Novosti, October 02, 1945

              BTRANA2 NOVOSTI Utorak 2 1945
NOVOSTI i
--
( Published every Tueadcrv Thursday and SaturdcrT by th8 I Novosti Publishing Compaav jtošik tfV")i 1 In the Croatian Language - HHHm I vJl &♦--& — ustqf 6efil k- - V Y jwO
11
S
oktobra
0f
ADRESA NOVOSTI
206 Adeladde Street West Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelcride 1642
Dopisi bez potpisa se ne uvrfćuiu — Rukopisi se ne vraćaju
[i! Restek i dispozicioni fond
Domobranac Zvonko Restek se toliko zagrijao protiv nove
narodne Jugoslavije i njenog vodstva da već u posljednje vri-jeme
ni sam ne zna što govori Mlati i blati toliko da je već
to blaćenje došlo do vrh glave i njegovim istomišljenicima
pogotovo čestitom članstvu Hrvatske Seljačke Stranke kojemu
je on nažalost glavni predsjednik
Medju ostalim glupostima koje je u posljednje vrijeme
izvalio čujte i ovu:
"Danas ni riječi ne čujemo o novcu kojeg je preuzela
Titova vlada od bivših vlada Jugoslavije Svojevremeno su
"napredne" novine na duboko i široko pisale o tome Danas
milijuni zlatnih dolara položeni u inostranim bankama stoje na
raspolaganju Titinom režimu ali se još uvjek sabire novčana
pomoć narodima Jugoslavije I dok diplomacija i činovništvo
beru masne plaće i dok je još uvjek u lcrijtposti dispozicioni
fond koji kako izgleda promjenio je samo gospodare a stvari
djeluje kao i prije samo u drugom smislu riječi siromašnim
mornarima snižena je mjesečna plaća za blizu dvije trećine od
onoga što su primali od prijašnjih vlada"
Mi o tim silnim milijunima o kojima govori Restek da
je Titova vlada preuzela malo znamo Znamo da ih nije bilo
mnogo nikada ni u samoj Jugoslaviji a kamo li u inostranstvu
I ono malo što je bilo popasla je kraljevska vlada na tom
stranom pašnjaku za vrijeme četirigodišnje paše Nova jugo-slavenska
vlada sa Titom na čelu našla je ne samo praznu
blagajnu nego i porušenu i Iješinama posutu zemlju Mi to
znamo To znaju i naši zemljaci i radi toga otkidaju od svojih
usta daju i pomažu da pomognu narodu i njegovoj novoj vladi
ublažiti boli glad i golotinju To bi trebao znati i gospodin
Restek i narediti svojim "podčinjenima" da ranije sakupljenu
pomoć za narode Jugoslavije ne zadržavaju više nego pošalju
tamo kud ju je narod namijenio
Što se pako tiče dispozicionog fonda o kojem Restek go-vori
da je samo promjenio gospodare rekli bi da siromck
govori o onom o čemu pojma nema Čuo je nekada od nas da
smo govorili o tom dispozicionom fondu pak misli da takav
fond postoji i danas — tek da jo promjenio gospodare Mi kad
smo ranije o tome govorili mi smo i potkrjepljivali naše na-vode
pa bi bilo samo pravilno da takvog nešto potkrijepi i
gospodin Restek Nikada jačeg argumenta protiv vlade mar-šala
Tita nego kad bi medjunarodna reakcija takvog nešto
doznala da vlada maršala Tita u inostranstvu drži plaćene
špijune kako je to imala stara Jugoslavija Na Resteku je da
takvog nešto dokaže inače ga smatramo običnim 1 a š c e m
Za ovaj puta mi nećemo dublje zalaziti u dispozicioni fond
starih jugoslavenskih vlada akoprem će i to na red doći po
vremenu nego bi zamolili tog "sveznalicu" iz Hamiltona da
nam za sada reče samo o jednom o svom kolegi predsjedniku
iz Sjedinjenih Država Petru Radiću: da li on zna o tome da
je Petar Radić primao pomoć od 25 engleskih lira ili 100
američkih dolara mjesečno od prošlih jugoslavenskih vlada?
Zašlo ih je primao da li za to što je bio dobar katolik repu-blikanac
ili za to što je bio "povjereno lice" svih pa i Puri-ćev- e
vlade?
