Nase Novine, July 02, 1981

              ;, " ., '"" r_ ~4-- . J I 't . j.1 1 . I Л 1J ЈЛ
4 t ?
r. Ж
MAY 6, 1981 АЖШ2 11 чП
EQUALITY UNDER THE SISTEM...
The economic crisis has had major
impact on all workers especally on
working women. On the one hand
the attack on family living stand-ards
has made womens partici-pation
in the work force, more of a
necessity than subjective choice.
This appears to be an accelerating
process On the other hand the
high rate of unemployment bites
harde on young women, forcing
down the level of their wages,
increasing the rate of job turn over,
increasing management harras-sme- nt
of all sorts., including
sexual.
Women have become prominent
in the drive to unionise, in militant
strikes and wage struggles and in
the labour solidarity movement.
These factors are enriched by the
experience of the struggle of
women rights over the last years
has had a deep effect upon the
womens movement.
Den Demcratic and class
questions such as "Equal wages
for work of equal value" and full
employment rights have moved
decisively into top spot. Narrow
feminist demands so typical to the
small but stridend petitbourgeoise
conponent of the movement have
been largely eroded. The focus has
become clearly set upon job,
wages, conditions, health and
4
TOURS,
615 Selkirk Ave.
Winnipeg 4, Man.
586-188- 6
TRAVEL
1605 Centre St. North,
Calgary, Alta.
277-262- 6
toku таја meseca 11
— 30) Toronto 6e biti 'grad
estiva fa na
trupe iz
i iz
Izraela,
Drzava,
za
vidove
zivota: od
dela, do
safety, cutbacks and
the biggest single obstacle to
womans entry into the work force.
Decent and affordable child care.
Promotion friendship and
betwen nations is ec-centi- al
to both women and man in
the work force. When workers
come together and act together to
demand changes, they use their
combined strength and they share
their
Old ideas die hard. However
changing traditional attitudes, is to
change the basis of womens
Namely capitalist
system. Our ability to do this
depends verymach on all working
people. This means close links of
untiy between all trade union in the
labour movement. We live in
capitalist society which exist to
make profit and to make sure that
the wealth from that profit stays in
the hands of a minority.
and
are the tools their trade.
There is an alternative sistem. A
socialist society. We must work
and fight side by side with our
brothers and sisters. We must
stand united like our sisters and
brothers before us.
LIVE MAY DAY! AND ALL
WORKERS OF THE WORLD!
MIRJANAVUKMAN
NOTARIZED TRANSLATIONS
ANDJNTERPRETING IN OVER 70 LANCUACES
361-030- 3
SUITE 1 105, 67 YONGF STREET, TORONTO, ONT. M5E 1 J8
Za putovanje u ili bilo koju
drugu zemlju, obratite se na
аза штштишш
2679 East Hastings Street, Vancouver,
Phone 253-- 1 221,
GLOBE
Phone
INTER-NATI- ON
Phone
U (od
f
kao
on
of
of
LONG
_3ta n t-- vA
B.C.
GLOBE TOURS.
1066BloorS W
Toronto, Ont.
Phone 531-359- 3
EAST-WE- ST TRAVEL
10553-- A — 97 St.
Edmonton, Alta.
Phone 424-990- 7
KULTURNA PANORAMA TORONTA
domadin пфебед inter-nacionaln- og
pozoriSnog
Severnoamerid-ko- m
kontinentu. PozoriSne
mnogih kanadskih
gradova, inostranih
zemalja (Engleske, Poljske,
Skotske, Sjedinjenih
Ameridkih Nema6ke)
prikazivade torontsku
publiku najrazliditije
teatarskog Seks-pirovi- h
komada, ozbiljnih,
klasidnih dramskih
komedija, esperimentalnih
partlculary
under-standing
experiences.
oppression.
Explo-itation,
oppression, discrimi-nation
Jugoslaviju
radova, pozoriSnih komada
za decu, itd.
Pored zvanidnog programa,
odvijade se jo§ nis proprat-ni- h
aktivnosti: seminari i
konferencije, dediji festival,
gala-veder- i.
PozoriSne predstave 6e se
odrzavati na razliditim me-stim- a.
To su uglavnom pozoriSne i
koncertne dvorane u Torontu
i nekim obliznjim mestima.
Obave§tenja se mogu dobiti
na telefon: 862-109- 1
Knjiievnidatumi...
