drugu. njih.
gledista
naslutili.
demilitarised
difficulties
demilitarised
yours?""
demilitarised
quietly.
everything
acquaintance asked, im-pression
optimistic.
goodness,
acquaintance.
disap-pear?"
answered.
undermine
important
protection
sympathy
acquaintance
whether
down-hearte- d
for
for
dissipate thoughts
following:
Democratic
dokrajciti.
"povratili
kongres
njihovim intrigama.
uzbudjeno
osmatramo,
povukli
psiholoskc
saznaju,
demilitarised
Ironija sudbinc
U amcrickom gradu Bo-sto- nu
imenovan je 2a lco- -'
mandanta civilne obrane
brigadni general Charles
Sweeney u cijoj su kom-petenc- iji
! sklonista koja
treba graditi za eventual-n- i
nuklearni rat.
To je onaj isti Charles
Sweeney koji je prije 16
godina na Nagasaki bacio
iz americkog bombardera
"B-29- " atomsku bombu
koja je pobila 73.884 oso-b- e.
Ш 0 0 0 0 0 0.0 0 0 0 0 0 0--,
DA LI STE OBNOVILI
PRETPLATU?
A
zase-bn- o,
negdje
tutnji.
korpus
osvojio
za minuta
VANCOUVER: REDOVNA SJEDNICA
svoju redovnu za 3.
godine, Jugoslavenskog
767 Keefer Street.
da u 2 sata poslije podne.
se svi clanovi pos-jet- e
ovu sjednicu. Clanovi, nijesu dobili
clanske trebaju doci na
oni clanovi vec clanske trebaju
donijeti na izviditi kako
svojom
Telefon MU
Najvise prevodjeni
Organizacija za pros--
nauku i kulturu
je da su 1959. godine u
525 1
prijevoda raznih djela cmie
je ovom pogledu SSSR sta-ja- o
na 6elu liste prijevoda
svijetu. Na drugom i trecem
mjestu nalaze se Zapadna
i Francjuska sa
2068 odnosno 1160 prijevo-da.
U godisnjoj ediciji UNES-CO--a
"Indeks prijevoda"
navodi se da je u svijetu
1959. godine ukupno preve-de,n- o
29.661 djelo, pri cemu
su podaci izneseni za 67 ze-mal- ja.
Najprevodjeniji autor u
1959. godini je bio sovjetski
premijer Nikita Hruscov,
6iji su radovi i govori obja-vljc- ni
na niz
svega raznih na- -
Obmana
Nedavno je u Italiji okon-can- a
jedna afera, kojoj ne-ma
ravne u modernoj histo-rij- i.
Afera je робе1а onda,
kada je talijanski
vlade Fanfani odluCio
da posjeti neka sela u provi-nci- ji
Kalabriji. Taj kraj je
siromalan, ali su politiCke
pristalice Fanfanija zclile
da pokazu kako su njegove
mjere u poljoprivredi vec
donijele pozitivno rezultate :
nabavile su desetak brzih
kamiona i dobro
kravc iz cijele o-kol- ine. Fanfani je bio zado-volja- n, jcr je u svakom selu
vidio dosta lijcpih, odnjego-vani- h
krava. sto je u
svakom selu vido iste krave,
n c
Mark Twain ispricao
anegdotu o nekom amcric
kom mornaru :
— Poznavao sam nekog
mornara koji jc krenuo na
dalck put morima i occani-m- a.
Bila to prva plovidba
golobradog mladica. Budu-c- i
da je broda
strogo zabranio posadi da u
pismima огпаб! gdje se brod
nalazi, mladi mornar je na-pis- ao
svojima:
mogu reci gdje smo.
Ubio sam polarnog medvje-da.- "
Nedaleko poCinju da odjekuju eksplozije s
njemacke strane. Okna podrhtavaju.
— Uzbudjeni su — neko.
— Da, podinju se uzbudjivati.
Kroz minut paljba je prestala. Nastupilo je
zati§je. Samo napred bez tutnjave, odsjeno,
tuku na§i malokalibarski topovi.
Iz divizije zovu telefonom. Meljnikov je spu-sti- o slulalicu i ka2e:
— Javljaju da tuku po Nijemcima. Padaju!
dio onih sto su se povukli opet se vraca. Ne
mari, pobicemo . . . ih . . . Svel
On izgovara tri posljednje rije5i svaku
u razmacima i tesko udara pesnicom po stolu.