Stari Jugoslavenski pašnjak je bio velik moj brate Na
njemu jo paslo mnogo blaga svakojakog pak je samo logično
da se to blago buni što ga je Tito sa paše otjerao
Psi laju ali karavana ide naprijed
Reakcionarna štampa u ovim zemljama naša i strana
razvikala se u posljednje vrijeme o bolesti dra Subašića
Jedni vele da je bolest dra Subašića "diplomatske" naravi i
da je kao takav interniran u jednoj beogradskoj bolnici gdje
ga ni žena "nemože" posjetiti drugi vjeruju da je možda bo-lestan
ali odmah nadodaju da je ta bolest prouzrokovana
uslijed nezadovoljstva i potištenosti"
New York Times na primjer javlja da je dr Šubašić
interniran u jednoj beogradkoj bolnici gdje ni njegovoj ženi
nij dozvoljen posjet Tu vijest New York Timesa preštampale
su i nekoje "naše" novine kao Naša Nada Amerikanski
Srbobran i druge komentarišući to u voj račun a protiv nove
narodne Jugoslavije
Hrvatski Glas iz Winnipega bio je "blaži" pak bolest
Subašića pripisuje "nezadoboljstvu i potištenosti" kad kaže:
"Čuli smo da je u posljednje vrijeme bio jako potišten I pri-govarao
je ali izgleda nije se mnogo pažnje njegovim pri-govorima
polagalo U Zagrebu se njegovo ime i ne spominje"
itd
Da su sve te vijesti lažne i tendenciozne pobija to službeni
Beograd preko svoje telegrafske agencije koja kaže da je
dr Šubašić nažalost bolestan da se o njegovom zdravlju iz-daju
dnevno komunikeji da je posjeta dozvoljena njegovim
bližim i poznatim osobama medju kojima je nedavno bio i
britanski ambasador i da se njegovo stanje danomice po-pravlja
Dok je zdrav bio ta ista reakcionarna štampa izuzev H
G napadala je dra Subašića kao izdajnika jer po njihovom
nije trebao stvarati sporazuma sa Titom poći u Beograd i
kasnije biti ministar vanjskih poslova nove Jugoslavije Pa
ako je već i tu "grešku učinio" ti reakcionarni krugovi su oče
kivali da će napustiti ministarsku dužnost ako ne prije ono
'sigurno" skupa sa Grolom i biti nosioc opozicione listine
Narodnom Frontu u zemlji Medjutim to se nije dogodilo jer
je dr Šubašić dalekovidniji i realniji političar nego je to mi
slila medjunarodna reakcija On umjesto da udovoljava želja-ma
domaće i strane reakcije da bude vodja opozicije i napusti
vladu odobrava zajedničku izbornu platformu Jedinstvenog
Narodnog Oslobodilačkog Fronta Jugoslavije i biva biran u
njen izvršni odbor na posljednjem zasjedanju Antifašističkog
Vijeća Narodnog Oslobodjenja Jugoslavije
"U laži su kratke noge" — kaže jedna narodna poslo-vica
Nihovi reakcionarni računi pomršeni su i ovog puta
Pomršem će biti i u buduće
Psi laju i laju ali karavana ide naprijed
cvVEi- -
Ima još onih koji nisu Jugoslavija se
povraća životu
Piše: Hubcrt Harrison
Beograd — pred neko vrijeme
putovao sam vlakom iz Zagreba
u Ljubljanju Trebalo je skoro 12
sati i većinu puta stajali smo u
dubko ispunjenom teretnom vago-nu
u kojem je bilo C8 osoba (mui-karac- a
žena i djece) — hrpama pr-tljage
uključiv kokoši i male svi-nje
— sve to je bilo tijesno zbije-no
u jednom vagonu u kojem pre
ma propisu stoji osam konja ili
40 ljudi To je put za kojeg prije
rata nije uzelo više od dva sata
Ali interesantna stvar koja me se
dojmila na ovom putu nije vrije-me
ili neudobno putovanje nego
činjenica što usred strašne pu-stoši
vlakovi ipak prolaze i što je
putovanje moguće
što smo sporije putovali kroz
slavne slovenske krajeve tim sam
dobivao veći utisak Nismo proJli
niti jednog mosta koji nije bio
razbijen za vrijeme rata Na ne-kojim
mjestima pružaju se daleke
strmine i uvale posute iskrivlje-nim
tračnicama razbijenim putni-čkim
i teretnim vagonima i loko-motivama
Sve je to znak žestoke
partizanske borbe koju su provodili
