000196 |
Previous | 12 of 12 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
— ic l.l- !,M,r ,, ilT' 5 . "l,t Л.Л, v- - --- 1 '—.'.i' . 4r Ц џ. V, t vSSmi V, -V ' , "- - ' '' V' £ WW V.l lH I 'J s 1 v. r; I - t 1 --. '- - [SliJ! JUJU-- MAY 27, 1981 SLOVENSKA KULTURNA In Memoriam (OD NASEG SPECIJALNOG SARADNIKA) V zadnjem snopfiu biltena (s ; Stevilko 5-- 6) se je krog sodelavcev i znatno razSiril in se, med drugim, lahko pohvalil tudi s prvo objavo pesnika Zdravka JelinCiCa iz Toron-t- a in z rubriko "Glas sosedov", v kateri je znani ameriSki Slovenec Frank Cesen povezal kanadsko publikacijo s slovensko kulturno ' publicistiko v Cleveland-- u in Ame-ri- ki na sploSno. S svojo sedmo Stevilko je postal "Dnevnik" tiskan Casopis majhne-g- a tabloidnega formata. Kot pro-stovotj- ka se mu je pridruiila roja-kin-ja iz Toronta in prevzela pisanje o slovenskih druStvih, upravo in tipkarsko delo za tiskarno. Razpi-san- a je bila narocnina petih dolar-je-v na leto. Nekako po novem letu 1978 je ostal urednik spet sam, dasopis pa je septembra istega leta spremnil svoje ime: postal je "Slovene Dairy New Canadian". Izjajal je vsega Stiri leta in dosegel Stirideset Stevilk in nekaj manj zvezkov, ker so poletne izdaje nosile dvojno Stevilko. Zadnjic je bil tiskan julija 1979. Kot teniCni urednik mi je, kot prostovoljec, priskofiil na ротоб radijski in televizijski producent Miha Luzar iz Toronta; iasopisu je ostal zvest do konca. "Dnevnik" je bjl od vsega zaCetka velik uspeh, бе se zagledamo v njegovo vsebino in njegovo popu-larno- st med naSimi ljudmi. Za slovensko kulturno publicistiko v Kanadi je verjetno opravil veliko delo, saj so ga pridno brali tudi tisti, ki ga iz nerazumljivih sebicnih ali pa morebiti nekulturnih razlogov niso narocali ali podipirali. Dokler je odhajal med rojake brezplacno, in to je trajalo dolge mesece, ga je bralo vsaj tri do Stiri tisofi Sloven-ce- v. Plafianih пагобпт je bilo v ! najboljSi dobi samo Stiri do pet sto, vtretjem in 6etrtem letniku, ko ; je priSel cas obnov, pa Se manj. StroSke tiska naj bi od vsega i zafietka krila placena reklama pod-jetnik- ov in pridakovana ротоб druStev, ki so va zaietni dobi imela Casopis brezplaino na razpolago kot svoje glasilo za prireditve in podobne objave, vse to pa v zameno za пагобтке, ki bi jih naj pridobila v svojem krogu. Pricako-vaneg- a in nadvse potrebnega Stevila narocnikov spet ni bilo od nikoder, pri druStvih pa se je zacetna vnema ohladila, pri neka-teri- h tudi s pomocjo od strani povsem ugasnila. Vseeno: sloven-sk- a druStvav vsej zgodovini kanad-ski- h priseljencev Se niso imela nikjer toliko objav o svojem delo-vanj- u kot prav v "Dnevniku". Casopis se je obdrzal v zadnjih dveh letih s komercialno reklamo (te oglase je prostovoljno zbirala radijska napovedovalka Sonja Luzar) in s podporo federalnih in ontanjskih agencij za multikultu-rizem- . Ta drzavna podpora bi trajala Se naprej, ker se je "Dnev-nik" krepko uveljavil pri vseh uradnih multikulturnih naslovih v Kanadi, a bi slej ko prej lahko samo delno krila StroSke tiska in razpo-Siljanj- a. V "Urednikovih zapiskih'1 iz pred-zadn- je Stevilke sem povedal o vzrokih, ki so Casopis ustavili, tudi sledete: "V Kanadi je po najnovejSih preiskavah veC kot 30.000 Sloven-ce- v. UpoStevajofi to Stevilko, ki nikakor