Табпо u 9:30, na livoj strani oglasi-l- e
su te kacuse i pocele ujednaCeno da grme stotine topova.
—Susjedi su poieli!
Izlazimo napolje. Ulijevo, na dest kilometa-r- a od nas, sve rice i To je poceo artilje-rijsk- u podrsku 52. Bondarevski sa upo-ri§- ta koje je u prethodnom nastupanju.
Artiljerijska podrska bila je tamo odredjena
-- 15 prije nego u pravcu glavnog uda-ra.
Ra6unalo se da ce to Nijemci shvatiti kao
novo nastupanje iz istog pravca kao i proSli
put. S vremena na vrijeme se usred kanonade
бије po koja eksplozija. To Nijemci uzvracaju.
Vracamo se u Glavni komandant se ja- vlja telefonom.
KJU
Kanadsko Juznoslavensko Udruzenje zakazuje
sjednicu nedjelju septembra 1961.
u prostorijama Prosvjetnog Do-m- a,
Sjednica treba pocne
Ovimc pozivaju Udruzenja, da
koji jos svoje
knjizice sjednicu i podinuti ih
a koji imaju knjizice, ih
sa sobom sjednicu i kod tajnika
stoje sa clanarinom.
Udruzenja: 5-96-
19.
Tajnik
autori
UN
vjetu, obja-- !
Vila
SSSU--u registrirana
u
u
Njemacka
jezika, prije
sovjetskih
predsjed-ni- k
njegovane
Samo
Л f
je
je
komandant
"Ne
prjmecuje
sobu.
roda. Pored llruscova naj-prevodjeniji
autor bio je Lc-nji- n,
a zatim slijede Lav
Tolstoj, Jules Verne, Fjodor
Dostojevski i Agatha Chri-st- i.
Od svakog od ovih auto-r- a
bilo je izdato vise od 100
prijevoda. Najvise prevo-djen- a
knjiga bila je Biblija
koja je iza§la u 198 prijevo-da.
S manje od 100 prijevoda
na listi prcvodjenih autora
nalaze se Shakespeare, Si-men- on, Anderson, Marx, Ce-ho- v.
Balzac, Pearl Buck, Cro
nin, Zola, Pasternak, Turge-nje- v,
London, Dickens i Pu-§ki- n.
Manje od 50 puta prevo-djeni
su Engels, Gorki, Doy-le,
Hemingway, Maupas-sant,
Steinbeck, Hugo i
Twain.
kojoj nema ravne
sakupili
koje su brzim kamionima
prevozene iz jednog mjesta
u drugo i smjeslane u Stale
prije no Sto bi Fanfani sti-ga- o
u odrcdjeno mjesto.
Jedan novinar je ipak ot-kr-io
o бети se radi, o tome
se diskutovalo i u parlamen-t- u
i sada je glavni organiza-to- r
tog prevozenja krava dr.
Pavlo Buri — "kaznjen".
Otpustor. jc sa dotadasnjeg
radnog mjesta i zaposlen je
u jednoj medjunarodnoj or-ganiza- ciji
s dvostruko vc-co- m
placom. A da ne bi slu-бај- по
pomislio da so Fan-fani
ljuti na njega, dobio jo
od drzave otpremninu od —
30 milijuna lira !
dota
Poslije mjesec dana mor-nar
se ponovo javio porodi-c- i:
"Ne mogu reci gdje smo.
Ozenio sam se prekrasnom
Tahicankom."
Nijc proSlo vise od dva
mjeseca kad stize trecc pis-m- o:
"Ne mogu reci gdje smo.
Bolje bi bilo da sam ubio
Tahicanku, a oSenio se po-larn- im
medvjedom."
— Opominje da sa6uvamo prisebnost —
smjeska se Meljnikov. — Boji se da se i mi ne
zaletimo zato Sto su susjedi poceli.
— Deset sati i dest minuta — prekinuo je ti-si- nu general komandant artiljerijske brigade.
— Nijemci ce jos pet minuta iivjeti, a od Sestog
pocet ce da umiru . StarjeSina artiljerije pozvao je u sobu jo§ dva
komandanta artiljerijskih brigada — pukovni-ke-.
— Budite spremni. Vise necemo odlagati!