milje iza neprijateljskog fronta i
protiv zajedničkog neprijatelja u
Europi Pa ipak sjajnim i napor-nim
radom akoprem privremenim
radom vlakovi prolaze Stručnjaci
su računali da će uzeti najmanje
šest mjeseci dok se popravi ova
željeznička linija No ona je po-pravljena
u vremenu od nekoliko
tjedana
Ovo je tipičan primjer patriot-skog
rada po cijeloj zemlji Niti
jedna zemlja u Europi nije bila
toliko razorena kao Jugoslavija
Tu se provodila oštra borba u ope-tovanom
nastupanju i odstupa-nju
Nekoja mjesta kao što je Ma
senica u Rosni promijenila su ru-ke
ništa manje nego 49 puta u tri
godine rata sve dok cijela pokra-jina
nije bila toliko razorena da
nije ustala cijela niti jedna kuća
niti jedna cesta ili željeznica
Narod razdijeljen neprijatelj-skom
propagandom i brutalnim po-stupkom
u nekih 13 dijelova raz-dijeljen
nacionalnom i vjerskom
mržnjom u opozicione grupe tako-dj- er
je dosta nastradao Ali narod
svejedno postoji 1 čudnovato je što
se usprkos svega ipak sve brzo po-pravilo
i došlo u normalno sta-nje
HEOGRAD
Uzmimo Beograd za primjer
Taj grad mi je poznat već preko
20 godina i cijelo to vrijeme gle-dao
sam ga kako je rastao iz ma-log
sela u savremeni grad Povra-tio
sam se u njega odmah poslije
oslobodjenja našavši ga razore-noj
Njegove najljepše zgrade po-rušene
i oštećene ulice pune ru-ševina
razvaljenih tankova i raz-bijenih
pušaka na svakom uglu i
prolazu Ponegdje još uvjek za-udara
po mrtvima gdje je poubija-no
oko 22000 Nijemaca Bilo bi
pokupljeni a ima mjesta
BEOGRAD — ZAGREB LJUBLJANA
glupo očekivati da je već život
od vremena oslobodjenja trebao
postati normalan Život nije još
normalan čak ni u neoštećenom
Parizu i u netaknutom Bruselju
pa ipak normalnost života u Beo-gradu
je tako visoka da se čov-jek
zaista mora čuditi
— MNOGI ZNAKOVI RATA —
Po cijelom gradu nikle su ljet-ne
gostionice pred kućama gdje
se mpže kupiti raznovrsne hrane
ali dosta skupe (naročito za stran-ce
koji ne dobiju mnogo kod iz-mjene
valute) Kazališta i kino-matogr- afi
puni su naroda Sistem
poulične željeznice ponovno je us-postavljen
pa i autobusovi su ta-kodj- er
stavljeni u promet Inače
većina prometa po ulicama su "jee-pov- i"
i obična vojnička kola ali
broj modernih automobila stalno
se povećava U ljetnim danima
kada temperatura predje 95 sva
omladina odlazi do rijeke gdje se
rashlađuju i kupaju Ali prije sve-ga
omladinci moraju posjedovati
iskaznice od liječnika radi tifusne
bolesti jer sve do nedavno rijeke
su bile pune lješina — žrtava na-cista
i njihovih vjernih služnika —
ustaša i četnika
Istina još uvjek ima mnogo zna-kova
rata Uniforme mnogih na-rodnosti
još se uvjek mogu vidjeti
na ulicama Beograda — tu su Ru-si
Bugari Britanci Amerikanci
Francuzi i Albanci i onda
horde njemačkih zarobljenika ko-ji
prem su zdravi ali pokunjeni
obučeni u krpe neimajući više ni
Izdaleka izgled kao bahati porob-ljivači
svijeta kako rade na čiš-ćenju
ruševina po ulicama
Sve glavne ulice već su očišće-ne
od ruševina ali nekoje spored-ne
ulice još uvjek su natrpane cig-lom
i kamenjem Drugi znakovi
žestoke borbe su mnogi grobovi
ruskih i jugoslavenskih vojnika
rastreseni na daleko i široko kroz
grad skoro na svakom praznom
zemljištu gdje su pali Svi grobovi
zasadjeni su cvijećem i sa ljubav-lju
pohadjani po beogradskim sta-novnicima
ZAGREB
U usporedbi prema Beogradu
prijeetoljnica Hrvatske Zagreb
izgleda da nije bio ni taknut u
ovome ratu Krasne i široke ulice
čiste su kao srebro i na dobro
obučenom stanovništvu ništa ne
pokazuje da je ovaj grad oslobo-dje- n
tek pred kratko vrijeme od
najgorih strahota ovoga rata Ni-tko
si nebi mogao pomisliti da