ni pretirana, je Stevilo rojakov okrog naSega edinega neodvisnega kanadskega mese-Cneg- a casopisa porazno majhno... Za obstoj in redno izjajanje meseC-nik- a, Slovene Dairy' je ze od vsega zadetka bilo potrebnih vsaj okrog tisoc plafianih naroCnin (po deset dolarjev). S tern bi bili pokriti seveda samo najnujnejSi stroSki, kot so plaCila za stavek, tiskarno in distribucijo. (Vse drugo delo je bilo vedno docela prostovoljno in je bilo povrhu povezano Se z velikimi dodatnimi osebnimi Zrtvami, za katere urednik ali pa njegovi zvesti sodelavci nikoli niso pricakovali povrafiila). Omenjenemu Stevilu naroCnikov se nikakor nismo mogli niti zdaleka priblizati. V Cetrtem letu izjajanja ugotavljam, da bi morali nadaljevati v isti nego-tovos- ti iz meseca v mesec in cakati na bolj mnoiicno podporo rojakov Se nadaljnjih nekaj let. In Se tu obstaja odprto vpraSanje, ali bi to potrebno podporo za neodvisni slovenski kanadski tisk, ki se ne ukvarja s politicnimi enodnevni-cam- i, kdaj doiakali?... Ob vsem tern se lahko samo 6udimo, da je naS fiasopis tako dolgo obstal. Ne bom omenjal Se vseh drugih tezav, ki jih je delezen, kot se zdi, samo slovenski tisk kulturne in izrazito kanadske vsebine, namenjen naj-SirSe- mu krogu kanadskih priseljen-cev naSega fodu, ki jim je kaj do tega, da bi si tukaj ohranili svoj kuturni obraz. Zaradi vsega tega, kar sem nakazal zgoraj prav na kratko, bo prav, бе Casopis letos preneha izhajati. Z iztekom sedan-ji- h oglasov, pla6anih пагобпт in s koncem naSe priljubljene povesti o Miklovi Zali bo tako izSIa tudi zadnja Stevilka naSega casopisa. Vladni uradi so nam sicer Se naprej pripravljeni pomagati v enaki meri kot v preteklem letu, vendar se bomo morali zahvaliti tudi za to velikoduSno ротоб, ko pa svojemu 6asopisu nismo mogli zbrati dovolj podpore iz lastnih sil, da bi izhajal Se na dolga leta. Kje so pravi vzroki za to? 0 tern pa naj kar — post festum — spregovorijo glas-nej- Si poznavalci naSih tukajSnjih razmer. Модобе se bomo iz nji-hov- ih komentarjev Se kaj паибШ." (Nadaljevanjev pribodnji Stevilki) IVAN DOLENC MOR 6e pomo6i oslobodilaCkim pokretima LUSAKA (Tanjug) -- Medunarodna organizacija rada (MOR) odlucila je da pruzi direktnu ротоб oslo-bodilafik- im pokretima na jugu Afrike, a formirala je posebne fondove za podrSku radnicima koji se bore protiv rezima aperthajda, i pomoc izbjeglicama u ovoj regiji. Na kraju petodnevne konferencije protiv apert-hajda, koju je organizirala MOR, predvideno je pove-бап- је pomodi nezavisnim afri6kim zemljama "iz prve cinije". "Sve agencije UN sada ce se boriti protiv aperthajda na isti nacin na koji se Covje-Canst- vo u toku drugog svjet-sko- g rata borilo protiv Hit-lera- ", izjavio je generalni sekretar Organizacije afric-ki- h jedinstvenih sindikata (OATUU) Dzenes Akumu. Zambijski predsjednik dr Kenet Kaunda je, otvarajuci skup u juznom zambijskom gradu Livingstonu, pozvao podjarmljene juznoafriCke radnike da koriste Strajkove u razvijenom industrijskom kompleksu kao mocno sred-stv- o borbe protiv rezima aperthajda u "tvrdavi ra-sizm- a". Ovoga puta vam se javljam sa zalosnom ve§cu da je umro Tomo Pevelic, iz Van-couve- ra. Umro je 21. marta o.g. a pokopan 3. aprila, u dva sata poslije podne. Tomo Pavelid je roden 25. aprila 1900 godine. Kao i mnogi naSi ljudi