Nase Novine, February 18, 1981

              14 '"
I V
2-- NASE NOVINE, December 9, 1981
DR. MIRKO MARKOVIC
Danas је citava nasa planeta
zahvacena borbom za mir, za
obuzdavanje trke u naoruzanju, za
ocuvanje zivota na Zemlji.
U demonstracijama protiv rata,
protiv atomske katastrofe, koja
prijeti covjecanstvu, istupaju ne
samo komunisti i socijalisti, nego
i crkve, ne samo radnicke unije
nego i najsarolikiji liberali, ne
samo starija generacija nego i
omladina — svako kome je drag
zivot na ovoj zemljinoj kugli. A taj
"svako" — to je preko devedeset
posto covjecanstva.
Nasuprot njima stoji bezumlje
bogatasa, stoje krupni kapitalisti,
kojima je profit pomutio pamet. U
nezajazljivoj zelji za sto vecim
profitom, za njegovim beskrajnim
gomilanjem, ta ukleta klasa gotova
je da zapali fitilj nuklearne katas-trofe,
pa makar se i ona nasla u
atomskom dimu i pepelu. A ona je
ukleta klasa, jer su joj neumitni
zakoni razvitka drustva vec davno
spremili nestanak kapitalizma.
Svaki covjek normalnog rasudi-vanj- a
reci ce, da je bezumlje to sto
hoce pentagonski vojno-industrij-s- ki
kompleks, novi svjetski rat. Da,
to je odista bezumlje. No stvar je u
tome sto su imperijalisti uvijek
srljali u bezumlje. Na to ih je tjerala
zed za profitom. Zar nije bilo
bezumlje imperijalista Pentagona
prije nekoliko godina u Vijetnamu,
ili jos prije toga u Koreji, zar nije
bilo bezumlje slijetanja aviona
americkog ratnog vazduhoplovstva
u pustinji lrana"dabi spasli taoce'"
Zar nije bezumlje sto natovci drze u
zemljama Zapadne Evrope 986
raketa sa dometom od 5.000 kilo-meta- ra
— uperenih protiv zemalja
Varsavskog ugovora? (Istina i var-sav- ci
drze 975 takode na ,njih
uperenih raketa, s torn razliko'm sto
6lanove Varsavskog ugovora pred-laz- u
obostrano uklanjanje jednih i
drugih). Zar nije bezumlje drzanje
vojnih baza Pentagona na svim
kontinentima, na svim stranama
svijeta — na teritoriji desetina i desetina navodno suverenih ze-malja?
ЕЗ
ЛА
A zar vladavina Hitlera i Musoli-nij- a
nije bilo bezumlje? Zar danas-nj- a
vladavina Pinocea i njegove
dzelatske bande nije bezumlje?
Da, sve su to bezumlja profiter-sko- g
vojno-industrijsk- og komplek-sa- ,
gdje su pomijesane dvije
suprotne stvari, dva suprotna mo-tiv- a.
Prvi je motiv neutoljiva zetf za
sto vecim profitima, a drugi —
strah od naroda, od oslobodilackih
(nacionalnih i klasnih) pokreta,
koji se nezadrzivo razvijaju, jacaju,
"Kapital" je s jedne strane argumentira-n- a
kritika politi£ko-ekonomski- h teorija do
sredine 19. stoljeta, posebno onih §to su
ih razvijali merkantilisti, f iziokrati i tzv.
klasifina skola. S druge strane u njemu je
dano dijalektiCko-materijalistifik- o objas-njenj- e
povijesne i aktualne zakonitosti
kretanja kapitalistifikog drustva. Na toj
osnovici izvedene su i mogurjnosti revolu-cioniran- ja
postojeceg u smjeru socijalis-tiiki- h
alternativa.
Zavidna nova metodologija, pozitivni
filozofsko-ekonoms- ki sadrzaj, logifika pra-gmatik- a,
projekcije znanstveno i kritidki
zas'novanog komunistiikog drustva te
mnoga estetska pitanja samo su elemen-tarn- i
problemi i razine na kojima djeluje
suvremena misao bilo koje usmjerenosti za
Published every Wednesday by YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS
INC., 10 St. Mary Street, Room 5C5 Mailing address: Box 522, Station.
F, Toronto, Ontario, M4Y 2L8 Telephone: (416) 961-801- 8
IZDAVACK! SAVET: MiloS Grubid, Vom Grbid, Josip Kovadid,
Stanko Muideka, Milena Boiid, Ivica JunSii, Ana Qurovid, Lepa
Rajnovid, Bonslav NeSkovid, Rozalija Divjakovid, Duro Malkovid, Ivan
P'nbanid, Mile Baljak, llija Bdbalo, Pavao Radmanid, Bota Pavtetid,
Ostoja Kovadevi6, Viktor Arar, DuSan Stanar, Milijan Petrovid, John
Severinski, Luis Gregurac, Mate SiauS, Martin Karavanid, Paul Ku6ini6,
Ivan Boban, P.eko Dmitrovid, Milica Miuchin, A, Gerlach, Leo Bacich.