BRANKO MILJKOVIC
шХ1 'Шж
$§Ш?& јЖ? Ш№
1111111 шШШШШШШШШж
Branko Miljkovic (1934 - 1961)
Zanimanje za poetsko djeli
Branka Mi.ljkov6a ne jenjava ni
posliie dvadeset godina, a to je
najljepSa popudbina na grobu
njegove nepomirljivosti i stvaralac-k- e
6istoce
Po Nietzscheu, u stvarnosti
nema niceg banalnijeg ni
otrcanijeg od
priznati, ma
zvucalo, da je
ipak mnogo
smrti. I mora se
kako to cini6no
banalnost te smrti
delotvornija od
najlucidnijih filozofskih traktata i
suptilnih pjesniCkih eskapada. Ta
opsjednutost smr6u koja je iSIa
gotovo do patologije, manifestira
se na svoj na6in i u poeziji Branka
Miljkovi6a (1934) — 1961) koji je
prije dvadeset godina samovoljno
окопбао zivot. , Platon je, kao i
gotovo svaantidka misao, tvrdio da
Bogovi ne toleriraju samoubojice,
jer je 6in samoubojstva heretifiki i
protivan bozjoj volji, koja ljudskom
bicu daruje ovozemaljski zivot.
Reklo bi se, dakle, ako je suditi po
onima koji su najzeSce osudivali
suicid (cfkva), da je пјеб o
eminentno bozanskom cinu kojim
pojedinac, makar i na najuzasniji
naCin, potvrduje mogu6nost
dirigiranja vlastitom sudbinom.
Samoubojstvo je akt slobode i
drasticna emanacija osobnog
izbora, pred kojim pa"daju u vodu
sve velike teorije i religijske
obmane.
Miljkoviceva opsjednutost smrcu
bila je nadasve uoCljiva vec u
njegovoj prvoj, i po jednoduSnoj
ocjeni kritike, najboljoj zbirci
pjesama "Uzalud je budim" (§to se
posebno odnosi na "Tragidne
sonete" i ciklus "Sedam mrtvih
pesnika"). Da je smrt, i pored sve
besprizivnosti, ipak opskurna
kategorija, posvjedoiuje primjer
Miljkovida, drugog velikog Branka
srpskog pjesniStva. Mistika smrti
prostrla je svoj fiudesni veo
obmane nad stvaralackim likom
Miljkovica, pa se o njegovim
stihovima danas sudi s manje
trezvenosti no Sto je to bio slufiaj
za njegova zivota. Miljkovic je bio
pjesnik izuzetne i kadSto zlorablje-n- e
verbalne snage, koji je upijao
iskustva recentnih poetika, premda
je u osnovi bio neoklasicist.
Zapravo, teSko da u povijesti
knjizevnosti ima pjesnika koji su
svoju zivotnu kob, tj. Krvavu
opsjednutost smrcu, vezivali za
ekstravaganciju karikiranog
eksperimenta! Sa stanovitom
iskljufiivoScu mogli bismo konsta-tira- ti
da smrt tolerira samo
konvencionalni jezik; sve drugo
ukida pjesmu kao standardni oblik
komunikacije ili pak smrt kao
traumatiziranu svijest o posto-janj- u.
Miljkovii je svojim
pjesniStvom opsesionantno vezan
za fenomen smrti, бак i onim
stihovima u kojima pjeva o
naizgled bezazlenijim temama. On
je pjesnik bez alternative za kojeg
postoji samo jedna fiksna ideja —
misao o smrti i neprestanom
umiranju. Unamunovski tragi6an,
konzekventan poput тгабпод
Johna Donnea ili naSeg Kamova,
nakon ere forsiranih istrazivanja
koja su kontaminirala пабе
poslijeratno pjesniStvo, Miljkovi6
je rije6ima nastojao vratiti njihovu
iskonsku Ijepotu. Zanimljivo je da
je saBlazom 56epanovi6em 1959.
objavio knjigu s ilustrativnim
naslovom 'Smr6u protiv smrti".
S6epanovi6 je bio ne samo kolega
po vokaciji vec i pravi blizanac
Brankov (stradao u 32. godini),
teSko opsjednut bolnom slutnjom
smrti i vladajuieg niStavila. U
trenutku krize i najteiih sumnji,
kratko vrijeme prije samoubojstva
na Mihaljevcu u Zagrebu, Miljkovi6
U PROSTORIJAMA KULTURNO-WFOR-- ! " MATIVNOG CENTRA SFRJ
Projekciji su prisustvovali predstavnki dip- -
lomatskog kora i najistaknutiji kulturni i
javni radnici Svedske
STOCKHOLM, 2. IV fTanjug) - U prostorijama
Kulturno-informativno- g centra SFRJ u Stockhol-m- u
danas je prikazan film „Josip Broz Tito".