je baš ovdje u Zagrebu pod sa-mim
nosom Nijemaca 1 ustaša
narod prikupljao svu moguću po-moć
za partizane u Hrvatskoj
kako bi mogli uspješno nastavljati
borbom
DRUGARICA BARUNICA
U Zagrebu nisu samo radnici
podupirali borbu za oslobodjenje
Barunica Nikolić je primjer aris-tokracije
starog Zagreba Ona je
i u vreći
—
takodjer mnogo pomogla i u Zag-rebu
je poznata kao drugarica ba-runica
Kada su se Nijemci i us-taše
povlačili iz Zagreba doznala
je da namjeravaju ubiti nekoje
britanske i američke avijatičare i
dvojicu partizana koji su se nala-zili
u obližnjem zatvoru Njoj je
uspjelo svih njih osloboditi i za
vrijeme najveće opasnosti sakrila
ih je u svoju vilu Mladi Hrvat
po imenu Nomir Vilder koji je
mjesecima hranio ove zatvorenike
strijeljan je po ustašama kada su
se povlačili Avijatičari su dozna-li
gdje je zakopan i svi do jednog
otišli su do njegova groba i odali
mu vojnu počast
Jedini znakovi abnormalnosti na
površini života u Zagrebu bili su
za vrijeme mog posjeta u tome što
su linije naroda čekale sa Paveli-ćevi- m
kunama sada skoro bezvri-jednim
da ih promijene po 1000
za sedam dinara Takodjer se na
tržištu osjeća pomanjkanje hrane
cigareta vina i pive
LJ UBIJANA
Ljubljana je prijestoljnica Slo-venije
jedan od najatraktivnijih
gradova Europe Ljubljana nije ni
taknuta u ovome ratu dok je
njezina okolica vrlo čarobna Iz
jednog kraja gotovo svake krasne
i čiste ulice mogu se vidjeti slav-ni
vrhovi julijskih Alpa a sa dru-gog
kraja hladna zelena stabla
koja dolaze skoro do samog pred-grad- ja
Za vrijeme rata grad je
bio u tijesnom pojasu bodljivakih
žica tako da niti jedan gradjanin
nije mogao ući ili izaći bez speci-jalne
dozvole Ali to ipak nije
spriječilo partizane da dolaze i
odlaze iz grada a njih je u bor-bi
pomagala ogromna većina sta-novnika
Poslije one vrućine u Beogradu
u Ljubljani je bilo hladno 1 ugod-no
Izgledalo je neshvatljivo da
je taj kraj tek pred nekoliko mje-seci
bio glavno njemačko sredi-šte
na Balkanu Iz starodnevnih
tvrdjava oko kojih je bio izgra-dje- n
stari grad vide se brijegovi
šmarne Gore koja je za cijelo vri-jeme
rata bila puna partizana
Vide se i ruševine sela Ražica
prvog slovenskog sela koje je iz-gore- no
po Nijemcima iz osvete za
ubijstto nekoliko njihovih vojnika
u augustu 1941 godine
Dr Vidmar dobro poznati slo-venski
pisac i sada predsjednik
slovenskog sabora pripovjedao mi
'je da je prema procjeni više od
20 poto tlovenkih stanovnika
umoreno za vrijeme rata — nekoji
su strijeljani kao taoci dok su
drugi ubijeni u bitkama ili depor-tirani
u šleziju od kuda se više
nikada nisu povratili Sjećam se
mog putovanja po selima oko Ljub-ljane
kad mi je moj vodić stalno
pokazivao: "Ovdje je ubijeno 50
taoca" "Tamo niže u onom vrtu
zakopano je 30 taoca koji su stri-jeljani
one noći kada je ubijen Iz-dajnik
Natlačen Vidite vrt je stal--(
Nastavak na strani 4)
Macedonsko pitanje i
jedinstvo balkanskih
zemalja
New Yorlc (ONA) — Privre
mena narodna vlada u Jugoslaviji
spremna je sa svoje strane učiniti
sve Sto je potrebno da saveznička
komisija istraži razloge i pronad-J- e
krivce koji su odgovorni za te-roriziranje
i progon macedonskog
narodna na jugoslavensko-grčk- oj
granici
Pitanje nacionalne nezavisnosti
macedonskog naroda je danas na-išlo
na puni izražaj u onom dijelu
Macedonije koji je kao federativ-na
jedinica priključen Jugoslaviji
Stoljećima se macedonski narod
borio za takvu nezavisnost i sada
su se njegove težnje potpuno os-tvarile
pod upravom vlade marša-la
Tita U demokratskoj federativ-noj
Jugoslaviji njihova nacionalna
prava potpuno su osigurana
Ali sav macedonski narod još