sa sela, Tomo se morao snalaziti za zivot i raditi sve poslove. Posle odsluzenja vojnog roka, upoznao je u svom mestu Milku Antid i ozenio se njom mjeseca januara 1924. godine. Tomo je tada jedno vrijeme provodio kod svoje кибе, a baS tada je Kanada otvorila vrata emi-graci- ji, bez zahtjeva da emi-gran- ti poseduju bilo kakvu kvalifikaciju ili znanje za-posao- . I tako je Tomo doSao u Kanadu januara 1925. godine. Prvo njegovo iskustvo je u malom mjestu Princentonu, gdje je proveo svoj prvi bozii u Kanadi. Cim je popustila hladnoca робео je da radi na popravci zelezniCke pruge koja je vodila u rudnik bakra (Coper Mountain Mine). Zatim je Tomo dobio posao u samom rudniku. Godine 19?7. nekim slu6ajem ostavlja rudnik bakra i pocinje raditi u rudniku tvrdoga ugljena. U mjesecu martu dobija otpust, ali odmah uspjeva da se zaposli u novom rudniku uglja koji se otvorio u Prin-centonu i to radi u glavnom tunelu. Tu ostaje do pred kraj 1929. godine. Odatle odlazi u Vancou-ver, a zatim na tzv. Gold River i radi u rudniku zlata, na kopanju "shafta". Ali ubrzo se ispostavilo da nema mnogo plemenite rude i rudnik se zatvorio. Tomo se vra6a u Vancou-ver, gdje se zaposlio u rudniku bakra. Na svim tim poslovima u rudnicima iskusio je i shvatio nepravdu koja se cini prema radni-cima, kako se radnici neod-govor- no otpuStaju sa posla i stavljaju na crnu listu. Posle toga je otiSao za Jukon i tamo ostao par godina. Ali je imao nesredu u rudniku, pa se vra6a u Princenton, gdje je imao sestru Mariju, ozenjenu za Martina Brkica. Tu ostaje dok nije dopremio zenu Milku i sina Petra iz staroga kraja, negdje u jesen 1938. godine. Kao prog res i van radnik Tomo nije mogao dobiti posao u okolici Princentona, pa se preselio u okolicu Vancouvera i kupio kucu u Richmondu, B.C . Tu se zaposlio u ribolovu i odmah postao 6lan ribarske unije u kojoj je bio p66asni clan dozivotno. Tomo je bio obolio joS prije nekih petnaest ili Sesnaest godina. Najprije je o§tetio nogu, a zatim je iSlo jedno za drugim oboljenje. Bio je nekoliko puta u bolnici. Imao je i vodu pod rebrima, ali nije lezao kod kuce kao teSki bolesnik, ve6 se kretao. Njegova zena Milka je veoma pazljivo negovala pok. Tomu. Takode i je obitelj zahvalna lekaru na ' brizi oko Tome. Sto se tide Tominog zivota i rada, on je bio progresivan ! u svakom pogledu, naroCito je bio aktivan u unijama. Takode je bio pretplatnik progresivhe Stampe od ' njenog prvog izdanja sve do ! svoje smrti. j Pokojnom drugu i dobrom 1 prijatelju zelim miran vjefiiti 1 pocinak u ovoj novoj domo- - vini Kanadi, koju je volio kao svoju rodnu grudu zemlje. Pokojni Tomo Pavel 6 ; ostavlja iza sebe ucvijeljenu i suprugu Milku, sina Petra, kcer Mariju, 6etiri unuke (tri od sina Petra, i jednu od k6eri Marije). U Jugoslaviji ostavlja iza sebe familiju svog pokojnog brata, kao i jednog sinovca u Kanadi. Familija Pavel 6 zeli se zahvaliti svima koji su obila-zi- li pok. Tomu za vreme njegove bolesti, kako u bolnici, tako i kod кибе, i svima koji su dosTi da ga isprate na vjeciti pocinak. Takode hvala drugu i pri-jatelju V. Paleku koji je u ime ribarske unije nad grobom odrzao govor o aktivnosti i radu pok. Tome u ribarskoj industriji. Hvala i Johnu Plechashu koji je odrzao posmrtni govor u ime Tomine familije. Hvala i onima koji su nosili