Ambasador Jugoslav u Kraljevini Svedskoj
Ljubomlx Drndii pozvao je na ovu predstavu
Eredstavnike diplomatskog kora u Stockholmu,
masovno odazvali njegovu pozivu.
Prikazivanju film a o zivotu i radu jugoslavenskog
Ftedsjednika prisustvovali su i najistaknutiji
kulturni i javni radnid Svedske.
Film o Titu prikazan je u okviru proslave 40.
godi&ijice socijalisticke revotucije u Jugoslaviji i
20. godisnjice osnivanja pokreta nesvrstanostL
Film o zivotu i djelu predsjednika Tita izazvao je
velik in teres medu prisutnim gostima.
17 Lewis Street
Hamilton, Ont. L8H 6C3
4
SSST
VESSELS .
. Split
JMka
se бак javno odrekao svojeg djela i
objavljenih knjiga, da bl uskoro
demantirao svoj vlastiti demanti.
Sve je to bilo u kontekstu jedne
nesvakidaSnje dosljednosti i
jasnog odustajanja od bilo kakvog .
kompromisa. Miljkovi6 je to uvijek
dokazivao, jer se odrekao ne samo
stihova, nagrada ili kriti6arskih
konfeta nego i samoga sebe. "Isto
je pevati i umirati", zapisao je
Miljkovi6, i taj stih mogao bi stajati
kao motto njegova djela u kojem su
se nazirali obrisi velikog talenta.
Za dadaiste samoubojstvo je bilo
program, umjetni6ka gesta par
excellence. Miljkovid nije bio
dadaist ili je bio ipak neSto viSe od
toga, dokazavSi da nije samo genij
ruSenja ili artisti6ke poze ve6
pjesnik impresivnih nadahnuda i
autohtonog djela. A zanimanje za
njegovo pjesniStvo koje, mimo svih
konvencija ili obljetniCarskih
prinuda, ne jenjava ni poslije
dvadeset godina, najljepSa je
poputbina na grobu njegove
nepomirljivosti i stvaraladke
6isto6e.
ZDRA VKO ZIMA
2025. godine
— 8,3 milijarde
stanovnika
Broj stanovnika u svijetu, kojih
je 1980. godine bilo oko Cetlri i po
milijarde, mogao bi se gotovo
udvostru6iti na 8,3 milijardi do
kraja 2025. godine. To se navodi u
nedavno objavljenom izvjeStaju
Ujedinjenih naroda. Prema demo-grafski- m
procjenama stru6njaka
Svjetske organizacije, ukupan broj
stanovnika u 2000. godini treba
dostiti 6,1 milijardi.
BOB PAVKOVIC
Licensed Plumber
Plumbing, Heating & Air Conditioning
Phone 549 - 8366
CONTAINER SERVICE TO: Trieste, Venice, Kopor, Legbom,
Naplea, Vsieflda, Barcelona, Aqoba, Jeddah, Hodettle 'i
[ RECEIVING
VESSELS TORONTO MONTREAL
Eeto Apr. 29 May 1
ttordwind May 14 May 15
Admiral Purteto May 22 May 26
Eats June S Juno 10
Nordwind June 10 June 23
Admiral Purisle June 26 Juno 29
Eeto July 7 July 10
.? :
r-p- ilt
BREAKBULK AMD CONTAINER SERVICE TQ
Cadiz, Barcelona, Valencia, Genoa, Naples,
Ancona, Venice, Trieste, Rijeka
TORONTO MONTREAL
May 8
Juno 10
Apr. 27
May 24
June 29
— — - —
SAINT
JOHN
U 1Ц"11' UJ4- - "I'J'y'l'Vf I 1Ц11Ч. ''.УучцутуЦШјУ 'W 1Ц " И ДјЧ
f..i. ...tA. ...fc . 9 — 4 J - --- 4ni, in -- - r —t- - iif
MONTREAL
221 , rue St-Sacrem- ent
Tel.: (514) 845-520- 1 —Telex: 5-253- 55
TORONTO
40 University Avenue, Suite 616
Tel.: (41 6) 977-027- 5 — Telex: 08-221- 96
IFViTTi'imffriffCTffffiWTnr1""-""- "
fcfi