uvjek nije oslobodjen Teritorij
Macedonije proteže se i preko sje-verne
Grčke sve do važnog obal-nog
grada Soluna I baš na ovom
teritoriju grčke terorističke bande
napadaju i progone macedonsko
stanovništvo koje se želi priklju-čiti
svojoj jugoslavenskoj braći
Teror grčkih reakcionaraca protiv
macedonskog stanovništva pronio
se sve do jugoslavenske granice
što je dovelo do pograničnog spo-ra
i provociranja same Jugoslavi-je
Tko god pokušavao umanjiti
odgovornost grčke reakcije za ovaj
spor činjenice govore da za to ni-je
odgovoran nitko drugi nego gr-čki
teroristi i pro-fašistič- ke bande
čije aktivnosti su općenito pozna-te
Za to je znala i sama grčka
vlada
Današnja Jugoslavija je nova
nada svih južnih Slavena Slaven-ski
narodi na ovom dijelu Europe
žele svoju sudbinu povezati u sve-slavenskoj
federaciji koja bi se
sastojala ne samo od naroda u Ju-goslaviji
nego i od Bugara pa i
Albanaca moguće i od Grka Ta-kav
plan pretvorio bi tako-zvan- u
balkansku "bačvu baruta" u brat-sku
obitelj svih naroda jugo-isto-č- ne
Europe Za ovako jedinstvo
stojali su i danas stoje vodje oslo-bodilačkog
pokreta u Grčkoj Ide-ja
bratskog jedinstva i sloge na
Balkanu nailazi na sve veću pot
BUTKOVIĆEVA GRUPA ODRŽALA "KONGRES"
BOLJU DEMOKRACIJU"
JUGOSLAVIJI
OKO 30 PO BUTKOVIĆU ODABRANIH LJUDI NAVIJESTILI RAT
KRALJA PETRA
MAĆEKA KONVENCIJE
Oko 30 po Butkoviću odabranih
ljudi održali su 23 poslije po-dne
tajni "kongres" u Javor dvo-rani
na sjevernoj strani grada Pit-tsburg- ha
na kojem su navijestili
rat vladi maršala u Jugosla-viji
i Narodnom Vijeću Američkih
Hrvata i poprimili program kralja
Petra i Dr Mačeka za dolazeću
Hrvatske Bratske Za-jednice
"Konges" je sazvao i za njega
"delegate" sam odabrao — Ivan
D Butković Trema informacijama
koje smo dobili od prieutnika But-ković
je sam sastavio listu "del-egata"
poslao im pismo sa povrat-nom
adresom 3441 Forbes St
Pittsburch Pa u kojem je kaza
no da na "kongres" može doći sa
mo onaj ili onakoji posjeduju to
pismo i da svaki na ulazu dvorane
ima to pismo predati vrataru
punomoć Za vratara je Butković
imenovao glavnog tajnika HBZ
Antona Derkosa
Pored domaćih delejrata — Mar
ko Vinski i par drugih iz pittsbur-Jk-e
okolice na "konjrres" su došli
Josip Bazdarić i Roko Golubić
Bartol Matešić Jakopić se-ljaci
iz Chicago i Kuzma Kuharić
iz Youngstown Ohio Prema izvje
štaju Jednog prisutnika svih "de
legata" bilo je oko 30 i prema iz-vještaju
drugoga koji da ih
je brojio bilo ih je svih zajedno
23
Butković je bio predsjednik
'koneresa" i davni reporter U
raspravi su sudjelovali Bazdarić
za Račine ulicu u Chicago Kuha-rić
za nrediel od Youngstowna do
Campbella Roko Golubić za južnu
stranu grada rittsburgha i Ivan
Krznarić za Ont Ka-nada
Nakon "sveopće rasprave" usvo
jena su dva "historijka dokumen-ta"
iedan upućen predsjedniku
Trumanu u Vashington a drugi
nekome u London Suštinu tih do
kumenata nam naši izvjestitelji ni-su
mogli objasniti ali nam da
su slični nedavnoj izjavi Dr Ma-čeka
u Tarizu i kralja Tetra u
Londonu naime da se u njima u- -
staje u "obranu demokracije" u
Jugoslaviji i traži od saveznika da
poru medju tamošnjim narodom
Ona će se svojevremeno i ostvariti
usprkos toga što se protive stano-viti
krugovi kojima to u inte-resu
Jedan od razloga zašto je Bri-tanija
suzbijala grčki
pokret (ELAS) i na vlast po- stavila vladu koja odgovara njezi-nim
interesima je i to što oslobo-dilački
pokret zagovara potpuno
nacionalno oslobodjenje i bratsko
jedinstvo svih naroda jugo-istoč- ne
Europe
Zašto Britanija spriječava je-dinstvo
Balkana i zašto pobija vi-jesti
o teroru protiv Macedonaca
se bore za nacionalnu nezavi-snost?