kov6eg satjelom pok. Tome. Familija Pavelic joS moli da niko od prijatelja i pozna-nik- a ne Salje vjenac ili cvijede, veC ko zeli neSto da prilozi za pokoj duSe naSeg nezaboravljenog druga Tome, da poSalje prilog za fond "NaSih novina", u spomen pokojniku. Neka je vjefina slava pok. Tomi Paveli6u. George Savich Vancouver WASHINGTON UBRZAVA PRIJEM MADRIDA MADRID (Tanjug) — Washington je uputio speci-jalno- g emisara u Madrid kako bi ubrzao ulazak Spanj-olsk- e u Atlantski pakt i zakljufienje novog атепбко--Spanjolsko- g ugovora o zadrzavanju vojnih baza Sad na tlu Spanjolske. Qvaj emisar, David Gom-per- t, obavijestio je Madrid da se svih 15 drzava Clanica NATO na nedavnom sa-stan- ku u Rimu izjasnilo za prijem Spanjolske u ovaj vojni blok. Afri6kastrategija za razvoj ADIS ABEBA (Tanjug) — Kako se u pouzdanim izvo-rim- a saznaje, pitanje naj-man- je razvijenih medu zem-ljama u razvoju u Africi bit 6e predmet posebnog mini-starsk- og sastanka koji se treba odrzati u srpnju u Adis Abebi. Na ovom skupu razradit ce se afrifika strategija prilaza najmanje razvijenima, koja 6e biti podnijeta na konfe-renci- ji UN o najsiromaSniji-m- a u svijetu u rujnu ove godine u Parizu. Prema ocjenama strudnja-k- a Ekonomske komisije UN za Afriku i predstavnika sedam najmanje razvijenih zemaljau istofcnoj Africi, Ciji je skup sada u toku u Adis Abebi, pitanje daljeg razvoja najsiromaSnijih je toliko te§ko i slozeno da se ne moze rjeSavati izolirano od svjetske zajednice i njenih napora da im u tome pruzi najvecu mogucu pomoc i podrSku.
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, August 26, 1981 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1981-05-27 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000110 |
Description
Title | 000196 |
OCR text | — ic l.l- !,M,r ,, ilT' 5 . "l,t Л.Л, v- - --- 1 '—.'.i' . 4r Ц џ. V, t vSSmi V, -V ' , "- - ' '' V' £ WW V.l lH I 'J s 1 v. r; I - t 1 --. '- - [SliJ! JUJU-- MAY 27, 1981 SLOVENSKA KULTURNA In Memoriam (OD NASEG SPECIJALNOG SARADNIKA) V zadnjem snopfiu biltena (s ; Stevilko 5-- 6) se je krog sodelavcev i znatno razSiril in se, med drugim, lahko pohvalil tudi s prvo objavo pesnika Zdravka JelinCiCa iz Toron-t- a in z rubriko "Glas sosedov", v kateri je znani ameriSki Slovenec Frank Cesen povezal kanadsko publikacijo s slovensko kulturno ' publicistiko v Cleveland-- u in Ame-ri- ki na sploSno. S svojo sedmo Stevilko je postal "Dnevnik" tiskan Casopis majhne-g- a tabloidnega formata. Kot pro-stovotj- ka se mu je pridruiila roja-kin-ja iz Toronta in prevzela pisanje o slovenskih druStvih, upravo in tipkarsko delo za tiskarno. Razpi-san- a je bila narocnina petih dolar-je-v na leto. Nekako po novem letu 1978 je ostal urednik spet sam, dasopis pa je septembra istega leta spremnil svoje ime: postal je "Slovene Dairy New Canadian". Izjajal je vsega Stiri leta in dosegel Stirideset Stevilk in nekaj manj zvezkov, ker so poletne izdaje nosile dvojno Stevilko. Zadnjic je bil tiskan julija 1979. Kot teniCni urednik mi je, kot prostovoljec, priskofiil na ротоб radijski in televizijski producent Miha Luzar iz Toronta; iasopisu je ostal zvest do konca. "Dnevnik" je bjl od vsega zaCetka velik uspeh, бе se zagledamo v njegovo vsebino in njegovo popu-larno- st med naSimi ljudmi. Za slovensko kulturno publicistiko