REDAKCIJSKI KOLEGIJUM: Vladislav Gacid (Glavni i odgovorni
yedmk), Stepan Mioiid (druStveno-politick- a pitanja), Daniel Pixiades
(druSUena pitanja i knjizevnost), Katarma Kostid (poezija i aktuelne
teme), Jelena Gavriloyii (literatura i umetnost za decu), BoSko
Mladenovid, Anka Noilnid.
STALNI DOPISNICI: DuSan Putmk (Chicago), Margaret Stardevid
(Los Angeles), Miroslav Blaievid (Chicago), Boio Spadek (New York),
Frank Fuduni (Vancouver).
SPECIJALNI SARADNICI: Prof. Vladislav Tomovid (nauka I druStvoh
Prof. Ivan Dolenc (Slovenska KoruSka i kulturna publicistika u Amend),
Anton Kostelac (reportaze I pride iz useljeniKog zivota)
DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Mirko Markovid, Luka Markovid,
Petar Kurtii.
FOTOREPORTERI: Srdan Bod,6, Aron Koen, Jordan Vasilevid. IZ
JUGOSLAVIJE: M Vasiljevii — Lilo
Subscription: $20.00 per year. (First Class Mail extra). Single copies
50 cents.
Advertising rates on request.
Second class Mail Registration NO. 0378
"Nase novine" izlaze srijedom. Pretplata iznosl $20.00 godiSnje;
pojedinl primjerak 50 centi. Cjene oglasa na zahtjev.
"Nase novine" su nasljednlk "Jedinstva", kome su prethodili listovi
"Novosti", "Srpski Glasnik", "Edinstvo", "Slobodna Misao", "Pravda" i "Borba", kao I "Narodnog Gla .ika" I drugih naprednlh listova koji su
mu prethodili u Sjedinjenim '. iavama,- -
Љ
pobjeduju. Istina, pokusaji da se
oslobodilacki pokreti — nacionalni
i socijalni — sprijece vojnim
bazama, demonstriranjem "snaz-ni- h misica Ujka Sema" beznadni su
i jalovi — isto sto i pokusaj
sprecavanja "vjetra kapom". No,
oni kojima je profit popio pamet —
to ne razumiju. Takva je naopaka
logika eksploatatorskih drustava.
Medutim, sada "nije vino posto
je prije bilo".
Narodi svijeta izvukli su iz II
svjetskog rata vise pouka. Jedna
od njih je pouka o znacaju i snazi
pokreta otpora u svim zemljama
Evrope. A Narodno-oslobodilac- ki pokret u Jugoslaviji nosio je ceoni
barjak u torn nepresusnom otporu
protiv fasistickih osvajaca.
Neprijatelji mira ne priznaju ni
humanost, ni zdravi razum , njih
ne uzbuduju suze i krv, pustos i
razaranja. Oni priznaju samo sna-g- u.
Da li ste primijetili kako se
stisase ratoborni govori u Vasing-ton- u
kada zemljina kugla poce da
podrhtava od gnjeva milionskih
masa na svim kontinentima: "Ho-cem- o
mir i zivot na Zemlji"!
Osim toga, nesalomljivi oslonac
radnog naroda cijelog svijeta u
borbi protiv ratne opasnosti jesu
socijalisticke zemlje. A to je og-rom- na
materijalna i vojno-politic- ka
koju nema mjerodavnije knjige od Marxova
"Kapitala".
Poviiest nastanka toa Marxovoq djela
vrlo je dinamicna pa cak i dramatifina.
Utemeljitelj naucnog socijalizma posvetio
mu je punih cetrdeset godina i na kraju ga
nije stigao zavrsiti. "Kapitalu" je prethodi-l- o
viSe pripremnih radova kao 5to su
ekonomsko filozofski rukopisi "Bijeda
filozofije", "Najamni rad i kapital", "Prilozi
kritici politicke ekonomije" i drugi radovi
koji uz najavu Marxovog glavnog djela
imaju i karakter zaokruzenih cjelina. Na
osnovi tih djela i obilne Marxove prepiske
moze se pratiti kako se strukturno mijenjao
osnovni koncept "Kapitala" da bi u pismu
Kugelmanu od 13.oktobra 1866. Marx iznio
njegov konacni oblik.
Prva knjiga: proces proizvodnje kapitala,
Druga knjiga: proces prometa kapitala,
Treca knjiga: obi ici kapitala u cjelini
i cetvrta knjiga: povijest teorija!
Na zalost, Marx nije uspio zavrsiti svoje
planove. Za svog zivota izdao je samo prvi
torn "Kapitala" u kojem analizira visak
vnjednosti u kapitalistickoj razmjeni. Nas-tava- k
je doradio i upotpumo njegov
dugogodisnji suradnik Friedrich Engels.
U nasoj zemlji jedan izvadak iz prvog
toma 'Kapitala" koji je nosio naslov o
radnom danu, pojavio se jos 1892'. godme.