Neka artiljerci drie uzicul
General, komandant brigade, koji je ostao u
sobi, odjednom se sjetio kako je na Centralnom
frontu bio kod njih lorn. Nisu stigli da obavje-st- e
artiljerce da je promjenjeno viijeme kad
treba otvoriti vatru, pa su dva puka po6ela ra-nije,
a za njima i ostali.
— Pa Sta je bilo? — upita Meljnikov.
— Njicevo, sve se dobro svrsilo.
— Zato i jeste "njicevo" sto se dobro svrsilo
— ironicno ka2e Meljnikov. A da nije uspjelo,
niko ne bi mogao ni da im pokupi kosti . . . Pri-nci- p
je princip, a pobjeda je iznad svega i onda
se sve zaboravlja.
Jo§ minut
E na sad, neka nam je bog u pomoci — recc
neko.
— U dobri cas — kaze Meljnikov. Zakop6ao
je sva dugmeta na svom koinom kaputu, natu-ka- o
Subaru na glavu i izUao.
— Vatru I — rekao je komandantu artiljeri-je.
Ovaj je jurnuo dolje, и.бапас iskopan pored
same kuce, gdje se nalaze telefoni, a poslije
petnaest sekundi odjcknuo je prvi strahotni
plotun iz teSkih topova. Povrh na§ih glava lete
ognjene strijele koje se na nekoliko stotina me-ta- ra
od zemlje pretvaraju u erne strijele. Ovo
su te§ki, reaktivni projektili.
ZDRAVLJE
KOIA URLO ШАН ORGAN
Po svom sastavu koza pre-dstavl- ja vrlo slozen sistem
tkiva, koja imaju raznoliku
funkciju. Po svojoj funkciii
ona je zato vrlo vazan or-gan.
Kod normalno razvije-n- e
osobe koza tezi oko 3 kg
sto znaci da po svojoj tezim
nadmaiuje jetru koja ima
prosjecno oko 1400 gr. Njp-n- a
debljina je razlicita, i
krece se od 1 do 2 mm a sa-mo
na nekim dijelovima ti-je- la
moze biti debljine oko
3 do 1 mm. U torn sloju na-laze
se raznovrsne zlijezde
koje se izlucuju vani ili u u-nutra§n- jost organizma.
ElastiCnost koze jc vrlo
velika. Kod mladjih osoba
mogucc je postici istezanje
koje iznosi skoro polovinu
duzme predjcla ko2e koji se
rasteze. Kod starijih osoba
ta sposobnost opada.
Kroz ko2u se vrsi i disa-nj- e.
Normalno, preko nje se
resorbira izvjesna koli6ini
kisika.
Koza prima nadrazaje iz
vana kao §to su mehaniSki,
reagira direktno, ili preko
ji se registriraju kao dodir,
bol .osjecaj toplote i hlad-noc- e, itd. Zavisno od intcn-zitet- a tih nadraaja koa
reagira direktno£, ili preko
centralnog 2iv6anog sistc-m- a.
Ali za razliku od ostalih
5ula (vid, miris, sluh, ukus)
koja nas povezuje s vanjs-ki- m svijetom, koza je organ
koji osim vanjskih utjecaja
prima i unutrasnje impulse,
naimc registrira i unutra§-nj- a zbivanja, kao §to su bol,
senzibilizacija (alergija) i
izviesna bolesna stanja.
Vcoma vazna funkcija ko-ze
je zaStita organizma od
infekcije izvana. Na povr-Sin- i
koze, kao i u povrSnim
slojevima, postojc i u nor-malni- m uvjetima izvjest.i
mikroorganizmi, koji se, mc-djuti- m,
no mogu razviti u
slijed lufcnja koje ih ubija
Zbog toga je neophodno o-drza- vati ko2u u §to boljcm
zdravlju, odnosno nienu se- - kretornu funkciju. Pranje i
(Hscenje vodom i sapunom
jedan od najnuznijih mjera
u odrzavanju zdravlja koze.
Zdrava koza drug6ije re-agira
i na ostecenja, kao sto
su opekotine prilikom sun-danj- a.
i zadrzava svoju spo-sobnost
borbe protiv raznih
izaziva5a bolesti.
Infekcija koze se 1акбе
postize ukoliko postoji noka
povreda koja otvara put in-fckc- iji
u unutraSnjost orga-nizma.
Ali bez obzirana mo-gucn- ost
ovakvog §ircnja kli-c- a, unutraSnji organi reagi-rai- u
i na infekciju koja se
odigrava samo na povrSini
koze. kao i na njena oStece-nj- a
druge naravi: opekoti-ne.
povrede, ггабепја i dr.