v Kanadi je verjetno opravil veliko delo, saj so ga pridno brali tudi tisti, ki ga iz nerazumljivih sebicnih ali pa morebiti nekulturnih razlogov niso narocali ali podipirali. Dokler je odhajal med rojake brezplacno, in to je trajalo dolge mesece, ga je bralo vsaj tri do Stiri tisofi Sloven-ce- v. Plafianih пагобпт je bilo v ! najboljSi dobi samo Stiri do pet sto, vtretjem in 6etrtem letniku, ko ; je priSel cas obnov, pa Se manj. StroSke tiska naj bi od vsega i zafietka krila placena reklama pod-jetnik- ov in pridakovana ротоб druStev, ki so va zaietni dobi imela Casopis brezplaino na razpolago kot svoje glasilo za prireditve in podobne objave, vse to pa v zameno za пагобтке, ki bi jih naj pridobila v svojem krogu. Pricako-vaneg- a in nadvse potrebnega Stevila narocnikov spet ni bilo od nikoder, pri druStvih pa se je zacetna vnema ohladila, pri neka-teri- h tudi s pomocjo od strani povsem ugasnila. Vseeno: sloven-sk- a druStvav vsej zgodovini kanad-ski- h priseljencev Se niso imela nikjer toliko objav o svojem delo-vanj- u kot prav v "Dnevniku". Casopis se je obdrzal v zadnjih dveh letih s komercialno reklamo (te oglase je prostovoljno zbirala radijska napovedovalka Sonja Luzar) in s podporo federalnih in ontanjskih agencij za multikultu-rizem- . Ta drzavna podpora bi trajala Se naprej, ker se je "Dnev-nik" krepko uveljavil pri vseh uradnih multikulturnih naslovih v Kanadi, a bi slej ko prej lahko samo delno krila StroSke tiska in razpo-Siljanj- a. V "Urednikovih zapiskih'1 iz pred-zadn- je Stevilke sem povedal o vzrokih, ki so Casopis ustavili, tudi sledete: "V Kanadi je po najnovejSih preiskavah veC kot 30.000 Sloven-ce- v. UpoStevajofi to Stevilko, ki nikakor ni pretirana, je Stevilo rojakov okrog naSega edinega neodvisnega kanadskega mese-Cneg- a casopisa porazno majhno... Za obstoj in redno izjajanje meseC-nik- a, Slovene Dairy' je ze od vsega zadetka bilo potrebnih vsaj okrog tisoc plafianih naroCnin (po deset dolarjev). S tern bi bili pokriti seveda samo najnujnejSi stroSki, kot so plaCila za stavek, tiskarno in distribucijo. (Vse drugo delo je bilo vedno docela prostovoljno in je bilo povrhu povezano Se z velikimi dodatnimi osebnimi Zrtvami, za katere urednik ali pa njegovi zvesti sodelavci nikoli niso pricakovali povrafiila). Omenjenemu Stevilu naroCnikov se nikakor nismo mogli niti zdaleka priblizati. V Cetrtem letu izjajanja ugotavljam, da bi morali nadaljevati v isti nego-tovos- ti iz meseca v mesec in cakati na bolj mnoiicno podporo rojakov Se nadaljnjih nekaj let. In Se tu obstaja odprto vpraSanje, ali bi to potrebno podporo za neodvisni slovenski kanadski tisk, ki se ne ukvarja s politicnimi enodnevni-cam- i, kdaj doiakali?... Ob vsem tern se lahko samo 6udimo, da je naS fiasopis tako dolgo obstal. Ne bom omenjal Se vseh drugih tezav, ki jih je delezen, kot se zdi, samo slovenski tisk kulturne in izrazito kanadske vsebine, namenjen naj-SirSe- mu krogu kanadskih priseljen-cev naSega fodu, ki jim je kaj do tega, da bi si tukaj ohranili svoj kuturni obraz. Zaradi vsega tega, kar sem nakazal zgoraj prav na kratko, bo prav, бе Casopis letos preneha izhajati. Z iztekom sedan-ji- h oglasov, pla6anih пагобпт in s koncem naSe priljubljene povesti o Miklovi Zali bo tako izSIa tudi zadnja Stevilka naSega casopisa. Vladni