Odgovor na to može se na-ći
u britanskoj politici koja ide za- tim da podržava prevlast na po-morskoj
liniji kroz Sredozemno
More do Bliskog i Dalekog Istoka
U skladu fa ovom politikom Bri-tanija
želi da se Balkan pretvori
u drugi Gibraltar To je razlog za- što Britanija podupire stvar kra-lja
Petra za Jugoslaviju i kralja
Georga za Grčku
Pokraj toga jedinstvo Balkan
skih zemalja obuhvatilo bi i tako
važno pristanište što je Solun
na Egejskom Moru Tu bi i Sovjet-ski
Savez mogao dobiti na
Sredozemno More što Velika Bri-tanija
ne voli
Vlada maršala Tita prihvatila
je prijedlog Sjedinjenih Država da
saveznička komisija istraži spor
No u takvoj komisiji moraju biti
ne samo članovi Britanije i Sjedi-njenih
Država nego i članovi
Francuske i Sovjetskog Saveza
IZBORI U POLJSKOJ PRI
KONCU 1946
"ZA
U
TITU PRIHVATILI PROGRAM I
DR ZA PRIPREMU HBZ
sept
Tita
konvenciju
kao
Ivan
kale
Schumacher
kažu
nije
oslobodila-čki
koji
kao
izlaz
London 29 Sept — Prema svim
prilikama izgleda da se nacional-ni
ibzori u Poljskoj neće održa-vati
do pred konac 194(5 godine
Jedan od glavnih razloga za to
je što privremena narodna vlada
provodi veliki plan o preseljivanju
nekoliko milijuna osoba u šleziju
Prusiju i druge krajeve gdje su
prije bili naseljeni Nijemci Radi
toga potrebno je sačekati dok se
ovaj narod namjesti i stabilizira
sa svojom vojskom odstrane "de-mokraciju
posebnog balkanskog
tipa" u Jugoslaviji i da zajamče
"demokraciji američkog tipa" ka-kvu
zagovara Bilbo u Mississippi
i Churchil u Engleskoj Te je do-kumente
Butković proglasio jedno-glasno
usvojenima
Nakon što je usvojen taj pro-gram
Roko Golubić je u ime "no-minacion- og
odbora" predložio li-stu
u "glavni odbor Hrvatskog
Saveza" u Sjevernoj Americi Na-ši
izvjestitelji nam nisu mogli ka-zati
koji su sve izabrani u to "no-vo
narodno vijeće" tek su zapam-tili
slijedeće: Za glavnog predsje-dnika
izabran je Ivan Butković
za prvog podpredsjednika Josip
Bazdarić iz Chicago za glavnog
tajnika Vinski iz Etne i za glav-nog
blagajnika Anton Derkos
vratar na "kongresu"
U to "novo vijeće" izabrano je
ljudi i žena kojih se nije ni pitalo
da li primaju i koji su našim iz-vjestiocima
kazali da neće imati
ništa zajedničkog sa tom skupinom
koja zagovara Butkovićevu "demo-kraciju"
ovdje u Americi i kralje-vu
i Mačekovu "demokraciju" u
Londonu i Parizu
"N G"
KONTROLNI ODBOR ĆE
POSJETITI OTTAWU
Toronto 28 Sept Aktuiući na
čelnik David Balfour poslao je
brzojav prrmijeru Kingu zamoliv-ši
era da mu iavi kada moru on i
drugi predstavnici vlade primiti
članove kontrolnog odbora za raz-govore
o Izgradnji novih stanova
u Toronto Poslije toga članovi
odbora će otići u Montreal i tamo
ispitati cijenu i druge uslove za
narudžbu tvornički izradjenih sta
nova
Radnici: Izrazite solidar-nost
sa borbom
Fordovih radnika