Prema tome, zapostavljc-nj- e
njege ko2e znaSi otva-ran- je vrata mnogo vecem
broju bolesti nego §to so o-bi- cno pretpostavlja. i nijed-n- o
cjepivo se u pogledu za-sti- te
ne mo2e mjeriti s njc-go- m
i odrzavanjem 6istoce
ko2e. Pranje hladnom i top-lo- m vodom uz primjenu do-br- og
sapuna omogudava ski-dan- je
ne samo ne£istoce ve6
i vclikog broja klica koje se
nalaze na njoj. Ova niega i-- ma
za posljedicu otvaranje
izvodnih kanala zljezda i o-mogu- cava bolje disanje
kroz pore. Primjena hladne
i tople vode izaziva stcza-nj- e
i sirenjc krvnih JEila u
samoj ko?.i, sto so odra2ava
na prehranu i lucenjc 21ije-zd- a,
a ima i refleksno djelo-van- jc
na unutraSnje organo.
ZraCne kupkc imaju blag
nadrazajni efekt, dok izla-gan- je
suncu dovodi do stva-ran- ja vitamina D, prosirc-nj- a
krvnih Zila (critcma),
pigmentacije i drugih efeka-t- a,
sto јаба otpornost koze i
itavog organizma. Primje-na
masazc moze se odrazitt
povoljno ne samo pa misieo
i potkozno tkivo vec i ni
zone koe koje se izla?Ji o-- voj
proceduri. Otuda se ova
sredstva primijenjuju u pro-filak- si,
Нјебепји, kao i u
kozmetici, a pristupaenn su
svakoj osobi u okviru H6nc
higijene.
f "-- -- ..... i -- —is. .
KUPON ZA OBNOVU PRETPLATE
Kad глт isteknt prelplala, posluiitt
st ovim kuponom.
JEDINSTVO
479 Queen St. West, .
Toronto 2-- B, Ontario.
Saljem Money Order od $ ——~~~~~, za
Novu □ obnovu ГЈ God. ГЈ Polgod, Q
IME
ADRESA
MJESTO PROV.
A poslije jednog minuta iza na§ih ledja go-to- vo
u isti mah progovorila je hiljada artilje-rijskih
orudja ispunjavajuci sve prostranstvo
svojom tutnjavom.
1 u torn trenutku drumom mimo nas projuri-- li
su laki 76-milimeta-rski
motorizovani topovi.
Oni se krecu velikom brzinom i, jedan za dru-gi- m, ncstaju iza prve okuke. Pred nama sve
grmi i sve se пШ. Isprva jo§ vidimo kako pro- jektili obaraju kuce na pcriferiji gradica Zo-ra- u. Zatim iznad njega iskrsavaju nasi bomba-rd
eri i sve se stapa u jedan opci polar nad ko-ji- m
se uzdizu oblaci dima i praSine. I tek po-ncg- de,
na pojedinim mjestima, te oblake cije-pa- ju crni stubovi i lete uvis.
Jurisni avioni, teSko i odsjecno zavijajuci,
bacaju bombe i pucaju na пјетабке rovove po
periferiji grada.
Odmah iza motorizovanih topova nailaze te-nk- ovi Сећоз1о'абке brigade. Na drugom ili tre-cem
od njih vozi se £ovjek u koznom kaputu,
mora biti komandant brigade, pa u prolazu po- red pjeSadije, skida 51jem s glave i робјпје nji-m- e
da ma§e u znak pozdrava.
Popeo sam se na tavan kuce. Kroz dogled vi--di
se dobro kako prvi tenkovi, pregaziv3i гјеб!-c- u
koja ргоибе ispred gradica Zorau, prolazo
pored prvih пјетабкјћ rovova i рготјби dalje.
Vide se i male prilike sapera kako idu ispred
tenkova i minodetektorima ispituju teren. Des-n- o
i lijevo od tenkova krece se pjesadija. Kao
da je nema mnogo. To tako uvijek izgleda za
rijeme napada.
Kroz dogled lijepo se vidi kako pjesadija od-тј- бс.
Oko nje gotovo da i nema dima od eks-plozije.
Ovog puta stvar se razvija povoljno;
пјетабка artiljcrija na pn-o- j liniji u cijelom
rejonu temeljno je ucutkana.
(Nastavit ce se)