uradi so nam sicer Se naprej pripravljeni pomagati v enaki meri kot v preteklem letu, vendar se bomo morali zahvaliti tudi za to velikoduSno ротоб, ko pa svojemu 6asopisu nismo mogli zbrati dovolj podpore iz lastnih sil, da bi izhajal Se na dolga leta. Kje so pravi vzroki za to? 0 tern pa naj kar — post festum — spregovorijo glas-nej- Si poznavalci naSih tukajSnjih razmer. Модобе se bomo iz nji-hov- ih komentarjev Se kaj паибШ." (Nadaljevanjev pribodnji Stevilki) IVAN DOLENC MOR 6e pomo6i oslobodilaCkim pokretima LUSAKA (Tanjug) -- Medunarodna organizacija rada (MOR) odlucila je da pruzi direktnu ротоб oslo-bodilafik- im pokretima na jugu Afrike, a formirala je posebne fondove za podrSku radnicima koji se bore protiv rezima aperthajda, i pomoc izbjeglicama u ovoj regiji. Na kraju petodnevne konferencije protiv apert-hajda, koju je organizirala MOR, predvideno je pove-бап- је pomodi nezavisnim afri6kim zemljama "iz prve cinije". "Sve agencije UN sada ce se boriti protiv aperthajda na isti nacin na koji se Covje-Canst- vo u toku drugog svjet-sko- g rata borilo protiv Hit-lera- ", izjavio je generalni sekretar Organizacije afric-ki- h jedinstvenih sindikata (OATUU) Dzenes Akumu. Zambijski predsjednik dr Kenet Kaunda je, otvarajuci skup u juznom zambijskom gradu Livingstonu, pozvao podjarmljene juznoafriCke radnike da koriste Strajkove u razvijenom industrijskom kompleksu kao mocno sred-stv- o borbe protiv rezima aperthajda u "tvrdavi ra-sizm- a". Ovoga puta vam se javljam sa zalosnom ve§cu da je umro Tomo Pevelic, iz Van-couve- ra. Umro je 21. marta o.g. a pokopan 3. aprila, u dva sata poslije podne. Tomo Pavelid je roden 25. aprila 1900 godine. Kao i mnogi naSi ljudi sa sela, Tomo se morao snalaziti za zivot i raditi sve poslove. Posle odsluzenja vojnog roka, upoznao je u svom mestu Milku Antid i ozenio se njom mjeseca januara 1924. godine. Tomo je tada jedno vrijeme provodio kod svoje кибе, a baS tada je Kanada otvorila vrata emi-graci- ji, bez zahtjeva da emi-gran- ti poseduju bilo kakvu kvalifikaciju ili znanje za-posao- . I tako je Tomo doSao u Kanadu januara 1925. godine. Prvo njegovo iskustvo je u malom mjestu Princentonu, gdje je proveo svoj prvi bozii u Kanadi. Cim je popustila hladnoca робео je da radi na popravci zelezniCke pruge koja je vodila u rudnik bakra (Coper Mountain Mine). Zatim je Tomo dobio posao u samom rudniku. Godine 19?7. nekim slu6ajem ostavlja rudnik bakra i pocinje raditi u rudniku tvrdoga ugljena. U mjesecu martu dobija otpust, ali odmah uspjeva da se zaposli u novom rudniku uglja koji se otvorio u Prin-centonu i to radi u glavnom tunelu. Tu ostaje do pred kraj 1929. godine. Odatle odlazi u Vancou-ver, a zatim na tzv. Gold River i radi u rudniku zlata, na kopanju "shafta". Ali ubrzo se ispostavilo da nema mnogo plemenite rude i rudnik se zatvorio. Tomo se vra6a u Vancou-ver, gdje se zaposlio u rudniku bakra. Na svim tim poslovima u rudnicima iskusio je i shvatio nepravdu koja se cini prema radni-cima, kako se radnici neod-govor- no otpuStaju sa posla i stavljaju na crnu listu. Posle toga je otiSao za Jukon i tamo ostao par godina. Ali je imao nesredu u rudniku, pa se vra6a u Princenton, gdje je imao sestru Mariju, ozenjenu za Martina Brkica. Tu ostaje dok nije dopremio zenu Milku i sina Petra iz staroga