Kompletan prijevod prve i druge knjige
obavili su 1933. i 1934. godine Моба
Pijade i Rodoljub Cokakovic izdavSi Marxo-v- o
djelo u biblioteci "Karijatide" izdavac-ko- d
poduzeca "Kosmos" u Beogradu. Tek
1947. i 1948. prvi su put u nas objavljene
sve tri knjige "Kapitala", velicanstvenog
pothvata ljudske misli na kojem su se
odgajile generacije revolucionara u zelji da
mijenjaju svijet i uspostave nove, socijalis-ticke
odnose.
Kad je poslije svojih Clanaka postao
nepozeljan u Njemafikoj, Karl Marx, buduti
tvorac naucnog socijalizma, krenuo je
1843. u Pariz u izgnanstvo. Tu se nasao u
revolucionarnoj sredini koja je bila sprem-n- a
da prihvati njegove zamisli. Marx se vise
ne zadovoljava samo time da tumaci
postojeci svijet: on zeli da ga mijenja! U
''"i. ' 'Л '.
snaga. Sovjetski Savez, kao i sve
socijalisticke zemlje u zizi svoje
vanjske politike drze program bor-b- e
za mir. Jer socijalizam i mir su
nerazdvojni. Socijalizam se moze
graditi samo u miru. Rat je smrtni
neprijatelj svakom zivotu.
Globalni pokret otpora, zajedno
sa snagom onih zemalja — socija-listicki- h
i nesvrstanih — cija je
borba za mir drzavna politika, u
stanju je da pregradi. put onima koji
zele da sunovrate covjecanstvo u
provaliju atomskog rata.
Rat je, dakle, moguce sprijeciti i
moragase sprijeciti. Ali zato svaki
napredni pokret, kao sto je pokret
"Nasih novina", svaka organizova-n- a
skupina gradana, mora biti
stalno aktivna u borbi za mir. Neka
se omladina u Kanadi i u USA
ugledaju na svoje vrsnjake u Evro-p- i.
Nova generaycija Evrope danas
je najaktivniji ucesnik u pokretu
otpora, nesto slicno kako su u tim
istim zemljama u toku proslog rata
njihovi vrsnjaci bili najaktivniji dio
pokreta otpora, najaktivniji dio
Narodno-oslobodilack- og rata i par-tizan- a
Jugoslavije.
Borba za mir — to je borba za
zivot. Nema buducnosti, slobode i
srece bez mira. To treba da prodre
u svijest nasih sinova i kceri.
borbi protiv neprijatelja kao §to je burzuj-sk- i
kapitalizam njegovo su oruzje nauka i
mpraonpuafgaakntduare,, bovojnjnoici polkjeoji s'uce tvoorsntivcaeritii
velike ideje — radnici, dotad obespravljeni
proletariat.
U pocetku Marx suraduje s Proudhonom
ali prijateljstvo zavrsava zestokim obrafiu-no- m
na filozofskom polju. Na Proudhono-v- u
"Filozofiju bijede" Marx odgovara
bespostednom kritikom u svojoj znameni-to- j
"Bijedi filozofije". DoSljak iz Njemafike
ne slaze se nista bolje ni s Bakunjinom koji
u to vrijeme po Parizu propovijeda svoju
anarhistiCku revoluciju: ne samo podrus-tvljavanj- e
svih proizvodnih dobara, vec i
ukidanje drzave i svake vlasti. U septembru
1843. na vratima Marxova stana pojavio se
plavi mladic, "ugladen kao Englez". Bio je
to Fridrich Engels koji je usvojio Marxove
revolucionarne zamisli i koji mu je, gotovo
kao dar, donio svoje izuzetno poznavanje
engleske ekonomije. Od tog trenutka ta
dva giganta ljudske misli spojila su svoje
zivotne puteve sto je dalo izuzetan dopri-no- s
stvaranju i uoblifiavanju naucnog
socijalizma.
Poslije visegodisnjeg zajednickog rada
potkraj jula 1867. izdavad Oto Meis,ner
objavio je u Hamburgu prvi torn Marxovog
epohalnog djela "Kapitala". Kao sto je
poznato Marx nije uspio do kraja zavrSiti
svoj naum. Za zivota je izdao samo prvu
knjigu. Drugu i trecu objavio je Engels
1885. i 1894. Cetvrtu knjigu pod naslovom
"Teorije o visku vrijednosti" izdao je u svoj
redakciji Karl Kaucki u razdoblju izmedu
1905. i 1910. godine.
Uformalno sadrzajnom smislu "Kapital"
je glavno Marxovo djelo, a u pogledu
tematske obuhvatnosti i kriticko-analitick- e
temeljitosti to je, kako se jednom prilikom
izrazio Lenjin, najvelicanstvenije politicko--ekonomsk- o
djelo naseg vremena ili, kako
je rekao Engels — "od kada postoje
kapitalisti i radnici, nije se pojavila knjiga
koja bi bila vaznija za radnicku klasu!" Bio
je to velidanstven pothvat Marxova duha,
razumljiv generacijama revolucionarnih bo-rac- a
sirom svijeta, neshvatljiv neupuceni-ma- ,
djelo koje ce imati nevjerojatno mnogo
razlicitih tumacenja zavisno od mjesta i
vremena.