kraja, negdje u jesen 1938. godine. Kao prog res i van radnik Tomo nije mogao dobiti posao u okolici Princentona, pa se preselio u okolicu Vancouvera i kupio kucu u Richmondu, B.C . Tu se zaposlio u ribolovu i odmah postao 6lan ribarske unije u kojoj je bio p66asni clan dozivotno. Tomo je bio obolio joS prije nekih petnaest ili Sesnaest godina. Najprije je o§tetio nogu, a zatim je iSlo jedno za drugim oboljenje. Bio je nekoliko puta u bolnici. Imao je i vodu pod rebrima, ali nije lezao kod kuce kao teSki bolesnik, ve6 se kretao. Njegova zena Milka je veoma pazljivo negovala pok. Tomu. Takode i je obitelj zahvalna lekaru na ' brizi oko Tome. Sto se tide Tominog zivota i rada, on je bio progresivan ! u svakom pogledu, naroCito je bio aktivan u unijama. Takode je bio pretplatnik progresivhe Stampe od ' njenog prvog izdanja sve do ! svoje smrti. j Pokojnom drugu i dobrom 1 prijatelju zelim miran vjefiiti 1 pocinak u ovoj novoj domo- - vini Kanadi, koju je volio kao svoju rodnu grudu zemlje. Pokojni Tomo Pavel 6 ; ostavlja iza sebe ucvijeljenu i suprugu Milku, sina Petra, kcer Mariju, 6etiri unuke (tri od sina Petra, i jednu od k6eri Marije). U Jugoslaviji ostavlja iza sebe familiju svog pokojnog brata, kao i jednog sinovca u Kanadi. Familija Pavel 6 zeli se zahvaliti svima koji su obila-zi- li pok. Tomu za vreme njegove bolesti, kako u bolnici, tako i kod кибе, i svima koji su dosTi da ga isprate na vjeciti pocinak. Takode hvala drugu i pri-jatelju V. Paleku koji je u ime ribarske unije nad grobom odrzao govor o aktivnosti i radu pok. Tome u ribarskoj industriji. Hvala i Johnu Plechashu koji je odrzao posmrtni govor u ime Tomine familije. Hvala i onima koji su nosili kov6eg satjelom pok. Tome. Familija Pavelic joS moli da niko od prijatelja i pozna-nik- a ne Salje vjenac ili cvijede, veC ko zeli neSto da prilozi za pokoj duSe naSeg nezaboravljenog druga Tome, da poSalje prilog za fond "NaSih novina", u spomen pokojniku. Neka je vjefina slava pok. Tomi Paveli6u. George Savich Vancouver WASHINGTON UBRZAVA PRIJEM MADRIDA MADRID (Tanjug) — Washington je uputio speci-jalno- g emisara u Madrid kako bi ubrzao ulazak Spanj-olsk- e u Atlantski pakt i zakljufienje novog атепбко--Spanjolsko- g ugovora o zadrzavanju vojnih baza Sad na tlu Spanjolske. Qvaj emisar, David Gom-per- t, obavijestio je Madrid da se svih 15 drzava Clanica NATO na nedavnom sa-stan- ku u Rimu izjasnilo za prijem Spanjolske u ovaj vojni blok. Afri6kastrategija za razvoj ADIS ABEBA (Tanjug) — Kako se u pouzdanim izvo-rim- a saznaje, pitanje naj-man- je razvijenih medu zem-ljama u razvoju u Africi bit 6e predmet posebnog mini-starsk- og sastanka koji se treba odrzati u srpnju u Adis Abebi. Na ovom skupu razradit ce se afrifika strategija prilaza najmanje razvijenima, koja 6e biti podnijeta na konfe-renci- ji UN o najsiromaSniji-m- a u svijetu u rujnu ove godine u Parizu. Prema ocjenama strudnja-k- a Ekonomske komisije UN za Afriku i predstavnika sedam najmanje razvijenih zemaljau istofcnoj Africi, Ciji je skup sada u toku u Adis Abebi, pitanje daljeg razvoja najsiromaSnijih je toliko te§ko i slozeno da se ne moze rjeSavati izolirano od svjetske zajednice i njenih napora da im u tome pruzi najvecu mogucu pomoc i podrSku. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000196